Balkanski integracioni forum u Podgorici: Region nema alternativu članstvu u EU

Agresija Rusije na Ukrajinu pokazala je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, a države tog regiona nemaju alternativu u odnosu na članstvo u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u, ocijenjeno je na Balkanskom integracionom forumu (BIF) u Podgorici.

Učesnici panela “Zapadni Balkan i globalna kriza: Nove oluje ili sunčano vrijeme?”, saglasni su da je agresija Rusije na Ukrajinu pokazala značaj Zapadnog Balkana za Evropu i ponovo aktivirala proces proširenja Unije.

Visoki predstavnik EU za dijalog između Beograda i Prištine Miroslav Lajčak kazao je da Zapadni Balkana može zajedno napredovati, podsjećajući da je bila potrebna agresija na Ukrajinu da bi EU ponovo osjetila svoj momentum za proširenje.

"EU je shvatila da mora da se uozbilji, jer je uvidjela da gubi Balkan, ne geografski, nego u smislu načina života i vrijednosti, poput vladavine prava”, rekao je Lajčak.

EU sada, kako je naveo, jasno govori o proširenju, a to ne može bez Zapadnog Balkana. “Evropska vizija za ovaj region je realna, ali to neće niti lako”.

“Trenutna situacija je loša i region mora ubijediti EU da će se to promijeniti i da ćete imati dobre međusobne odnose i da imate sposobnost da budete dio šire evropske porodice”, rekao je Lajčak, navodeći da se odnosi Kosova i Srbija odražavaju na cijeli region i na regionalnu saradnju.

Podsjećajući da je Crna Gora u pregovorima 12 godina, Lajčak je kazao da smatra da zatvaranje poglavlja ne bi trebalo da bude politička odluka.

“Zalažem se za dublju saradnju sa državama poput Crne Gore koje pokazuju da cijene i dijele naše vrijednosti”, rekao je Lajčak.

On je istakao da ne postoji alternativa za dijalog i za normalizaciju, dok više tenzija i jake retorike znači manje evropske budućnosti.

Prema njegovim riječima, kriza u Ukrajini je podstakla diskusije o proširenju, ali je, kako je dodao, svaka kriza prilika.

“EU je ponovo otkrila Zapadni Balkan i sada slijede pregovori i želim da ne izgubimo momentum proširenja. Ne možemo preskočiti pregovore, ali ne smijemo propustiti ovaj momentum”, poručio je Lajčak.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanović saglasan je da se od agresije na Ukrajinu u Evropi mnogo govori o nestabilnosti i konfliktu, ali je naveo da je potrebno skoncentrisati se na pozitivne stvari koje se dešavaju u Evropi.

Prema njegovim riječima, na Zapadnom Balkanu postoje dobri znaci regionalne stabilizacije i saradnje.

“Ne bih rekao da su sve stvari loše, već ih ima i dobrih”, kazao je Ivanović.

“Ako želimo da imamo stabilnu i bezbjednu Evropu to se može postići jedinstvenošću na kontinentu, a kontinent mora biti unedinjen kroz članstvo u EU”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, takav stav ne oslanja se samo na političku volju država kandidata za članstvo u Uniji, već uključuje i novu perspektivu bezbjednosti, a posebno nakon događaja u Ukrajini 2022. godine.

Ivanović je podsjetio da je u posljednjih 12 godina crnogorskih integracija bilo uspona i padova i naglasio da su ideje poput one proširenju EU ponovo oživjele.

„Sada vidimo Zapadni Balkan, a posebno Crnu Gori, kao region koji treba da bude dio EU i koji radi svoj posao da to postane“, rekao je Ivanović.

Navodeći da možda različiti politički akteri i partije u Crnoj Gori vide stvari na različit način, Ivanović je ukazao da cijela politička zajednica, uključujući i akademsku zajednicu i nevladin sektor, vidi EU kao cilj.

To se, kako je podsjetio, pokazalo i na primjeru zakona koje je trebalo usvojiti za IBAR.

„Mislim da je to snažna poruka Briselu iz Crne Gore, da je Crna Gora zaista ozbiljno vezana za evropsku integraciju“, rekao je Ivanović.

On je dodao da Crna Gora, kao država koja je prva dobila IBAR, može biti primjer drugim državama kandidatima kada dođu do te faze.

