Ministarstvo energetike: CGES će uložiti maksimalne napore da riješi problem prolaska dalekovoda kroz Đurđevića Taru
Mještani Đurđevića Tare smatraju da još postoji mogućnost da CGES izgradi dalekovod mimo njihovih imanja i da ne žele da naškode interesima države, ali da je potrebno pronaći rješenje koje zadovoljava sve strane, a to je, po njima, da trasa ide državnim zemljištem
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) uložiće maksimalne napore da riješi problem prolaska dalekovoda kroz Đurđevića Taru, koji bi bio prihvatljiv mještanima, a ukoliko to ne bude moguće, potrebno je sprovesti zakonom predviđenu proceduru.
To se navodi u Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta povezivanja elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom, koju je nedavno usvojila Vlada, a koju je pripremilo Ministarstvo energetike, na čijem je čelu Saša Mujović.
Vlada je zadužila Ministarstvo energetike da, u saradniji s predstavnicima državnog kapitala u Odboru direktora Crnogorski elektroprenosni sistem, nastavi pregovore s lokalnim stanovništvom za pronalaženje optimalne trase dalekovoda na dionici Njegovuđa - Đurđevića Tara i o rezultatima pregovora informiše Vladu do kraja godine.
U informaciji se konstatuje da je najveći problem za realizaciju projekta prolazak kroz selo Đurđevića Tara, jer se mještani protive predloženoj trasi preko njihovih imanja i kuća.
“Obavljeno je niz sastanaka s predstavnicima mještana, analizirane su različite varijante trasa, predlagana različita tehnička rješenja. Po mišljenju CGES-a osnovna trasa (s određenim manjim modifikacijama) je jedino moguće rješenje”, navodi se u Informaciji.
Alternativne trase koje su predlagali mještani, po mišljenju CGES-a, nisu izvodljive.
“Izmještanje trase dalekovoda nekoliko kilometara nizvodno u pravcu Lever Tare je analizirano prilikom izrade samog DPP-a, te da je u konačnom odbačena uvažavajući Skupštinsku deklaraciju o zaštiti rijeke Tare, status zaštite UNESCO, te činjenicu da kroz selo Đurđevića Tara trenutno prolazi dalekovod 110(35) kV Pljevlja - Žabljak, zbog čega je kao optimalno rješenje predloženo da se koristi trasa ovog starog dalekovoda. Svaka izmjena DPP-a u ovom trenutku je neprihvatljiva jer znači veliko gubljenje vremena koje je potrebno za usvajanje novog plana, te značajne finansijske gubitke u dijelu već izgrađenih dionica i nemogućnosti stavljanja u funkciju objekta. Dodatno, izmjena trase na ovaj način znači ulazak u II zonu zaštite NP Durmitor u kome je zakonom zabranjena gradnja – bilo kakva izmjena zona po mišljenju Agencije za zaštitu životne sredine takođe nije moguća zbog čega je predlog neprihvatljiv”, konstatuje se u Informaciji.
Neprihvatljiv je prelazak dalekovoda podzemnim kablom kroz selo.
“Ovo tehničko rješenje je neprihvatljivo iz više razloga. Podzemni kabal bi trebalo na vrlo kratkom rastojanju da savlada veliku visinsku razliku zbog toga bi trasa morala da pravi velike serpentine koje bi takođe morale da prođu kroz zaštićene zone NP-a u kojima je zabranjena gradnja. Pored toga, na mjestu prelaska s kabla na dalekovod odnosno na početku i kraju sela moralo bi da se izgradi postrojenje 400 kilovolti, koje bi, po nama, dodatno narušilo ambijent (više nego sami dalekovod)”, ističe se u informaciji.
Geološki uslovi u kanjonu Tare, navodi se dalje, su jako zahtjevni, o čemu govore klizišta na magistralnom putu koji prolazi kroz selo
“Postavljanje kabla bi bilo jako problematičan potez s aspekta ugradnje i održavanja odnosno sigurnosti pogona samog kombinovanog voda. DPP je nakon detaljnih analiza više tehničkih rješenja predložio nadzemni vod - svaka izmjena zahtjeva izmjenu DPP-a što bi ovaj projekat zaustavilo na više od godinu dana. Takođe, finansijski uticaj izgradnje kabla nije najvažniji, ali svakako nije zanemarljiv faktor, a u krajnjem najčešće i presudan. Napominjemo i da se budžet projekta direktno transponuje u regulatorno-dozvoljeni prihod CGES-a odnosno u račune za električnu energiju svih građana. Iz tih i svih drugih pratećih razloga, kabliranje 400 kV vodova je jako rijetko u čitavom svijetu, primjenjuje se tamo gdje nema drugog racionalnog rješenja i u ovom regionu nema takve prakse. Imajući na umu prethodno, CGES će uložiti maksimalne napore da dođe do rješenja koje je prihvatljivo mještanima - ukoliko to ne bude moguće potrebno je sprovesti zakonom predviđene procedure”, navodi se u Informaciji.
Mještani Đurđevića Tare smatraju da još postoji mogućnost da CGES izgradi dalekovod mimo njihovih imanja. Kažu da ne žele da naškode interesima države, ali da je potrebno pronaći rješenje koje zadovoljava sve strane, a to je po njima da trasa ide državnim zemljištem.
“Bojimo se da će se raditi na brzinu i da će stanovnici Đurđevića Tare biti bespomoćni, pošto je ostalo malo vremena jer CGES ima rok do kraja 2024. godine da završi projekat dalekovoda. Rješenja ima, mi smo samo tražili, a ima i ta mogućnost, da dalekovod prođe državnim zemljištem, jeste to malo zaobilazno, ali tako se ne ugrožava ničija svojina”, kazali su mještani.
Petnaestak mještana Đurđevića Tare, kroz čija imanja bi trebalo da prođe dalekovod, podnijelo je tužbu, a ročište u bjelopoljskom sudu zakazano je za 10. oktobar.
Mještani tvrde da od izgradnje stari dalekovod u Tari nije imao u potpunosti upotrebnu dozvolu i svu potrebnu tehničku dokumentaciju, a da je sada predviđeno da istom trasom prođe dalekovod dvostruko veće snage, što smatraju nezakonitim.
“Mi ne možemo zamisliti da živimo nigdje drugo osim ovdje gdje smo rođeni u ovoj ljepoti koju dolaze da vide ljudi iz cijelog svijeta. I sada neko treba da nam ugrozi naša imanja, ogromnim dalekovodom i njegovom zaštitnom zonom. Mi ne tražimo novac, on nas ne zanima, mi želimo pošten i zakonit odnos državnih preduzeća i na kraju države prema nama i prema našoj imovini koju ćemo braniti od ugrožavanja svim dozvoljenim sredstvima”, kazali su mještani Đurđevića Tare.
( Goran Malidžan )