Zaposlene ne broje kad osvoje vlast: Nosioci izbornih lista u Podgorici bez konkretnih rješenja za višak službenika

Nosioci izbornih lista na izborima u Podgorici nemaju konkretan plan za rješavanje problema viška zaposlenih u lokalnoj upravi i gradskim preduzećima - opozicija, tradicionalno, obećava da neće biti partijskog zapošljavanja, dok aktuelna vlast optužuje prethodnu i najavljuje preispitivanje bolovanja i provjeru diploma.

Niko nije naveo u kom periodu bi riješili taj problem, niti koliko bi im novca za to trebalo, niti odakle bi taj novac došao.

Prema podacima Ministarstva finansija, u junu je u Podgorici, u organima lokalne uprave i javnim ustanovama i organizacijama (bez gradskih preduzeća) bilo zaposleno ukupno 1.129 službenika (šest zaposlenih više u odnosu na mart ove godine). Podgorica, prema preliminarnim rezultatima prošlogodišnjeg popisa, ima 186.827 stanovnika, što znači da na 165 građana dolazi jedan zaposleni u gradskoj upravi.

Aktuelna gradonačelnica Olivera Injac rekla je prošle godine za RTCG da u službama administracije ima preko 800 zaposlenih, a ukupno oko 4.000 (sa preduzećima). Kazala je da je u nekim gradskim preduzećima i više od 60 odsto zaposlenih u odnosu na obim posla i da je stanje u Vodovodu možda najgore, ‘’jer već duže ima velike probleme sa dugovima i velikim brojem zaposlenih’’.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk ‘’Vijestima’’ je rekla da podaci Ministarstva finansija pokazuju da je u crnogorskim lokalnim samoupravama za samo godinu zaposleno više od 1.000 osoba, a skoro polovina tog broja (459) odnosi se na Podgoricu.

’’Dakle, partije koje su nekada opravdano kritikovale prekomjerna zapošljavanja u gradskim preduzećima, poput Vodovoda, nisu preokrenule ranije prakse već su ih produbile. Otud i ne čudi što suštinski, osim deklarativnih pozivanja na borbu protiv partitokratije, nijedna lista nema plan da se tim praksama stane na put’’, kazala je Muk.

Umjesto toga, kako je dodala, primjećuje se jedna zakonomjernost, da su samo relativno manji igrači, od kojih se ne očekuje da budu stožeri buduće vlasti, “optimizaciju” i borbu protiv “partijskog zapošljavanja” uvrstili u svoje programe.

Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović kazala je da su brojni izborni ciklusi pokazali da nijedna partija ne propusti priliku da nakon pobjede na izborima zaposli svoj partijski ili nepotistički kadar.

“A zapošljavanja u centralnoj i lokalnoj upravi su danas više nego ikada na cijeni, zbog znatno većih plata i beneficija koje zaposleni ostvaruju u javnom sektoru, za razliku od privatnog, pa ne treba biti naivan i vjerovati da će ova praksa uskoro nestati’’, ocijenila je Mrdović.

’’Vijesti’’ su sve nosioce lista (njih 13) pitale kako, u kom rok i s koliko novca (i odakle) bi riješili problem prekomjernog broja zaposlenih prije svega u lokalnim preduzećima.

Odgovore su poslali nositeljka liste Za budućnost Podgorice Jelena Borovinić Bojović, nosilac liste Pokreta Evropa sad i Demokrata Saša Mujović, Nermin Abdić (DPS), Boris Mugoša (Evropski savez), Ilija Mugoša (Stranka evropskog progresa), Srđan Perić (Preokret), Vuk Kadić (Pokret Naprijed) i Stanko Đuričić (Crnogorska građanska akcija).

Sumnjive diplome i nezakonita zapošljavanja

Mujović je rekao da postoji osnovana sumnja da je određeni broj zaposlenih u Glavnom gradu prilikom prijave na posao koristio sumnjive diplome.

