Na komemoraciji žrtvama 11. septembra u Njujorku ponovo se rukovali Kamala Haris i Donald Tramp

Amerikanci danas odaju poštu žrtvama terorističkih napada od 11. septembra 2001. i to u jeku kampanje za predsjednika SAD, pa su tako na komemoraciji u Njujorku, na mjestu rušenja Svjetskog trgovinskog centra, zajedno stajali predsjednik Džozef Bajden i oba kanidata za šefa države, potpredsjednica Kamala Haris i bivši predsjednik Donald Tramp.

AP izvještava da su se Bajden i Tramp rukovali, a da je do rukovanja došlo i između Trampa i Kamale Haris, vjerovatno kao rezultat posredovanja.

Dana 11. septembra 2001. godine oteti putnički avioni udarili su u "kule bliznakinje" Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i Pentagon u Vašingtonu, dok se četvrti avion srušio u polju u Pensilvaniji. Svjetski trgovinski centar se srušio, Pentagon je ozbiljno bio oštećen. Ukupno je poginulo skoro 3.000 ljudi.

Komemoracija na svake četiri godine pada u vrijeme najžešće predsjedničke kampanje, podsjeća AP i ukazuje da su se danas u Njujorku kandidatkinja Demokratske partije Kamala Haris i kandidat republikanske partije Donald Tramp ponovo susreli licem u lice samo nekoliko sati poslije svoje prve TV debate, održane prethodne večeri.

Tramp i njegov potpredsjednički kandidat Džej Di Vens stigli su na komemoraciju oko osam sati ujutru i slikali se sa nekim od građana.

Haris je došla oko pola sata kasnije, a dio okupljenih na ceremoniji tada je skandirao "Kamala!".

Bajden i Tramp su se rukovali, a bivši gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg je, po svemu sudeći, posredovao da se i Haris i Tramp rukuju.

Rivali na predsjedničkim izborima zatim su stajali na maloj razdaljini jedno od drugog, dok su između njih bili Bajden i Blumberg.

Kao i svake godine, ceremonija je počela zvonjavom zvona i čitanjem imena žrtava.

Politička situacija u zemlji nije bila glavna tema članova porodica onih koji su poginuli 11. septrembra 2001. godine. Među njima je Keti Noton, koja je došla da oda počast svom rođaku Majklu Robertsu, jednom od stotina vatrogasaca koji su poginuli toga dana.

Dvadeset tri godine kasnije, "rane su i dalje svježe", rekla je i dodala: "Želimo da budemo sigurni da se ljudi uvijek sjećaju, da se imena uvijek čitaju i nikada ne zaborave. Vrijeme prolazi, svake godine, a ne biva nam ništa lakše", dodala je.

Bez obzira na predsjedničku kampanju, organizatori komemorativnih ceremonija su se trudili da fokus ostane na žrtvama.

Godinama, političari su samo posmatrači na komemoracijama kod Svjetskog trgovinskog centra, a mikrofoni pripadaju rođacima koji naglas čitaju imena žrtava.

"Ako je političarima stalo do toga što se dešava ovdje, lijepo. Dođite. Ali ako dolaze samo zbog političkih poena, to me sjekira", rekla je Korin Bišop, koja je 11. septembra izgubila rođaka Džona Mekdauela mlađeg.

Bajden, kojem je ovo posljednja komemoracija 11. septembra u predsjedničkom mandatu, zajedno sa Haris će prisustvovati i komemoracijama u Pensilvaniji i Pentagonu, mjestima gdje su se srušili putnički avion pošto su kontrolu nad njima preuzeli teroristi Al Kaide.

Tramp takođe dolazi na komemoraciju blizu Šenksvila u Pensilvaniji. Za avion koji je pao na poljima Pensilvanije kasnije je utvrđeno da je takođe išao ka Vašingtonu.

U napadima je poginulo 2.977 ljudi, a ostale su hiljade ožalošćenih rođaka i preživjelih.

Katastrofalni napadi su promijenili američku spoljnu politiku, prakse u domaćoj bezbjednosti i mentalitet mnogih Amerikanaca koji do tada nisu smatrali da mogu da budu meta napada stranih ekstremista.

( Beta )