Rađanje "TikTok generacije" džihadista
Tinejdžeri su, često usamljeni i frustrirani, pa ponekad pomisle da je "kul“ biti džihadista i "mučenik". Kako Islamska država podstiče omladinu širom sveta na napade?
Smatra se da je austrijski tinejdžer koji je ubijen prošle nedelje, nakon što je ispalio hitac iz starinske puške na nemačku policiju u Minhenu, bio pod uticajem islamističkog ekstremizma.
Emrah I. (18) je došao iz malog grada u regionu Salcburga dok mu roditelji potiču iz okoline Tuzle.
No, on jedva da je posjećivao svoju lokalnu džamiju. Niti je pustio bradu niti se oblačio kao radikalni islamista.
Jedina stvar koja je moglo da predvidi njegovo ponašanje u Minhenu desila se početkom 2023. godine.
Tada je austrijska policija, istražujući pritužbe na tuču u njegovoj školi, pronašla snimke iz kompjuterske igrice na njegovom telefonu. U njima je ukrašavao scene zastavom Al Kaide. Ali ništa drugo nisu našli.
Policija sada vjeruje da je u posljednjih nekoliko mjeseci tinejdžer radikalizovan na internetu.
Raste broj tinejdžera terorista
Emrah I. nije usamljen primjer. Između marta prošle i marta ove godine, istraživači Vašingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku izbrojali su 470 relevantnih pravnih slučajeva u vezi sa teroristima Islamske države.
Tinejdžeri ili maloljetnici su bili uključeni u najmanje trideset od njih. Prema navodima Instituta „ovaj broj može biti znatno veći s obzirom na to da mnoge nacije ne objavljuju podatke o starosti za uhapšene“.
Druga studija, koju je vodio Piter Nojman, profesor bezbjednosnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, analizirala je 27 nedavnih slučajeva vezanih za Islamsku državu i otkrila da su u dvije trećine slučajeva uhapšene osobe u Evropi bili tinejdžeri.
Tokom protekle nedjelje, četrnaestogodišnjak je uhapšen u Urugvaju nakon što se na mreži izjasnio kao terorista „vuk samotnjak“, a jedanaestogodišnji dječak je uhapšen u Švajcarskoj prošlog petka zbog širenja ekstremističkih poruka na društvenim mrežama.
Vrbovanje zapadnih tinejdžera?
Iako je vojno poražena do 2017. godine, Islamska država i dalje postoji. Njene aktivnosti se sve brutalnije rasplamsavaju u afričkim zemljama. A djeluje i ogranak sa sjedištem u Avganistanu poznat kao Islamska država provincije Horasan.
Od januara ove godine, avganistanski ogranak ohrabruje sljedbenike da izvrše napade u Evropi, posebno na velike događaje kao što su Olimpijske igre, koncerti i fudbalske utakmice.
Ali, stručnjaci ne misle da su te poruke posebno namijenjene evropskim tinejdžerima. Povećanje broja tinejdžera napadača ima više veze sa načinom na koji društveni mediji i platforme za razmjenu poruka omogućavaju tinejdžerima pristup sadržajima Islamske države.
Napade tinejdžera obično „inspiriše“ Islamska država, ti napadi nisu poput drugih direktno naređeni iz Avganistana.
Situacija se mnogo razlikuje od one iz 2014. kada je Islamska država zauzela velike delove Iraka i Sirije. Tada su potencijalni regruti često bili u direktnom kontaktu sa rukovodiocima na Bliskom istoku koji su ih ohrabrivali da napuste domove i dođu u „kalifat“.
Lukas Veber, istraživač u njujorškom Soufen centru, istraživačkom centru za bezbjednost, kaže da je djelovanje sada mnogo manje centralizovano i da postoji održivi, organski aparat zajednice.
