"Države Zapadnog Balkana treba da rješavaju bilateralna pitanja kako bi proširenje EU postalo stvarnost, a ne san"
Bodo Veber iz Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, kazao je da je u prošlosti propušteno dosta prilika po pitanju proširenja, ali da se agresijom Rusije na Ukrajinu otvorio novi “prozor mogućnosti”
Države Zapadnog Balkana treba da rješavaju bilateralna pitanja kako bi proširenje Evropske unije (EU) postalo stvarnost, a ne san, poručeno je sa Balkanskom integracionog foruma (BIF) koji se danas održava u Podgorici.
Bodo Veber iz Savjeta za politiku demokratizacije iz Berlina, kazao je da je u prošlosti propušteno dosta prilika po pitanju proširenja, ali da se agresijom Rusije na Ukrajinu otvorio novi “prozor mogućnosti”.
“Ukrajina i Moldavija sada su kandidati za članstvo u EU, a to ne bi bilo moguće zamisliti da nije bilo ruske agresije”, naveo je Veber na panelu “Zapadni Balkan i proširenje EU – velika očekivanja”
On je dodao da su dvije decenije propuštene u proširenju i da prije ruske agresije na Ukrajinu nije bilo tolikog jedinstva u EU.
“Napokon, nakon dvije decenije, proširenje je postalo prioritet EU. Unija i Sjedinjene Američke Države (SAD) sada su se ponovo vratile proširenju nakon dugo godina”, naveo je Veber.
Edvard Džozef, saradnik na američkom Univerzitetu Džons Hopkins, rekao je da je Zapadni Balkan važan za dugoročnu viziju Evrope i za očuvanje mira.
“Vidjeli smo šta je (Vladimri) Putin uradio u Ukrajini i nastavlja da radi u vidu svog destruktivnog uticaja, ne samo na Zapadnom Balkanu, nego širom Evrope i globalno, zajedno sa drugima koji žele da poremete svjetski poredak”, naveo je Džozef i dodao da se više moraju fokusirati na saveznike.
On je ukazao na značaj toga što su države kao Crna Gora saveznice NATO-a i posvećene zaštiti i odbrani saveznika, dodajući da smatra da se mnogo odužio NATO status za Sjevernu Makedoniju.
Džozef je rekao da je proces EU bio obeshrabrujući početkom vijeka i dodao da SAD i EU moraju da se angažuju na Zapadnom Balkanu, kako bi se zemlje tog regiona potpuno integrisale u evroatlantske institucije.
“NATO je demonstrirao svoju sposobnosti da primi nove članove, ali EU nije bila u stanju da to uradi. To je bilo razočaravajuće, posebno nakon što je riješeno pitanje imena za Sjevernu Makedoniju, ponovo su odgurnuli proširenje”, naveo je Džozef.
On je rekao da države regiona moraju da se i dalje fokusiraju na snaženje demokratskih institucija.
“Potrebni su nam političari koji gledaju naprijed, a ne unazad, i koji su okrenuti evropskim vrijednostima i rade na tome”, istakao je Džozef.
On je rekao da u nekim državama EU neko može da podrije proces integracija i da mora postojati konsenzus i volja da dođe do proširenje, kao što je bilo slučaj sa NATO-om, predvođenim SAD-om.
Govoreći o tome kako će politika SAD prema Zapadnom Balkanu izgledati nakon predsjedničkih izbora, Džozef je rekao da će, bilo da pobijede Donald Tramp ili Kamala Haris, Zapadni Balkan biti dio agende.
“Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i druge države koje su NATO članice i biće pažnje. Očekujemo da će Trampova administracija biti više transakciona. Ako Harisina administracija dođe na vlast, očekujem da vidim kontinuitet pozicije (Džozefa) Bajdena. Biće angažovane na Zapadnom Balkanu, ali države samo moraju da nastave da demonstriraju svoju posvećenost i opredijeljenost i prihvate evropske vrijednosti”, naveo je Džozef.