Ambasadorka Italije Andreina Marsela naglasila je da je Evropi potrebno više priče o ujedinjenu, osim proširenja, jer je, kako je navela, Zapadni Balkan već dio evropskog kontigenta.

Marsela je podsjetila da je period od ruske agresije na Ukrajini najteži period kroz koji Evropa prolazi od kraja Drugog svjetskog rata, dodajući da EU ne može priuštiti sebi da izgubi Zapadni Balkan.

“Moramo ujediniti region i spojiti ga sa EU”, rekla je Marsela.

Ona je podsjetila da je usvajanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) ključni momenat za Podgoricu, navodeći da je Crna Gora, uprkos zastoju u integracijama prethodnih godina, i dalje predvodnik u pristupanju EU.

“Usvajanje IBAR-a signal je za cijeli Zapadni Balkan, to je pokazalo da je proces proširenja i dalje živ”, rekla je Marsela. Od ruske agresije na Ukrajinu, kako je dodala, države članice Unije, čak i one koje su prije oklijevale u procesu proširenja Unije, otkrile su geopolitički značaj proširenja.

“Najvažnije je da Crna Gora ne izgubi momentum i da institucije nastave da rade zajedno fokusirane na reformsku agendu”, poručila je Marsela.

Premijer Kosova Albin Kurti saglasan je da za Zapadni Balkan ne postoji alternativa u odnosu na evropski put.

“Vjerujem da naša generacija ne može osmisliti bolji projekat, ali nam je potreban proces zasnovan na zaslugama”, naglasio je Kurti, dodajući da svi treba da se drže fundamentalnih evropskih vrijednosti.

“Ne vidim bolji način da možemo pronaći zajednicki stav - vladavina prava, demokratija, ljudska prava i politički pluralizam”, kazao je Kurti.

Komentarišući tenzije koje postoje u odnosima Kosova i Srbije,Kurti je naglasio da je Kosovo demokratska država u kojoj ne žive samo Albanci i istakao da je u posljednje vrijeme bilo dosta dezinformacija u medijima povodom događaja na Kosovu, ali i da se vodi hibridni rat kako bi se destabilizovalo Kosovo.

On je rekao da je agresija na Ukrajinu poziv za Zapadni Balakan i Uniju, jer se, kako je podsjetio, nakon mira i ekonomskog prosperiteta poslije Drugog svjetskog rata, činilo da su problemi daleko od Evrope.

Kurti je kazao da Kosovo želi dijalog i pronalaženje rješenja sa Srbijom, ali je naglasio da je teško normalizovati odnose kada Srbija “ima strategiju da održi tenzije na Kosovu i podijeli BiH”.

“Lekcija se mora naučiti”, poručio je Kurti, navodeći da i EU mora preispitati svoj odnos prema Srbiji.

Prema njegovim riječima, Srbija je ogledalo autokratskog režima Rusije, a EU je nastavljala kontakte sa Srbijom i nije ih uslovljavala demokratskim reformama.

“Srbija nije samo između Istoka i Zapada, nego želi da bude sidro uticaja Rusije i Kine u Jugoistočnoj Evropi”, rekao je Kurti, dodajući da vlasti Srbije ne vide EU kao porodicu zajedničkih vrijednosti, već kao “banku da finansiraju svoje projekte”.

Podsjećajući da se ranije razgovaralo o statusu Kosova, ali ne i o Srbiji, Kurti je ocijenio da Evropa sada treba da vidi kakav je status za Srbiju, “jer ona ne zna gdje počinje, a gdje završava i zbog toga postoji nestabilnost”.

“Akcija koje Srbija preduzima ukazuju da ona nije opredijeljena za mirovnu egzistenciju i dobre susjedske odnose”, rekao je Kurti, dodajući da će te ambicije, ako se ne provjere, nastaviti da rastu i slijediće logiku koja je dovela do agresije na Ukrajinu.

Kako je naveo, potrebno je da se Srbija normalizuje. “Želimo da Srbija shvati da je era teritorijalnog proširenja gotova”.

Kosovo je, kako je ponovio, posvećeno dobrim regionalnim odnosima, uzajamnom poštovanju teritorijalnog integriteta sa susjedima, slobodi, demokratiji i vladavini prava.

