Lazarević pisao Milatoviću: Potpišite moje razrješenje
General poručio da je časno službovao 35 godina, da ne želi da bude bilo kome teret, kao ni da VCG bude u centru pažnje zbog politike; Milatović nije odgovorio “Vijestima” hoće li podržati zahtjev Lazarevića, niti kad će biti održana sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG), brigadni general Zoran Lazarević, uputio je juče šefu države i predsjedavajućem Savjeta za odbranu i bezbjednost Jakovu Milatoviću zahtjev da “prihvati i potpiše” odluku o njegovom razrješenju sa čela VCG, koje je krajem avgusta predložio ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) - saznaju nezvanično “Vijesti”.
Lazarević je, prema nezvaničnim informacijama lista, poručio u dopisu Milatoviću da je 35 godina časno službovao, da ne želi da bude teret nikome, te da smatra da VCG ne treba da bude u fokusu zbog političkih prepucavanja, već zbog uspjeha u misijama, izvršavanju zadataka i sl.
Predsjednik Milatović nije odgovorio “Vijestima” hoće li podržati Lazarevićev zahtjev, kao ni za kad je planirano održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Njegov savjetnik za odbranu i bezbjednost Dejan Vukšić rekao je listu u ponedjeljak da šef države nije potpisao niti će potpisati odluke koje nisu prethodno “predložene i raspravljane” na Savjetu, kako to predviđaju Ustav i Poslovnik o radu Savjeta.
Prema Zakonu o VCG (članovi 38 i 40) načelnika Generalštaba postavlja i razrješava Savjet, na predlog ministra vojnog.
Ministar Krapović dostavio je 28. avgusta Savjetu predlog o smjeni Lazarevića - zbog “procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG” - ali je vrhovna komanda to odbila jer nije bilo konsenzusa njenih članova o tome.
Tročlani Savjet, kog čine šefovi države, Skupštine i Vlade, odlučuje jednoglasno, a Krapovićevom predlogu usprotivio se Milatović, poručivši da će podržati razrješenje Lazarevića kad mu se kaže šta general nije radio kako treba ili šta je loše uradio. Preostala dvojica članova, predsjednik parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) i premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) podržali su Krapovićev predlog.
On je nakon toga, 3. septembra, poništio rješenje kojim je Lazareviću prošle godine produženo vrijeme trajanja službe do juna sljedeće, konstatujući da načelnik Generalštaba ispunjava uslove za prestanak službe, tj. da ima preko 40 godina staža osiguranja i navršenih 55 godina života. Odnosno, da je 4. septembra ove godine imao 41 godinu, jedan mjesec i deset dana staža osiguranja, navršenih preko 56 godina života, te da se u službi u VCG nalazi od 21. jula 1990.
Međutim Lazarević će, iako se Krapovićevo rješenje primjenjuje od 4. septembra, ostati prvi čovjek vojske dok ga ne razriješi Savjet, nakon čega bi Ministarstvo odbrane trebalo da donese rješenje o prestanku njegove službe.
Krapović je preksinoć kazao RTCG-u da je upravni postupak koji se vodi zbog prestanka Lazarevićeve službe u finišu.
“Kad se taj postupak okonča pred Ministarstvom, pokrenuću postupak razrješenja pred Savjetom za odbranu i bezbjednost, ovoga puta po sili zakona”, rekao je.
“Vijesti” saznaju nezvanično da je prekjuče krajem dana Lazareviću istekao rok u kome se izjasnio u odnosu na postupak prestanka službe. Lazarević je, prema nezvaničnim informacijama lista, prije nekoliko dana uputio žalbu na Krapovićevo rješenje kojim je poništeno ono o produženju službe, koje je sredinom jula prošle godine donio tadašnji koordinator Ministarstva odbrane Filip Adžić (Građanski pokret URA). Ta žalba će, nakon provjere u Ministarstvu odbrane, biti proslijeđena Komisiji za žalbe Vlade.
Lazerević je postavljen za načelnika Generalštaba u junu 2022. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske u Beogradu i Zadru 1990, smjer artiljerija. Komandno-štabno, kao i generalštabno usavršavanje, završio je u Beogradu 2002, odnosno 2009, piše u njegovoj biografiji.
Po formiranju VCG postavljen je na dužnost zamjenika komandanta Brigade za specijalne operacije, a od 2010. bio je zamjenik načelnika Generalštaba.
Od maja 2016. nastavio je karijeru u Vojnom predstavništvu Crne Gore pri NATO i EU, gdje se nalazio na dužnostima zamjenika vojnog predstavnika Crne Gore pri NATO i EU i na dužnosti savjetnika vojnog predstavnika.
Istovremeno sa zahtjevom za razrješenje Lazarevića, Krapović je podnio predlog za postavljenje pukovnika Miodraga Vuksanovića za novog načelnika Generalštaba, ali to pitanje nije razmatrano.
Vuksanović je nacionalni predstavnik Crne Gore u sjedištu NATO-a u Monsu pri Savezničkoj komandi za operacije (ACO). Završio je Vojnu akademiju u Beogradu, Komandno-štabnu školu u SAD 2011. i Školu nacionalne odbrane u SAD 2016. Između ostalog, svojevremeno je bio na dužnostima komandanta Centra za obuku VCG u Danilovgradu i načelnika Odjeljenja za obavještajno-izviđačke poslove (J-2) u Generalštabu VCG.
Načelnik komanduje Generalštabom i jedinicama vojske, odgovoran je ministru i profesionalni je oficir.
Do sporenja o načelniku Generalštaba došlo je na sjednici vrhovne komande koja je održana nakon pola godine nezasjedanja tog tijela. Kako su “Vijesti” pisale, više pokušaja održavanja sjednica je propalo, uglavnom zbog nemogućnosti dogovora Milatovića i Spajića o terminima zasjedanja. Zbog toga su na čekanju bila neka važna pitanja.
U međuvremenu, šef parlamenta Mandić predložio je da Savjet više ne odlučuje jednoglasno, konsenzusom trojice članova, nego većinom glasova, što je izazvalo oštre reakcije dijela javnosti.
( Nikola Dragaš )