Izložba u Pomorskom muzeju u Kotoru: Slovenski brodovi - sjećanje na "Splošnu plovidbu"

Multimedijalna izložba pod nazivom "Slovenski brodovi 6 & 11“ koju je pripremio Pomorski muzej „Sergej Mašera“ iz Pirana, otvorena je sinoć u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru. Na ovaj način obilježen je 10.septembar – dan kada je prije 72 godine osnovan Pomorski muzej u Kotoru, odnosno 70-ta godišnjica Pomorskog muzeja u Piranu koja će se navršiti u oktobru.

Ove dvije muzejske institucije od 2018.godine imaju plodnu saradnju u okviru koje međusobmo razmjenjuju i različite izložbe o pomorstvu i kulturnoj baštini ovih dviju država što su decenijama živjele u zajedničkoj državi Jugoslaviji, pa stoga imaju i niz međusobnih dodirnih tačaka i u domenu pomorstva. Upravo se najvećim dijelom na period SFRJ i odnosi tema izložbe "Slovenski brodovi", a koja je posvećena nekim od najznačajnijih od ukupno 86 većih i manjih trgovačkih brodova što su se izmijenjali u floti najveće slovenačke pomorske kompanije – "Splošna plovba" iz Portoroža.

Tema izložbe je šest istorijski najznačajnijih brodova "Splošne plovbe" koji su u međuvremenu ovjekovječeni i u posebnim tematskim filatelističkim izdanjima Pošte Slovenije, te još 11 brodova te ugledne kompanije koji su za nju sagrađeni u jednom od najčuvenijih jugoslovenskih brodogradilišta - "Uljanik" u Puli.

Kroz fotografije, info panoe, dokumentaciju, filatelistička i druga bibliofilska izdanja, video materijale, dokumentarne filmove, modele brodova i arhivske snimke, izložba čija je autorka muzejska savjetnica Pomorskog muzeja u Pitranu Duška Žitka, donosi priču o plovilima, usponu, ali i tužnom kraju "Splošne plovbe" – kompanije osnovane 1954. a čiji s brodovi plovili širim svijeta i održavali mnoge redovne teretno-putničke linije iz bivše Jugoslavije ka raznim dalekim krajevima, među kojima i čuveni liniju oko svijeta.

Ova linija je polazila iz Rijeke svakih 25 dana. Brodovima je trebalo sedam ipo mjeseci da oplove zemaljsku kuglu pristajući u oko 53 luke širom svijeta - od istočnoga Mediterana, istočne Afrike, zapadne, južne i istočne Azije, zapadne obale Sjeverne Amerike pa do zapadnoga Mediterana i Jadranom nazad do Rijeke. Na toj liniji osim Splošne plovbe, jedno su vrijeme plovili i brodovi “Atlantske plovidbe” Dubrovnik i “Jugooceanije” Kotor. “Splošna plovba” je prije par godina praktično prestala da postoji kao brodar jer je njen većinski vlasnik, njemačka kompanija Peter Dohle Schiffahrt, rasprodala njene posljednje brodove.

Izložbom koja je otvorena u Kotoru , a prije toga ju je imala priliku vidjeti publika u Sloveniji i Hrvatskoj, rasvijetlila se istorija jednu od najvećih, najvažnijih i najuspješnijih slovenskih pomorskih priča nakon Drugog svjetskog rata, priča o jedinom slovenskom međunarodnom brodaru koji se etablirao na nemilosrdnom svjetskom pomorskom tržištu, sa simbolom Triglava na dimnjacima svih brodova u svojoj floti. Za ovu kompaniju plovili su i mnogi pomorci iz Crne Glore, a nekoliko Bokelja bili su i zapovjendici na brodovima “Splošne plovbe”.

Izložba sadrži i posebno interesantan aspekt posvećen vrijednim umjetničkim djelima – brojnim umjetničkim slikama, reljefima i skulpturama kojima su bili dekorisani putnički prostori na nekim od brodova “Splošne plovbe”, a za koje je kompanija svojevremeno posebno angažovala akademskog kipara Stojana Batiča (1925-2015.) te akademskog slikara i grafičara Zvesta Apollonia (1935-2009.) Pozdravljajuči prisutne na otvaranju izložbe među kojima je bio i zamjenik ambasadora Slovenije u Crnoj Gori Borut Valenčić, direktorica Pomorskog muzeja Kotor mr Maja Uskoković naglasila je vezu Pirana i Kotora kao dva nekada jaka pomorska centra.

“Naš muzej u odjeljenju Prvog i Drugog svjetskog rata čuva upravo uspomenu na narodnog heroja, poručnika bojnog broda Sergeja Mašeru po kome se vaš muzej u Piranu zove. On je u aprilu 1941. godine zajedno sa svojim kolegom Milanom Spasićem, ne slušajući naređenje o napuštanju ratnog broda i predaji neprijatelju, u Tivatskom zalivu detonirao postavljeni eksploziv i digao u vazduh razarač 'Zagreb', a čiji je dio pramca je takođe izložen u pomenutom odjeljenju", navela je Uskoković.

Kako je naglasila, more, Jadran, pomorstvo, istraživanje i očuvanje pomorske baštine, podizanje svijesti javnosti i promocija pomorske prošlosti zajednička je misija i kotorskog i muzeja u Piranu, te podsjetila na uspješnu dosadašnju saradnju te dvije ustanove.

U ime Pomorskog muzeja Pirana, prisutne je pozdravio direktor Franko Jurij.

"Saradnja među našim muzejima ima dugu tradiciju, sarađujemo i bilateralno i multilateralno, jer smo članovi Foruma mediteranskih pomorskih muzeja, tako da ćemo se ove godine ponovo sresti i na skupu tog Foruma u Portugaliji", istakao je Jurij sa žaljenjem dodajući da je nakon 30 godina nezavisnosti, Slovenija danas izgubila svoje velike prekookeanske brodove i pomorski identitet, "tako da on danas živi u muzeju, na poštanskim markama i izložbama".

"Mala Slovenija koja ima samo 46 kilometara obale, uprkos tome ima jaku pomorski duh koji se ogleda prije svega u našoj velikoj luci Koper, a i jednoj velikoj kompaniji – 'Splošnoj plovbi' koju smo imali. Šteta je što smo mi dana izgubili naše brodove, dok sa druge strane, Crna Gora je napravila dobar presedan i kupila četiri broda za svoje kompanije", istakao je Jurij.

( Siniša Luković )