INTERVJU Perić: Ovako više ne može, demontiraćemo partitokratiju

Nosilac liste Preokreta “Podvuci crtu - ovako više ne može” Srđan Perić poručio je da će oni sigurno preći cenzus, da je bitno osnažiti institucije koje su u zadnje dvije godine još neefikasnije i najavio borbu protiv “političkih korporacija”.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da “ako hoćemo drugačiju politiku, onda smo za nju svi odgovorni”.

“Jednostavnog rješenja za saobraćajni haos nema, ali mi imamo plan. U prvom redu želimo da smanjimo zavisnost od upotrebe automobila, i to prije svega kroz znatno povećanje ulaganja u javni prevoz i jačanje njegove pouzdanosti i atraktivnosti”, ocijenio je Perić u razgovoru za list putem elektronske pošte.

Smatra da bi se pitanje kolektora riješilo da je bilo volje, jer su iste partije na vlasti u Podgorici, Zeti i na državnom nivou.

Zbog čega ste Vi prvi na listi Preokreta?

To je odluka tijela Preokreta na lokalnom i državnom nivou.

Odlučili ste se za samostalan izlazak na izbore u Podgorici. Da li je bilo pregovora s nekim o zajedničkom nastupu i ukoliko jeste, s kim?

Bilo je više ponuda, uz podrazumijevanu pristojnost - sve su odbijene. Svoj put gradimo samostalno jer je politika koju zastupamo nespojiva s korporativnim pristupom politici, koji je već dugo na sceni. Ujedno, nismo spremni na kompromise koji bi dobrim dijelom relativizovali smisao naše borbe.

Zanimljiva je tu jedna stvar: po pravilu, oni koji vas zovu u koaliciju, kada ih odbijete, tada za vas govore sve najgore. Pitanje je samo zašto vas onda zovu ako ste najgori. Odgovor svi znamo - za političke korporacije dobar je onaj građanin i ona politička organizacija koja će da sluša, a ne ona koja bi remetila međupartijski sklad interesa.

Kakav rezultat očekujete na izborima? Šta ćete uraditi ukoliko Preokret ne pređe cenzus?

Preokret je na državnim izborima u Podgorici osvojio blizu četiri odsto glasova. I ne bih se dalje bavio procentima koliko potrebom da naglasim da je svaki glas građanina bitan i da je svako navođenje da se glasanje za čistu građansku opciju predstavlja kao besmisleno, suštinsko podrivanje onog dobrog što demokratija može da pruži.

Iskreno, ne razumijem koja je logika tog pitanja. Naravno, na njega imate pravo, ali šta je poenta? Glasajte “velike”, glas građanina je nebitan, glasajmo one političare koje ćemo kasnije kritikovati, sasijecimo građanske pokrete, podrijmo grassroot ljevicu u samom startu. Šta treba da bude odgovor? Jer tim pristupom se pomaže upravo dobijanju pozitivnog odgovora na takva pitanja.

Ako hoćemo drugačiju politiku, onda smo za nju svi odgovorni. Najmanje je važno da li će moja malenkost biti funkcioner ili ne. Da mi je to bila životna preokupacija, ne bih vodio borbe koje vodim. U jednu stvar sam siguran - ovako više ne može. Potpuno je nebitno personalno ko je na kojoj poziciji, jer će svako na kraju postati isti dok god svodimo politiku na to da onaj ko ima novac može sve.

I da budem sasvim jasan i odgovorim na Vaše pitanje: nemam nikakvu dilemu u vezi sa cenzusom, to je jasno i na osnovu rezultata s državnih izbora, to pokazuju istraživanja i to pokazuje stanje na terenu.

S kim biste ušli u postizbornu koaliciju?

