Glečer Debeli namet na Durmitoru u najtežoj krizi do sada

Glečer Debeli namet na Durmitoru doživio je značajne promjene, trenutno se nalazi u fazi skoro nestajanja, ali se ne može sa sigurnošću reći i da je potpuno nestao.

Konačni zaključak o tome može se donijeti tek nakon dodatnih istraživanja, koja će biti sprovedena 2025. godine. Ta istraživanja ujedno mogu da pruže i dragocjene uvide u prošlost i pomognu da bolje razumijemo kako se klimatske promjene odražavaju na naš region, te i na planetu Zemlju.

To je, pored ostalog, za “Vijesti” rekao prof. dr Velibor Spalević, vanredni profesor na Biotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG).

Lednik Debeli namet nalazi se na Durmitoru, iza Savinog kuka. Prema istraživanjima, postoji desetine hiljada godina, a posljednjih 12.000 povlači se veliki broj njemu susjednih lednika.

Na društvenim mrežama, nedavno je objavljena informacija da je u potpunosti nestao, a tu informaciju prenio je i dio medija.

Spalević, čija istraživanja su vezana za istraživanja zemljišta i geo nauke, a dijelom se odnose i na područje gdje je lociran ovaj glečer, za “Vijesti” kaže da se ne može tvrditi da je glečer potpuno nestao, ali da je u jednoj od posljednjih faza.

“Na osnovu dostupnih informacija, i terenskih istraživanja od 20. do 25. avgusta na Durmitoru, ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je glečer Debeli namet “potpuno nestao”, uprkos izvještajima u medijima i na društvenim mrežama. Iako je u 2024, nakon još jednog vrelog ljeta i relativno ‘sušne’ zime, bez mnogo sniježnih padavina, većina nekadašnje površine glečera bila prekrivena stjenovitim krhotinama, istraživanja pokazuju da se ispod tih krhotina i dalje može nalaziti led stvoren tokom posljednjeg ledenog doba. Glečer je sada neaktivan, a preostali sloj glečera je previše tanak da bi se mogao kretati, što ga čini ‘umrtvljenim’ ili neaktivnim. Konačni zaključak o potencijalnom potpunom nestanku glečera može se donijeti tek nakon dodatnih istraživanja koja će biti sprovedena 2025”, kazao je on za “Vijesti”.

Prema riječima Spalevića, istraživanja će se fokusirati na to da li ispod površine i još koliko postoji leda, te da li se Debeli namet sada može klasifikovati kao glečer prekriven stijenama, zakrpa zaleđenog zemljišta (permafrost) ili kao stjenoviti glečer:

“Stoga, iako je glečer u velikoj mjeri nestao, što su ga s pravom isticali prijatelji prirode u navodima tokom ovog mjeseca, postoji mogućnost da preostali led još opstaje ispod površine, što će zahtijevati dalja istraživanja”.

“Pamti” malo ledeno doba

Sagovornik “Vijesti” pojašnjava da je glečer Debeli namet bio “ikonično mjesto koje je predstavljalo jedan od najjužnijih glečera u Evropi, zajedno sa onima na Prokletijama”.

“Prisutan je tu tokom cijelog 20. vijeka, a bio je veći u prethodnim vjekovima tokom Malog ledenog doba. Glečer je opstajao sve do sada, lociran znatno ispod regionalne sniježne granice, zahvaljujući snažnim lokalnim topoklimatskim uticajima, kao što su sjenka u dubokoj udolini i snijeg koji dolazi lavinama sa okolnih litica visokih preko 300 do 400 metara iznad njega. Snijeg koji je vjetar nanosio sa visokog platoa Šljemena (2.455 metara nadmorske visine) iznad ovih litica takođe je doprinio prihranjivanju snijegom ovog lednika”, kazao je Spalević.

Kako je dodao, glečer Debeli namet pokazao se otpornim na klimatske ekstreme, preživio je prethodne rekordne vrućine tokom ljeta, poput onih 2003/04, te 2007. godine. Međutim, kaže on, posljednja decenija donijela je uzastopne ekstremne ljetnje vrućine, što je, u kombinaciji sa relativno sušnim zimama (hipoteza koja zahtijeva dalju provjeru zasnovanu na podacima), izazvalo stalno smanjenje njegove mase.

U 2024. godini, dodaje sagovornik “Vijesti”, nakon još jednog veoma vrelog ljeta i relativno sušne zime (hipoteza koja zahtijeva dalju provjeru zasnovanu na podacima), glečer je “gotovo potpuno nestao”.

“Vrlo mala površinska sniježna i ledena pokrivenost bila je vidljiva u avgustu ove godine. Većina nekadašnje površine glečera je prekrivena stijenskim krhotinama. Još se ispod krhotina nalazi led, ali glečer više ne izgleda aktivno, a sav preostali led vjerovatno je ‘umrtvljen’ (neaktivan), previše tanak da bi se mogao gravitaciono kretati pod sopstvenom težinom”.

Ugroženi izvori slatke vode

Proces nestajanja glečera Debeli namet, kaže sagovornik “Vijesti”, jasan je indikator globalnog zagrijevanja.