Piter van Ostajen, analitičar koji istražuje Islamsku državu više od jedne decenije kaže: „I dalje imate centralnu medijsku službu i centralnu komandu koja je upravljala, na primer, napadima u Rusiji. Ali mislim trenutno da postoji mnogo raznovrsnija mreža koja regrutuje ove mlade ljude.“
„To je više difuzna mreža u kojoj imate djecu u svojim onlajn krugovima, u ovim zajednicama, koja žele da budu uticajna“, potvrđuje Mustafa Ajad, izvršni direktor za Afriku, Bliski istok i Aziju u londonskom Institutu za strateški dijalog, koji istražuje ekstremizam.
„Ideologija i dalje igra ulogu – to ne možete zanemariti – ali stvaranje mimova i prezentacija na TikToku Islamske države kraćim video snimcima, na lokalnim jezicima, približava njihove ideje mladim ljudima.“
Video snimci imaju i prepoznatljivu mračnu estetiku, napominje Ajad za koju kaže da „u nedostatku boljeg izraza, ima novi aspekt ’kul džihadizma’“.
Brža radikalizacija?
Postoji mnogo primjera takvih mreža, objašnjava Ajad. U slučaju planiranog napada na koncerte Tejlor Svift u Beču, austrijska policija je pregledala digitalne veze osumnjičenog devetnaestogodišnjeg Austrijanca, porijeklom Albanca iz Severne Makedonije.
Njemačka policija je potom u Brandenburgu privela jednog petnaestogodišnjaka, za kojeg se sumnjalo da je bodrio Austrijanca.
Slična situacija je izašla na vidjelo nakon što je u aprilu nožem izboden jedan australijski biskup. Nakon pregleda povezanosti na društvenim mrežama šesnaestogodišnjeg počinioca, optuženo je još šest tinejdžera. Svi su bili u kontaktu, preko aplikacije za razmjenu poruka Signal, u grupi za ćaskanje koju su pokrenuli pod nazivom „Planovi“.
Mreže su difuzne i organske, niko ne zna koliko su zaista velike, a platforme ne čine dovoljno da uklone ekstremistički sadržaj, napominje Ajad. Postoji i drugi problem.
Prema riječima šefova francuske i švajcarske državne bezbjednosne službe, proces radikalizacije sve je brži.
Zašto tinejdžeri nasjedaju na ovo?
Osnovna poruka koju je Islamska država uvijek forsirala ostaje ista. Kaže da svijet progoni muslimane, ali ako se pojedinac kojem se obraćaju pridruži, zajedno će biti jači.
Otuđenim ili marginalizovanim tinejdžerima koji traže nešto čemu bi pripadali, ili skup pravila u komplikovanom svetu, ovakva poruka može biti privlačna, kažu psiholozi.
Postoje i politički faktori koji igraju ulogu. Islamska država koristi sukob u Gazi kao dokaz da „ostatak svijeta mrzi muslimane“ i da njihove pristalice treba da se osvete, kažu stručnjaci.
„Broj civilnih žrtava [iz Gaze] snimljen kamerom, lako dostupan svima, naglašavajući smrt i razaranje, takođe će uticati na djecu", objašnjava Ajad. „Znamo da takva vrsta nasilnog sadržaja tjera djecu da se povuku ili postanu agresivnija.“
Uspon krajnje desnice u Nemačkoj, kao i trenutna debata oko imigracije i islamofobije u zemlji, takođe će vjerovatno uticati na marginalizovane tinejdžere iz tih zajednica. "Ekstremnija desnica izaziva više džihadističkog ponašanja. To je tako jednostavno“, rekao je Van Ostajen za DW. „Obje ove grupe jačaju jedna drugu.“
Dakle, koliko treba da nas zabrinjavaju takvi tinejdžeri koje neki tabloidi već nazivaju „TikTok teroristima"?
„Sljedbenici Islamske države prave veliku pompu i prijete", kaže Ajad. „Ali ne mislim da smo na istom nivou kao 2015. i 2016. Kada je riječ o ovoj djeci, njihove zavjere obično nisu stvarno promišljene. Ali mogle bi da imaju ogromne posljedice, ako zaista uspiju. Potreban je samo jedan uspješan napad".
( Deutsche Welle )