Zanimljiva je ta partitokratska igra, na koju, nažalost, pristaju gotovo svi. Po toj logici, mi ne treba da kažemo za što se zalažemo, šta želimo da učinimo, šta da promijenimo. Ne treba ni da predstavimo ljude koji stoje iza naše ideje, već po tome treba odmah da kažemo kome bismo mi odnijeli glasove koji bi građani dali za našu politiku. Uz sve to, ne dobijamo ni približnu zastupljenost u medijima, mada ako se čita slovo zakona i poštuje novinarski kodeks, to bi trebalo biti drugačije. Žao mi je što moram da konstatujem da građanski pokreti nemaju ni u naznakama ravnopravan tretman koji imaju političke korporacije, posebno one desničarske. No, tu smo gdje smo, svako neka radi svoj posao najbolje što zna, ali onda hajdemo redom da prvo ispričamo program, šta i na kojim osnovama mislimo mijenjati i ko su ljudi koji nose našu političku priču.

Da ne bi bilo dileme, niti materijala za istrgnuti iz konteksta, u posljednjoj sedmici pred dan izbora ćemo dati jasnu mapu kako vidimo formiranje vlasti u Podgorici. Odgovor će biti jednostavan i jasan, kao i u dosadašnja dva navrata, i pretpostavljam da neće biti prijatan strankama, ali jeste na korist građanima. Niko neće biti u nedoumici gdje je na političkoj mapi Preokret. Mi želimo da demontiramo ovakav partitokratizovan politički sistem, a to nije moguće ukoliko pristajemo na okvir opisan u prethodnom pasusu.

Ako budete dio buduće vlasti, kako namjeravate da riješite glavni problem Podgorice - smeće i nedostatak vode u pojedinim djelovima? Da li ćete smanjiti broj zaposlenih u Čistoći i Vodovodu, s obzirom na to da imaju veliki broj radnika, ali poslove zbog kojih postoje ne obavljaju efikasno?

Prije svega treba da osnažimo institucije koje umjesto da budu funkcionalnije, u zadnje dvije godine bivaju još neefikasnije. Svemu tome treba da predstoji izrada plana poboljšanja na oba polja.

Problemi kvaliteta života u Podgorici proističu iz dugoročnog problema preizgrađenosti, ubrzanog naseljavanja i neadekvatnog strateškog planiranja. Podgorica ima kontinuirano loš sistem upravljanja otpadom. Gotovo svaki kvart u gradu je nerijetko zatrpan smećem usljed prebukiranih kontejnera i neblagovremenog odvoženja otpada. Osim što su pogoršani higijenski uslovi na javnim površinama, komunalni otpad predstavlja i ružnu sliku našeg grada. Preokret želi da Podgorica bude čist i uredan grad. Neke od mjera za koje ćemo se snažno zalagati su unapređenje sistema odvoza smeća, povećanje broja reciklažnih dvorišta u različitim djelovima grada, poboljšanje sistema sakupljanja posebnog i opasnog otpada, kao i unapređenje procesa sortiranja različitih vrsta otpada poput plastike, stakla i metala.

Problemi s vodovodom imaju sličan korijen, a rješenje u oba slučaja je da rukovodioce preduzeća birate na otvorenim i transparentnim javnim konkursima. Osim toga, jedan od naših prioriteta biće puna riješenost da u odborima direktora lokalnih javnih preduzeća budu ljudi od struke, kako bismo umjesto partijskih delegata na odgovornim pozicijama upravljanja imali kompetentne i ljude s integritetom.

Jedan od gorućih problema Podgorice je i kolektor čije izmještanje se godinama najavljuje. Da li imate rješenje za to?

Radi se osjetljivoj temi koja nije komunicirana s namjerom da se riješi, već da se pokaže ko je lokalni šerif i ko može kome nešto da zabrani. To je jedna od posljedica antipolitike. Aktuelna vlast je imala mnogo mogućnosti, od konsultovanja s građanima do lokalnog referenduma na ovu temu - niti jednu nije iskoristila. Naglašavam da je ista vlast i u Podgorci i u Zeti i na državnom nivou. Dakle, te ljude ne zanima rješenje, već izoštravanje problema kako bi politički profitirali, uz obavezan dodatak, da je to problem od ranije – kao da politika ne bi trebalo biti rješavanje problema kada god oni da su nastali.