’’Zbog toga je potpuno jasno da ćemo njihovim otkrivanjem imati rasterećenje sistema. Isto je i sa nezakonitim zapošljavanjem, kojih je bilo više stotina i sve su to stvari koje se moraju detaljno preispitati’’, kazao je Mujović.

Prema njegovim riječima, sistem Glavnog grada, uključujući gradsku upravu, preduzeća, javne ustanove i agencije ima preko 4.000 zaposlenih.

’’Administracija Glavnog grada ima oko 850 zaposlenih, što je impresivna brojka i za mnogo veće gradove. Ipak, ključni problem je veoma loša kadrovska politika koja se decenijama vodila u Glavnom gradu, a podrazumijevala je zapošljavanje velikog broja ljudi bez prethodno urađene analize. Uprkos velikom napretku na polju tehnologije, digitalizacije i automatizacije brojnih procesa, nije urađena temeljna analiza i restruktuiranje organizacije rada i optimizacije radnih mjesta’’, kazao je.

Dodao je i da su veliki problem bolovanja, za koje je još teško utvrditi osnovanost.

’’S tim u vezi, raduje me što je u martu formirana Nacionalna komisija za kontrolu bolovanja kako bi se na najbolji način, kroz sistemski pristup, riješilo ovo pitanje koje opterećuje našu administraciju’’, kazao je Mujović.

On smatra da svi ljudi koji su zakonito dobili posao mogu biti korisni u sistemu, ali će svi koji imaju posao – ‘’raditi i morati zaraditi svoje mjesečne plate’’.

Jelena Borovinić Bojović rekla je da je ovo još jedan problem koji datira iz perioda ‘’korumpirane bivše vlasti’’.

’’Sve probleme koje su napravili u minulih 30 godina nije bilo moguće riješiti za jednu godinu. Zbog toga su i izazvali krizu u Glavnom gradu i blokirali reforme u Podgorici i razvoj grada. Višak zaposlenih, dominantno u Čistoći i Vodovodu, napravljen je svojevremeno isključivo zbog manjka podrške koju je bivši režim imao’’, kazala je Borovinić Bojović.

Prema njenim riječima, očigledan dokaz da postoji višak su i višegodišnja bolovanja, koja se u ova dva preduzeća mjere stotinama.

Kako je kazala, prvi korak u rješavanju ovog problema je formiranje komisija i preispitivanje opravdanosti bolovanja, kao i analiza potrebnog broja zaposlenih.

Abdić: Pri kabinetu direktora nekih preduzeća 5-6 vozača

Nermin Abdić kaže da je imao priliku da čuje da neka gradska preduzeća trenutno zapošaljavaju pri kabinetu direktora po 5-6 vozača, sekretarica, itd.

“Javan je i podatak da je za samo prvih šest mjeseci mandata aktuelne gradske uprave zaključeno preko 250 ugovora o djelu. Jasno je da za tim nema potrebe. Te ljude, ako su zaposleni u skladu sa zakonom, možemo rasporediti na druga mjesta u skladu sa kvalifikacijama, u suprotnom moraju se donositi i neke nepopularne odluke. Smatram da se ova reorganizacija rada može realizovati već u prvoj godini mandata nove gradske uprave”, rekao je Abdić.

Navodi da su svi svjesni da je zapošljavanje u javnom sektoru u značajnoj mjeri pod uticajem političkih partija, da je rezultat toga stvaranje neefikasnog sistema i velikog viška u pogledu broja zaposlenih, ali i da su dosadašnji napori da se to izmijeni bili ili nedovoljni ili neiskreni.

“Posljedice takvog stanja u javnom sektoru dramatično se odražavaju na stanje javnih finansija, budžet lokalne samouprave, kvalitet usluga koje se pružaju, životni standard stanovništva i ukupno gledano kvalitet života u Podgorici”, rekao je Abdić.

Smatra da je sveobuhvatnim reformama moguće ostvariti veće uštede i stvoriti efikasan sistem lokalne samouprave i pažljivo analizirati sve akte o sistematizaciji i uporediti ih sa stanjem na terenu, odnosno organizacionim jedinicama grada.