“Kosovo nema unutrašnje izvore destabilizacije koje ne može kontrolisati”, naglasio je Kurti, ukazujući na postojanje hibridnog rata koji se, kako je naveo, vodi posredstvom pojedinih medija i crkvenih organizacija.

On je poručio da je Kosovo snažna država i da se to mora prihvatiti.

“Teško je normalizovati odnose sa nekim ko se ne miri sa činjenicama i sa kim ne dijelite iste vrijednosti”, rekao je Kurti, dodajući da treba poštovati sporazume i voditi dijalog.

Prema njegovim riječima, EU i međunarodna zajednica moraju ponovo procijeniti svoj odnos prema Zapadnom Balkanu, a posebno prema Srbiji. “Jer Srbija vuče nazad cijeli region Zapadnog Balkana”.

“Mijesanje u tuđe poslove se mora osuditi”, naglasio je Kurti.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić istakao je da je na Zapadnom Balkanu i u BiH važno da se izađe iz vrtloga etničkih konflikata koji uvijek, kako je podsjetio, rezultira onim što se u regiji dešavalo devedesetih.

Komšić je naglasio da zvaničnici EU ne treba da “prodaju Evropu” kandidatima za članstvo, jer BiH, kao i druge države regiona, žele Evropu i žele članstvo u Uniji, pa je, kako je pojasnio, potrebno pokazati kako da se to ostvari.

“Dajte da vidimo kako ćemo da uđemo u taj voz EU, za to niko nema precizno uputstvo”, rekao je Komšić.

Prema njegovim riječima, ako EU želi da pomogne Zapadnom Balkanu, potrebno je da da jasnu stazu “po kojoj treba da se krećemo”.

“Nemojte da čekamo novi rat u Evropi, pa da se donese politička odluka da formalno postanemo dio EU”, rekao je Komšić, naglašavajući da se aktuelni momenat u proširenju ne dešava zato što su države kandidati postigle veliki rezultat, već zato što je agresija na Ukrajinu navela Evropu na političku odluku.

Kako je naglasio Komšić, ne postoji bolji put i alternativa za Zapadni Balkan od EU integracije i članstva u NATO- u.

“Nadam se da će EU izaći iz ovog trenutka gdje sebe traži i vratiti se onome što su osnivaču Unije imali na umu kada su formirali prvu zajednicu, odnosno da će se vratiti na temeljne vrijednosti zbog kojih želimo da budemo dio te EU”, poručio je Komšić.

Član Evropskog parlamenta iz Hrvatske Tonino Picula kazao je da nije lako davati političke prognoze za EU, navodeći da je u ovom trenutku prilično nejasno kada može doći da učlanjenja novih država u Uniju.

Prema njegovim riječima, okolnosti u svijetu su dramatične, a čest zaključak je da je 2024. godina ključna za dinamiku svih političkih procesa, uključujući i proširenje EU.

Picula je ukazao na optimistični stav da se EU uvijek razvijala na krizama, ali i naveo da je EU zajednica država, a ne zajednička država, što, kako smatra, komplikuje procese koji se vode.

On je podsjetio da je prošlo 11 godina od posljednjeg proširenja, navodeći da se nikada do sada nije napravila tolika pauza u proširenju.

“Mnoge države čekaju da uđu u EU i postavlja se pitanje kada će ta čekaonica početi da se prazni, u korist država kandidata, ali i EU”, rekao je Picula, dodajući da je umjereni optimista kada je u pitanju proširenje EU.

Ministarka spoljnih poslova Slovenije Tanja Fajon naglasila je da se više mir i stabilnost ne smiju uzimati “zdravo za gotovo”.

Ona je podsjetila da je, nakon nekoliko godina stagnacije, proširenje na vrhu EU agende.

Fajon je kazala da bi do 2030. godine, prema planovima, trebalo da EU bude spremna za proširenje.

“Zapadni Balkan je na pragu integracije, vrijeme za djelovanje je sada, moramo ugrabiti priliku da ubrzamo proces proširenja”, poručila je Fajon.

Kako je dodala, to će zahtjjevati mnogo posla i teške izbore i neće biti lako, “ali vjerujem da države regiona posjeduju snagu da prevaziđu probleme”.

Ona je ponovila da će Slovenija čvrsto podržati države Zapadnog Balkana u procesu integracije.

( MINA )