“Porast temperatura u posljednjim decenijama, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou, doprinosi brzom otapanju glečera širom svijeta, pa i kod nas. Bilježimo jasne promjene u obrascima padavina: zime sa smanjenim količinama sniježnih padavina ukazuju na promjene u obrascima padavina, koje su često povezane sa klimatskim promjenama. Ove promjene dovode do smanjenja količine snijega koji se nakuplja i kasnije prelazi u led”, rekao je Spalević.

Nestanak glečera, kako je dodao, imao bi direktne posljedice za lokalne vodne resurse u okolini Debelog nameta, jer glečeri služe kao važan izvor slatke vode tokom sušnih perioda za okolnu vegetaciju.

“Upravo glečeri (globalno), te snjegovi akumulirani u uvalama visokih planina, predstavljaju važne izvore vode za živi svijet, tokom dreniranja voda u vrelim ljetnjim danima. Važnost ovog fenomena nam bolje mogu potvrditi ne gorštaci, već ratari u zelenoj Zetskoj i Bjelopavlićkoj ravnici, koji bez ovih planinskih ledenih rezervoara i sami zapažaju spuštanje vodnog ogledala u svojim bunarima, sa strahom tražeći vodu za svoje zasade. Sve je u prirodi veza uzroka i posljedica, balansa”, kazao je Spalević.

To će, kako je dodao, uticati i na dostupnost vode za biljke i životinje u oblasti gdje se nalazi Debeli namet.

“Nestanak sa površine glečera Debeli namet je dio šireg trenda globalnog otapanja glečera i povećanih temperaturnih ekstremnih uslova. Ovi fenomeni su pokazatelji klimatskih promjena koje utiču na lokalne ekosisteme i vodne resurse. Kontinuirano praćenje i istraživanje ovih promjena su ključni za razumijevanje uticaja klimatskih promjena i za razvoj strategija za prilagođavanje i ublažavanje njihovih efekata”, kazao je on.

I ako nestane, od značaja za istraživače

Čak i ako glečer nestane u potpunosti, ta lokacija, prema riječima sagovornika “Vijesti”, biće značajna za istraživače.

“Sa sigurnošću mogu da tvrdim da će naš dio tima, ali i drugi zainteresovani istraživači pronaći sada neke nove materijale ispod nekadašnje površine ranije vidljivog glečera, kao što su slojevi sedimenta ili fosili, te ne manje važni uzorci polena. Oni će pružiti važne informacije o geološkoj i klimatskoj istoriji ovog regiona. Ovi slojevi će sadržavati podatke o prethodnim klimatskim uslovima, promjenama u vegetaciji i ekosistemima posljednjih, ali i prethodnih desetina hiljada godina”, rekao je on.

Kako je dodao, analizom materijala ispod glečera - unutar profila, kao što su uzorci zemljišta ili leda, treba koristiti mogućnost proučavanja kako se klima mijenjala tokom vremena.

“Slojevi glečera unutar profila, a koji su se akumulirali hiljadama godina unazad, pružiće informacije o uslovima tadašnje atmosfere i nivoima - procentualnom učešću određenih gasova, a što je bitno za današnje razumijevanje efekta staklene bašte. Očekivano je da će biti pronađeno i nekih manjih ostataka fosila i drugih bioloških tragova, a što bi trebalo da pomogne u razumijevanju kako su se ekosistemi razvijali i mijenjali tokom vremena. To može uključivati informacije o vrstama koje su tu živjele prije glečera, kao i o tome kako su se prilagodile klimatskim promjenama”, kazao je Spalević.

Uzorkovanje slojeva glečera iz zemljišnog profila, prema njegovim riječima, može pomoći u rekonstrukciji paleoklimatskih uslova.

“Ovo može uključivati analize izotopa, polena, ili drugih indikatora koji otkrivaju prethodne klimatske periode i uslove. Istraživanje područja gdje je nekada bio glečer može pružiti uvide u glečerske procese i dinamiku. Ovo može uključivati proučavanje sedimentnih slojeva i njihovih karakteristika, što može pomoći u razumijevanju kako su se glečeri kretali i kako su uticali na okolni pejzaž”, kazao je Spalević.

Ponovo je ukazao na to da se o statusu glečera ne može precizno govoriti bez prethodnih i ozbiljnih mjerenja i istraživanja.

“Odgovor na ovo pitanje nauka ne može da da bez prethodnih mjerenja. Podsjećam Vas da je ovo novina, te da za ovo treba uraditi ozbiljne pripreme, za dobijenje pouzdanih rezultata. Iskreno, navijam za činjenicu da je ipak ostao dio lednika unutar profila ipod površine. Želim da damo šansu da ovaj lednik ipak opstane, ne prekidajući nit njegovog postojanja olako - nit koja je izvezena u vremenu nekoliko desetina hiljada godina unazad. Prvi pravi odgovor na ovo pitanje u narednoj sezoni - 2025, kada ćemo na terenu biti sa ljudima iz struke i nauke iz Crne Gore i inostranstva”.

Spalević je kazao i da “led nije samo led, koji je ljubiteljima prirode bio i jeste najvidljiviji, već i ono što je nekad bio”:

“Vrijeme i njegov prostor. Ono što ga je okruživalo, sile koje su ga stvarale. A priželjkujem da ‘Mali Debeli’ preskoči od ove zime i ovu njegovu najveću nama poznatu borbu za opstanak”.

( Damira Kalač )