Ministar za evropske i vanjske poslove Francuske, Rene Trokaz, rekao je da se, više od 20 godina od Samita u Solunu, kada je obznanjena evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkan, ništa značajno nije desilo, dodajući da se to mora ubrzati.
“Već je 60 odsto Balkanskog poluostrva u EU. Treba da završimo ono što je započeto. Znamo šta su poteškoće – konflikti, tenzije, zaostavštine prošlosti”, rekao je Trokaz i dodao da šet država nijesu u istoj poziciji kada su u pitanju evropske integracije.
On je rekao da je Nova moetodologija obezbijedila da države Zapadnog Balkana mogu imati koristi od EU i prije nego postanu punopravne članica, odnosno imaju većinu benefita prije članstva, a da Plan rasta podstiče na reforme, ali omogućava i dodatno finansiranje.
“Države koje imaju koriste od Plana rasta će biti u nekoj inverzibilnoj poziciji što se tiče pristupanje. To je ambicija “, rekao je Trokaz.
On je dodao da nema utisak da političke elite u regionu shvataju da je Plan rasta i kretanje ka jedinstvenom tržištu uslovljeno temeljnim reformama.
Trokaz je kazao da je EU zajednica vrijednosti i da zato insistiraju na vladavini prava, ali da postoje i neke tehničke stvari koje se moraju završiti.
Ministar spoljnih poslova Norveške Hakon Blankenborg rekao je da je EU u drugačijoj poziciji nakon agresije Rusije na Ukrajinu i dodao da, osim toga, postoje ekonomski izazovi širom Evrope, migracije, zelene promjene, da su otvorena vrata populizmu i demagogiju.
“Kako da izađemo iz toga? Lakše je reći nego učiniti, ali je važno, naročito za male države, da shvate da nijesu epicentar svijeta. Potreban nam je pragmatizam da bi iznalazili rješenja”, rekao je Blankenborg.
On je kazao da okrivljivanje drugih neće dovesti nigdje u procesu evropskih integracija, već da lideri mogu da naprave transformaciju “igara okrivljavanja u nešto što bi bilo pragmatične reforme”.
“Ako to ne urade države će biti ostavljene same sebi, u kompleksnom svijetu, gdje su male države podložnije konfrontaciji sa velikim zemljama nego što je bilo slučaj ranije. Male države će izgubiti ako se ne ujedine i ne naprave kompromise”, rekao je Blakenborg.
Potpredsjednik Evropskog ekonomskog socijalnog komiteta Aurel Laurentiu Plosceanu rekao je da evropski put nije samo stvar opredijeljenosti, nego da treba da se preuzmu odgovornosti na tom putu.
“Ove obaveze ne mogu samo da budu na ramenima političke klase. Reforme koje u međuvremenu treba da se sprovedu uključuju građane, poslodavce, socijalne partnere, civilno društvo”, rekao je Plosceanu.
On je podsjetio da posljednji izvještaj Evropske komisije pokazuje da su države Zapadnog Balkana pokazale napredak u raznim oblastima, ali da postoje dugotrajni problemi – vladavina prava, politička polarizacija, pravosuđe koje nije nezavisno.
Kako je dodao Plosceanu, i neki vanjski akteri pojačavaju uticaj u regionu i usporavaju integraciju u EU.
On je kazao da se ranije govorilo da će sve države Zapadnog Balkana do 2025. godine da se pridruže EU, a da se sada kao datum pominje 2030, napomenuvši da je Crna Gora predvodnik u integracijama i da nadležni žele da do 2028. godine postane članica.
“Da bi proširenje bilo stvarnost, a ne san treba rješavati bilateralna pitanja između zemalja Zapadnog Balkana, i sa susjedima koje su države članice Unije”, poručio je Plosceanu.
On je rekao da treba da postoji precizan raspored za Zapadni Balkan, koji bi bio zasnovan na principu “korak po korak” i na zaslugama, gdje bi na kraju nagrada bila punopravno članstvo.
( MINA )