UBNOR i antifašisti Nikšića obilježili 80. godišnjicu oslobođenja Nikšića

"Okupljanjem na današnji dan pokazujemo da znamo i pamtimo, veličinu i herojstvo onih koji su pali za našu slobodu. Da su nam bitni događaji i istina o tim događajima, nego vjerski praznici na koje su se desili. Da je antifašizam temelj na kojem želimo da gradimo našu budućnost i da nam to niko ne može oteti", poručio je Vukotić

1988 pregleda3 komentar(a)
Detalj sa svečanosti, Foto: UBNOR

Kod Spomenika strijeljanim rodoljubima pod Trebjesom, u Nikšiću, Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašisti Nikšića svečano su obilježili 80-u godišnjicu oslobođenja Nikšića.

Delgacija UBNOR-a položila je cvijeće, a zatim je dječiji hor vrtića „Dragan Kovačević“ iz Nikšića otpjevalo himnu Crne Gore. Skup je pozdravio predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobodan Mirjačić, dok je o doprinosu Nikšića u pobjedi nad fašizmom i njegovim slobodarskim tradicijama govorio istoričar Vukota Vukotić. Moderator manifestacije bio je Mirko Miro Nikolić.

"Na današnji dan, prije tačno osam decenija, okupator je napuštio ovaj grad i ulaskom partizanskih jedinica povraćena mu je sloboda. A za slobodu, Nikšić se dugo borio. Još od Veljega rata kada su ga opsijedale jedinice knjaza Nikole i kada su posljednje osmanske trupe napuštile Bedem i tvrde hane Mušovića, Nikšić je postao izraz i najveći domet crnogorske slobode. Otuda poštovanje i ime slobodarskog grada u kojem je knjaz Nikola želio da oformi novu prijestonicu Crne Gore. Od tada građani Nikšića i cijele njegove okoline, protagonisti su svakog oslobodilačkog rata kojeg je vodio crnogorski narod", kazao je Vukotić.

Kako je istakao, u Nikšiću je formirana jedna od prvih ćelija Komunističke partije u Crnoj Gori, a na njenom čelu su se našli brojni intelektualci poput: Jovana Tomaševića, predsjednika, Nikole Kovačevića, Niše Milanovića, Boža Ljumovića, Jovana Marinovića, Nikole Lekića, Blaža Jovanovića. Podsjetio je da je 13.. jula 1941. godine u Crnoj Gori podignut prvi ustanak protiv fašističkog okupatora u porobljenoj Evropi, predvođen KPJ-u.

"I Nikšić i Nikšićani bili su među prvima na braniku slobode i otporu okupaciji. Svoje 'nedavanje' slobode grad je skupo platio u fašističkom teroru. Više od 40 odsto svih zgrada u gradu i okolini je spaljeno, a 2 000 njegovih stanovnika je uhapšeno i mučeno po okupatorskim zatvorima. 9. maja 1942. Godine u Nikšiću su okupatori i njihovi kvislinzi strijeljali narodne heroje Ljuba Čupića i Joku Baletić, čije je herojstvo zadivilo tadašnji svijet. Tada je iz Nikšića u svijet poslata najljepša slika patriotizma i ponosnog prkosa okupatoru i domaćim izdajnicima. Vođeni Ljubovim nesalomivim osmjehom, Nikšić se nije dao onim koji su htjeli da ga porobe, već su njegovi stanovnici činili veliki dio partizanskih crnogorskih brigada koje su vojevale protiv fašizma. Konačno, prije osam decenija, Nikšić je dočekao oslobođenje od okupatora, među prvim gradovima u Crnoj Gori", istakao je Vukotić.

Kako je kazao, današnjom proslavom pokazuju svima, da baštine antifašistički Nikšić i njegovu borbu za slobodu, da ne žele da se povinuju onim "koji bi opet da na mala vrata uvedu fašizam u njega i koji skrnave veličinu NOB-a".

"Zbog toga ovo nije nikakav nemušti praznik opštine, već dan kada se sjećamo svih koji su pali za slobodu ovog grada i cijele Crne Gore, pod zastavom KPJ. Jer danas je na nama da očuvamo velike tekovine, koje su nam naši preci ostavili, da sačuvamo duh antifašizma u vrijeme kada zlokobna fašistička ideologija ponovo izviruje na svakom koraku. Slavljenjem ovog datuma, činimo da se borba ovog naroda protiv okupatora i domaćih izdajnika ne zaboravi i ne isčili u hodnicima vremena. Zato nam je bitan svaki ovakav datum, kako bi smo se borili protiv onih koji žele da relativizuju značaj NOB-a i ukupne crnogorske istorije. Okupljanjem na današnji dan pokazujemo da znamo i pamtimo, veličinu i herojstvo onih koji su pali za našu slobodu. Da su nam bitni događaji i istina o tim događajima, nego vjerski praznici na koje su se desili. Da je antifašizam temelj na kojem želimo da gradimo našu budućnost i da nam to niko ne može oteti", poručio je istoričar.