Ovo je prilika da počnemo istinski da konsultujemo one na koje se navedeni problemi odnose, a to su građani. Jedini način da dođemo do optimalnog rješenja je da uključimo građane u donošenje odluke. To bi bio put za dogovor koji će biti po mjeri svih, kako bismo imali dugoročno rješenje za upravljanje otpadnim vodama i čistu rijeku Moraču.

Da li imate plan unapređenja turističke ponude u glavnom gradu?

Podgorica ima značajan turistički potencijal koji nije iskorišćen. Sve je veći broj stranih turista iz čitavog svijeta, ali su oni najčešće prepušteni sami sebi, jer turistička ponuda nije adekvatno osmišljena. Nema dovoljno informacija za turiste, posebno na engleskom jeziku, ključna kulturna dobra kao Stara varoš i obale rijeka nisu adekvatno uređene i označene i ne radi se dovoljno na promociji prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa. Turistički proizvodi nisu jasno definisani, pa posjetioci imaju poteškoća u pronalaženju korisnih i ažuriranih informacija o Podgorici.

Imajući to u vidu, Podgorica u narednom periodu treba da se pozicionira kao turistička destinacija i na izgradnji takvog imidža ćemo predano raditi. Prvo je potrebno postaviti zdrave temelje, i to kroz izradu nove, dugoročne Strategije razvoja turizma Glavnog grada. Podgorica još uvijek nema jedinstven turistički brend i njegova izrada će biti naš prioritet u prvoj godini mandata. Akcenat ćemo staviti na revitalizaciju Stare varoši i Drača, ali i na organizaciju manifestacija kojima se promoviše lokalni podgorički identitet, kultura i nematerijalno nasljeđe, kao i tradicionalni gastronomski proizvodi. Kroz adekvatno obilježavanje i signalizaciju radićemo na poboljšanju pristupačnosti i vidljivosti kulturno-istorijskih lokaliteta, a posebnu pažnju posvetićemo promociji izuzetnih i jedinstvenih potencijala u ruralnom dijelu Podgorice, kao što su katunska naselja u Kučima. Ukupno gledano, želimo da Podgorica bude destinacija u koju će turisti ciljano dolaziti i zadržavati se, a ne mahom usputna stanica.

Prevešćemo parkinge ispred stambenih zgrada na vlasnike

Kako ćete riješiti problem nedostatka parkinga i nepropisnog parkiranja vozila?

Podgorica se iz godine u godinu suočava sa sve većim problemima u saobraćaju. Neadekvatno upravljanje saobraćajnom i parkirnom politikom, višedecenijsko sistemsko urušavanje javnog gradskog prevoza, nedostatak volje gradske uprave da stane na put nepropisnom parkiranju, manjak ulaganja u aktivni transport i zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti, uz kontinuirani porast broja automobila i štetnu prostorno-plansku politiku, značajno pogoršavaju kvalitet života stanovnika Glavnog grada. Na ove i druge brojne probleme potrebno je odgovoriti kako brzim intervencijama tako i kroz dugoročan strateški pristup, vodeći računa o potrebama svih građana i razvijajući sve vidove transporta na uravnotežen način.Jednostavnog rješenja za saobraćajni haos nema, ali mi imamo plan. U prvom redu želimo da smanjimo zavisnost od upotrebe automobila, i to prije svega kroz znatno povećanje ulaganja u javni prevoz i jačanje njegove pouzdanosti i atraktivnosti.

Planiramo da odmah krenemo u zaštitu trotoarskih površina od nepropisno parkiranih vozila, širenje pješačkih zona i izgradnju kvalitetnih biciklističkih staza u gradu, uz naravno uvođenje efikasnog sistema kažnjavanja nepropisnog parkiranja. Istovremeno, naš cilj je da površinske parking prostore ispred stambenih zgrada prevedemo na vlasnike stambenih jedinica u što većem broju kvartova, kako stanari ne bi svakoga dana pri povratku s posla morali da kruže oko zgrade u potrazi za parkingom. Konačno, naš starteški cilj je da centar Podgorice bude pješačka zona, što će podrazumijevati i izgradnju javnih garaža u jezgru grada.

( Aljoša Turović )