Boris Mugoša najavljuje da će temeljno reorganizovati gradska preduzeća, čime će, kako kaže, prekinuti praksu političkog zapošljavanja i osigurati da radna mjesta budu rezervisana za stručne i kvalifikovane ljude.

’’Moramo da otvorimo upravu za nepartijske ličnosti, uključujući i ljude iz sistema koji nisu pripadnici neke partije, a imaju veoma kvalitetno znanje’’, rekao je Mugoša.

Poručuje da će članovi partije, koji budu obavljali određene funkcije, morati da zamrznu svoju partijsku funkciju.

Kazao je da će svaki vid zapošljavanja biti javan i zasnovan na stvarnim potrebama i kvalifikacijama.

Prema njegovim riječima, odbornici partija koje čine Evropski savez su i do sada ukazivali na više stotina zaključenih ugovora o djelu i o povremenim i privremenim poslovima i ugovora o radu.

’’Ukazivali su i da su u sistemu Glavnog grada, po osnovu ugovora o djelu angažovani i pojedini odbornici iz vladajuće većine koji su i sami glasali za uvećanje iznosa opredijeljenog za ugovore o djelu. Kao što je javnost upoznata, dobili smo potvrdu da je npr. jedno gradsko preduzeće za samo prvih godinu dana nove gradske uprave zaposlilo više od 180 ljudi’’, naveo je Mugoša.

On je rekao da je Evropski savez pozvao Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) i druge relevantne institucije da pomno prate zapošljavanja u Glavnom gradu i obezbijede fer i transparentnu izbornu trku.

Partitokratiju “udariti u bradu”

Srđan Perić ukazuje da je za rješavanje problema viška zaposlenih nužno “udariti u bradu” partitokratiju koja ga zapravo generiše.

’’To je u ovom trenutku ključna ideja politčke akcije Preokreta. Dodatno, racionalizacije treba da krene ‘’s drugog kraj’’. Preduzeća treba da budu objedinjavana i tako da se smanjuje broj funkcionera i članova upravnih odbora. Ujedno treba sprovesti jasnu provjeru diploma i kompetencija zaposlenih i utvrditi ko zaista hoće da radi, a koga interesuje da zapravo bude partijski aktivista zaposlen u gradskom preduzeću ili ustanovi’’, rekao je Perić.

Smatra da je postojeći neracionalan model upravljanja potrebno zamijeniti modelom koji podrazumijeva reorganizaciju lokalnih preduzeća, reformu organizacije lokalne uprave i optimizaciju rada.

’’Osim racionalizacije troškova administracije, što podrazumijeva pomenuto smanjivanje broja rukovodilaca, moraju se osnažiti oni segmenti lokalne uprave koji mogu doprinijeti bržem i održivijem razvoju Glavnog grada. Konačno, to je put i ka depolitizaciji preduzeća i uprave na lokalnom nivou’’, kazao je Perić.

Ističe da je za rješenje ovog problema potrebno realno imati čitav jedan mandat jer je to pitanje koje je sada skopčano i sa egzistencijom ljudi i ne smije biti rješavano na način da se ne vodi računa o tom aspektu.

Ilija Mugoša kaže da je cilj SEP-a da obezbijede građanima funkcionalne servise u kojem će ljudski resursi za razliku od sadašnjeg stanja postati i potrebni i iskorišćeni.

’’To ide ruku pod ruku s prioritetima našeg programa što su upravo rješavanje problema otpada i saobraćaja i što obećavamo građanima da će biti prva stvar koju ćemo rješavati kada dođemo na vlast’’, rekao je Mugoša.

Vuk Kadić kaže da pitanje broja zaposlenih u gradskim preduzećima zahtijeva odgovoran i sistemski pristup, odnosno potrebno je uraditi određene analize, studije i planove koji će sadržati predlog mjera za povećanje efikasnosti javne uprave i unapređenja kvaliteta javnih usluga.

