Kako čovjek može da ostane čovjek, ako gleda sve što se dešava oko njega?

Promocija knjige "Stub Soli" dramaturga i profesora Aleksandra Radunovića Popaja

5836 pregleda1 komentar(a)
Sa promocije, Foto: Mirela Zogović

"Ljudi ne vole da čitaju drame, već vole da čitaju prozu, gdje će im autor sve sažvakati i objasniti, šta ko misli šta ko govori, kako izgleda, a dramski pisci su svedeni na radnju, dijalog i teatarsko čitanje. Tako da štampanje drame jeste podvig i ono što je dobro je, da ovo nije djelo mrtvog klasika, niti nešto što je neuspjeli pisac objavio, jer neće niko da igra, nego je ovo drama relevantnog, dobrog i savremenog pisca i postoji potreba da ostane trag u vremenu i literarni kod o piscu i jednoj vrsti literature", zaključio je u okviru promocije knjige "Stub Soli" dramaturga i profesora Aleksandra Radunovića Popaja, reditelj Stevan Koprivica.

On je uz autora drame i urednicu knjige mr Sanju Vojinović, govorio tokom druge večeri Festivala savremene književnosti "Bookiranje koji je 12. i 13. septembra održan u Book Caffeu u Podgorici.

Vojinović je podsjetila da je drama prije objavljivanja publici predstavljena u vidu predstave koja je premijeru imala u dramskom pozorištu "Zetski dom".

"Sada smo dobili to obličje kroz tekst i nakon predstave imamo priliku da ovu dramu i čitamo. Rijetka je prilika u Crnoj Gori da se drame štampaju, zapravo ih i nema, sve što ono što gledamo u pozorištima u Crnoj Gori i u glavnom gradu i ostalim pozorištima, pa čak i alternativni teatar, nema ovo svoje obličje, time je zato ova knjiga značajna, a još je značajnija jer nam dolazi od našeg dragog autora Popaja", istakla je ona.

Prema njenim riječima motiv drame je segment iz Biblije koji govori o Sodomi i Gomori, odnosno uništenju tih gradova, a knjiga je podijeljena u četiri slike: "Večera", "Iskupljenje", "Zmija" i "Egzorcis".

"Sva četiri naslova direktno komuniciraju sa Biblijskim ili hrišćanskim. Kada kažemo 'večera' odmah ćemo se sjetiti Tajne večere, 'iskupljenje' je nešto čemu teži cijelo čovječanstvo, nametnutom dogmom koju hrišćanstvo diktira, treći kodni znak je 'zmija', ona koja prevari po Bibliji nepametnu Evu, nerazumnu Evu, to je zlo koje nas stalno prati... I četvrti dio je 'egzorcis' - istjerivanje đavola", pojasnio je Koprivica.

"Oni koji očekuju jedinstvo radnje, ispričanu priču u ovim djelovima neće dobiti to zadovoljstvo. Radunović pravi četiri odvojene etide, to se i u pozorištu i književnosti zove omnibus. One su različite tematski, različiti su likovi, ali krajnji ishod je negdje isti", dodao je on.

Autor drame "Stub soli", više je govorio o motivima i onome što ga je inspirisalo pri stvaranju drame.

"Većina ljudi misli da život ima smisao, da se stvari dešavaju po određenom sklopu događaja koji je negdje normalan, predvidiv. I kao što nam prirodne nauke daju osjećaj da u prirodi vladaju neki zakoni, književnost nam daje osjećaj da život ima smisla. Posebno u drami stvari moraju da se organizuju na smislen način", zaključuje Radunović.

"Biblija je jedna od najvažnijih knjiga u istoriji čovječanstva i najviše je uticala na evropsku literaturu. I nju su pisali ljudi, ja tako mislim... Napisana je zbog toga što, između ostalog, ljudi nisu mogli da povežu i shvate neke stvari. I kada vidite toliko zla oko sebi, smrti, uništavanja, koje ljudi čine jedni drugima, nekako je čudno da kažete to je po božjoj volji...", nastavlja autor.

"Ja sam se, ne samo zbog ovog masakra na Cetinju kojem sam prisustvovao, što je bila inicijalna kapisla, pitao kako je moguće da toliko zla ima u čovjeku. Vidite sad šta se dešava u Palestini, uništava se jedna država pravi se genocid, ubijeno je više od 20 hiljada djece, tu je Ukrajina, Sudan... Istorija ljudskog roda je istorija uništavanja, gnijeva i osvete. Mene je zapravo interesovalo i to je jedan od motiva - u šta se mi pretvaramo, ako se Lotova žena pretvorila u stub soli gledajući uništenje gradova? Mi danas gledamo uništenje gradova putem malih ekrana... Kako čovjek može da ostane čovjek ako gleda sve što se dešava oko njega i nastavlja život kao da se ništa ne dešava?", zapitao se Radunović.

Drugo izdanje festivala "Bookiranje" sa programom koji je obuhvatio više od 30 učesnika iz Crne Gore i inostranstva, završeno je u petak veče.

"Bookiranje" su podržali Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice i Ministarstvo za kulturu i medije, a organizovala je izdavačka kuća Fokalizator, u partnerstvu s NVU Društvo crnogorskih izdavača, Akademijom Milovan Đilas i podgoričkim Book Caffeom.