Podrška EU za ekologiju, autoput i željeznicu: Crnoj Gori 16 miliona eura
Za zaštitu životne sredine devet miliona, za dionice autoputa Mateševo - Andrijevica i obilaznicu oko Podgorice pet miliona, i dva za signalizaciju na Željeznici
U okviru Sporazuma o transportnoj zajednici Crna Gora je nepovratno dobila 16 miliona eura za četiri projekta koji je Evropska komisija već odobrila.
To je rečeno sinoć "Vijestima" iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću.
Riječ je o projektima iz oblasti zaštite životne sredine (9 miliona), za glavni projekat druge dionice autoputa Mateševo - Andrijevica i obilaznice oko Podgorice (pet miliona) i projekat signalizacije Željeznice (2 miliona).
"Formiranje Transportne zajednice predstavlja korak u primjeni evropske prakse i standarda u oblasti saobraćaja i samo po sebi ne predstavlja osnov za povlačenje novca. Iznos finansijske podrške konkretnim infrastrukturnim projektima zavisiće od brzine implementacije pojedinih zakonskih rješenja", saopšteno je “Vijestima” iz Vlade.
Predstavnici EK su u srijedu u Trstu potpisali Sporazum o transportnoj zajednici sa pet zemalja Zapadnog Balkana - Crnom Gorom, Srbijom, Albanijom, Kosovom i Makedonijom. BiH nije potpisala Sporazum zbog protivljenja njenog entiteta Republike Srpske.
Cilj zaključivanja ugovora je stvaranje saobraćajne zajednice u oblasti drumskog, željezničkog, unutrašnjeg, vodnog i pomorskog saobraćaja, kao i razvoj transportne mreže između EU i zemalja potpisnica. Ideja tog sporazuma je mogućnost da se unaprijede investicije u saobraćajnu infrastrukturu i napravi jedinstveno tržište. Sve države potpisnice dobijaju nepovratni novac od EK za projekte koje su kandidovale, dok ostatak novca same obezbjeđuju.
Iz Generalnog direktorata EK za mobilnost i transport, na čijem je čelu je komesarka Violeta Bulc, su na pitanje „Vijesti“ da li će to što BiH nije potpisala Sporazum o transportnoj zajednici ugroziti ostvarivanje njegovih ciljeva odgovorili da je stav EK o ovom pitanju u skladu za zvaničnom izjavom sa Samita u Trstu.
Iz EK su ocijenili da je Sporazum važno postignuće koje će otvoriti put za poboljšanje infrastrukture, kao i bolji kvalitet usluga prevoza u cijeloj regiji.
“Pružajući veću stabilnost, takođe će privući nove investitore u regiju i doprinijeti ekonomskom rastu. Ugovor će pomoći zemljama zapadnog Balkana da usklade svoje nacionalne saobraćajne zakone sa onima u EU, a ojačaće dobrosusjedske odnose, podstaći prekograničnu saradnju i približiti te zemlje EU”, kazali su iz EK.
Komesar za proširenje Johanes Han ranije je saopštio da EU putem IPA fondova u bliskoj budućnosti može ovaj projekat za Zapadni Balkan pomoći sa oko milijardu eura, a države regiona treba da planiraju kredite u međunarodnim finansijskim institucijama.
BiH dobila potvrdu za četiri projekta, Srpska blokirala potpis
Ministar saobraćaja BIH Ismir Jusko “Vijestima” je juče kazao da se zbog nepotpisivanja ugovora sav novac dodijeljen BiH nalazi se na „čekanju“.
“Ugovor se može naknadno potpisati. Vjerujem da ćemo se unutar BiH uspjeti dogovoriti i u najskorije vrijeme biti dio ove zajednice. Ako ostanemo izvan zajednice, svi gubimo i to mnogo. U Trstu nam je rečeno da EU neće unedogled čekati i da to može trajati najduže šest mjeseci. Mi smo predstavnicima EU u Trstu prenijeli stav da su neki od zahtjeva iz RS, kada je u pitanju Saobraćajna zajednica, protivni Ustavu BiH ”, kazao je Jusko.
On je objasnio da je RS Vijeću ministara BIH uputila dva mišljenja, te da je u prvom navedeno da se Vlada RS upoznala sa nacrtom sporazuma i da smatra da te obaveze nijesu prihvatljive do ulaska u EU.
Vlada RS je tražila da se dva entitetska i jedno državno ministarstvo rotiraju u ovoj organizaciji, kao i da se garantuje da željeznički operateri drugih zemalja neće koristiti infrastrukturu u BiH .
BiH je u Trstu kandidovala iz više oblasti ukupno 10 projekata ukupne vrijednosti grant novca od 122 miliona eura.
“Četiri projekta su ocijenjena pozitivno. Projekti koji su pozitivno ocijenjeni odnose se na tri dionice na Koridoru 5C (autoput), te na modernizaciju luke Brčko, a BiH je za njih dobila grant sredstva u iznosu od 50 miliona eura. Ostatak sredstava za finansiranje ovih projekata osigurali bi iz povoljnih kredita koje treba da dobijemo od Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj”, kazao je Jusko.
( Marija Mirjačić, Biljana Matijašević )