’’Pokret Naprijed se zalaže za reforme javne uprave koje treba da doprinesu većoj efikasnosti, a čiji je poseban segment optimizacija javne uprave. Svakako, ovakvim procesima treba upravljati sa ciljem da lokalna samouprava ima efikasniju administraciju, budžetske uštede i stabilne javne finansije, a građani kvalitetnije usluge’’, kazao je Kadić.

Stanko Đuričić (CGA) navodi da je jedno od programskih rješenja njegove partije optimizacija i standardizacija radnih mjesta. Time se, kako je objasnio, sve se dovodi u red i stručni i vrijedni radnici postaju temelj svakog javnog preduzeća.

’’Oni koji su tu radi politike i drugih partijskih zadataka, oni će morati da se sklone po strani i da oslobode institucije. Ovo je mjera našeg koalicionog sporazuma i ovo je jedini način da se dođe do ozdravljenja institucija u gradu, a slobodno mogu reći i u državi, jer je stanje isto’’, poručio je.

Podsjeća da je EU odvojila posebne fondove za smanjenje broja radnika u javnim preduzećima, na način da podstiče dobrovoljan i prijevremeni odlazak u penziju uz otpremnine.

Milena Muk ističe da što su ambicije nosilaca izbornih lista veće, posebno ako u izbornu trku kreću sa pozicija vlasti, takva obećanja polako blijede.

’’U tom smislu, simptomatično je da je nosilac liste PES-a i Demokrata otvoreno rekao da je otpuštanje zaposlenih u gradskim preduzećima ‘posljednja opcija’, čak i relativizujući neke od osnovnih nadležnosti Glavnog grada kao osnivača koji ima upravljačka prava i obavezu nadzora nad njihovim radom. Nažalost, time se potvrđuje teza, u koju sve više vjerujem, da se partije više plaše procjene da im borba protiv neracionalnog zapošljavanja i konkretno, smanjenje zaposenih, šteti izbornim izgledima’’, rekla je Muk.

Mujović je nedavno u intervjuu ‘’Vijestima’’ rekao da je otpuštanje u gradskim preduzećima posljednja opcija, a prva je povećanje naplate pružene usluge, smanjenje nepotrebnih gubitaka, jačanje performansi kompanija...

Milena Muk kaže da i kod nosioca liste koja okuplja GP URA, Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene, vidi sklonost da se rješenja određenih problema, poput blokade izrade planskih dokumenata, traže u osnivanju novih subjekata - u ovom slučaju, preduzeća, a ne kritičkim sagledavanjem i/ili eventualnom reorganizacijom postojećih administrativnih kapaciteta.

Liste koje do sada nisu imale lokalni parlamentarni status nešto glasnije u svojim programima zagovaraju mjere protiv glomazne administracije, poput Pokreta Naprijed i Preokret.

’’Ipak, moram reći da su važeća zakonska rješenja i preporuke Državne revizorske institucije ambicioznija od njihovih ideja, koje se uglavnom svode na povećanu transparentnost i kontrole, dok nisam primijetila da se eksplicitno navodi smanjenje administracije’’, kazala je Muk.

“Jedan zaposleni, četiri glasa” i dalje na snazi

Ines Mrdović kaže da zbog partijskih apetita davno iskazanih u čuvenoj, a nikada kažnjenoj krilatici “jedan zaposleni, četiri glasa”, Crna Gora danas nema profesionalnu i kompetentnu upravu, gdje su uposleni ljudi sa referencama, a ne po partijskim i interesnim ključevima, pa su oni često opstrukcija u radu, jer su lojalni partijama ili ljudima koji su ih doveli.

’’Stoga danas imamo situaciju da u zemlji vladaju i pozicija i opozicija, odnosno nove vladajuće partije su na vrhu, ali je po dubini opozicioni kadar nekadašnjeg DPS-a sa saveznicima, umjesto da su u upravi samo profesionalci, koji se brinu o interesima građana, dok bi izborni ciklusi trebalo da donose samo promjene po političko-upravljačkim funkcijama’’, kazala je.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )