BLOG Krapović: Mandić dobija tajne podatke koji se odnose na njegove nadležnosti

Krapović je kazao da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ignoriše Savjet za odbranu i bezbjednost i da po podgoričkim parkovima i naseljima drži govore na "mini, mini, mini, mini skupovima".

On je kazao da misli da Milatović ima krizu političkog identiteta.

Krapović je poručio koalicija koju čine Demokratska Crna Gora i Pokret Evropa sad bude ubjedljivi pobjednik izbora u Podgorici, da bude najjača lista i da formiraju vlast prije svega sa partnerima sa državnog nivoa.

Kazao je da očekuje formiranje vlasti ubrzo nakon izbora.

Poručio je da očekuje vrhunski rezultat u Kotoru i da Vladimir Jokić ponovo bude gradonačelnik Kotora.

"Nakon toga očekujem potvrdu svega toga na izborima u Budvi. Očekujem da i tamo imamo predsjednika Opštine", kazao je Krapović.

Krapović je kao bivši predjednik Opštine Budva rekao da Budva danas nije na dobrom mjestu i u dobroj situaciji.

"Kola su krenula nizbrdo dolaskom Carevića i Božovića na čelo Opštine", kazao je Krapović.

Krapović je rekao da što se tiče predstojećih lokalnih izbora u Podgorici i Budvi da je Demokratska Crna Gora ravnopravna sa Pokretom Evropa sad (PES).

Te dvije partije nastupaju u koaliciji na ovim lokalnim izborima.

U emisiji je emitovan razgovor sa bivšim načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore Draganom Samardžićem koji je rekao da sporazum sa Francuskom o nabavci dva patrolna broda nije "dži tu dži" već komercijalni ugovor. On je rekao da je stvoren pravnio osnov da se posao oslobodi 25 miliona eura poreza suprotno Zakonu o porezu.

Krapović je rekao je Samardžić "DPS vojnik o neko ko bi bio zadnji koji bi trebalo bilo šta da sugeriše, zamjera...".

Krapović je rekao da potpisao međunarodni ugovor u ime Vlade Crne Gore, a sa druge strane ministar Lekornu u ime Vlade Francuske.

On je kazao da "dži tu dži" znači da je to ugovorni odnos između dvije vlade.

On je naveo više stvari koje su nabavljene bez tendera.

Na pitanje zašto je cijena varirala od 96 miliona u maju do do mogućih 120 miliona, Krapović je rekao da nije cijena u maju bila 96 miliona.

Krapović je rekao da se od nezavisnosti ignoriše činjenica da je Crna Gora pomorska država.

"U našem akvatorijumu radi ko šta hoće. Ovi brodovi služe i u smislu ispunjavanja ciljeva, sposobnosti koje su nam zadate od NATO saveza i za naše nacionalne potrebe. Naše nacionalne potrebe su da unaprijedimo stanje u Mornarici koje je katastrofalno", kazao je Krapović.

Poručio je da imamo potrebu da štitimo naš dio mora i da znamo šta nam se dešava u akvatorijumu.

Krapović je rekao da su kolektivni ugovor izradili, i dovedli do završne faze i poslali Ministarstvu finansija.

"Nažalost nije prihvaćen jer Ministarstvo finansija ima plan da Zakonom o zaradama u javnom sektoru obuhvati sve to", kazao je Krapović.

Krapović je rekao da je bilo određenih podjela u Vojsci Crne Gore i da je jedan broj vojnika zbog neprihvatanja da glasaju i agituju za DPS trpio.

"Trpjela im je karijera, prijećeno je egzistencijom njihovim porodicama. Od kada sam ja na čelu Ministarstva odbrane to nije slučaj", kazao je ministar.

Rekao je da je za Demokratsku Crnu Goru, Rezolucija o Jasenovcu bila vrijednosno pitanje.

"Činjenično stanje jeste da se u Jasenovcu desio genocid i niko ga ne može poreći", poručio je Krapović.

Krapović je rekao da je na predlog Bošnjačke stranke u Petnjci jedna ulica ponijela ime Osmana Rastodera, a trg u Gusinju ime Alipašin trg.

Na pitanje da li smo posrljali u etnofederalizaciju, Krapović je rekao "šta da Vam kažem, to Vam je Crna Gora".

Kazao je da Demokratska Crna Gora ne daje doprinos etnofederalizaciji.

Krapović je rekao da je zahtjev Opštine Berane o podizanju spomenika pokojnim mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, podnešen u januaru i da je mogao biti razriješen u upravnom postupku pred Ministarstvom kulture.

"Mislim da je ovdje bio po srijedi pogrešno vođen upravni postupak. Opština je tražila saglasnost Vlade, zbog toga je pogrešno vođen postupak. Ta se pitanja nisu trebala završiti pred Ministarsvom kulture jer nije prošlo 20 godina od upokojenja blaženopočivšeg mitropolita. Tako da Vlada izuzetno u skladu sa zakonom ima pravo da da saglasnost na tako nešto", kazao je Krapović.

On je kazao i da smatra da Amfilohije zaslužuje spomenik i da je život posvetio Crnoj Gori.

Na pitanje da li je razočarao Amfilohija koji je govorio da se iza NATO krije "duh Vermahta", Krapović je rekao da nije jer je on "ministar odbrane sa određenim političkim programom i ekspozeom, a mitropolit je slobodan da iznosi stavove kako misli da treba". 

Na pitanje da li članu Savjeta za odbranu i bezbjednost i predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, koji je ranije rekao da neće tajne podatke, ipak dostavlja tajne podatke, Krapović je kazao da je jedan dio materijala koji se razmatra stepenovan, i da se uredno dostavljaju svim kabinetima.

Na konstataciju urednika i voditelja emisije Petra Komnenića da se dostavljaju i Mandiću i da su to i klasifiokovani NATO podaci, Krapović je kazao "svim kabinetima".

"Jedan dio podataka može da bude", rekao je Krapović.

On je rekao da Mandić ne dobija sve tajne, uključujući i klasifikovane NATO podatke, nego samo one koje se odnose na njegove nadležnosti.

"U pitanju je princip potrebno da zna", rekao je Krapović.

Rekao je da svi dobijaju iste materijale.

Na pitanje zašto je donio naredbu svim organizacionim jedinicama u Ministarstvu odbrane, kojom se zabranjuje komunikacija sa kabinetima članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, kao i kabinetima drugih ministara, bez njegovog odobrenja, Krapović je rekao da je jedan broj lica u kabinetima savjetnika i rukovodilaca smatrao da je uputno da kontaktiraju bez njegovog (Krapovićevog) znanja vojna lica i da ih zovu na sastanke.

"Kad sam došao na funkciju, prvog dana sam izričito rekao da sva komunikacija ide preko mene. nemam potrebu da ograničavam bilo čiju komunikaciji ali imam potrebu kao ministar da znam", kazao je Krapović.

On je rekao da je naredbu donio jer je jedan broj ljudi dolazio da mu se žali na "takva pitanja i upute".

Krapović je rekao da je za novog načelnika Generalštaba predložio oficira koji u potpunosti odgovara svemu što su potrebe Vojske Crne Gore i da je u potpunosti sposoban da na kvalitetan način komanduje Vojskom Crne Gore.

"Vijesti" su 29. avgusta objavile da predlog Krapovića da Savjet za odbranu i bezbjednost smijeni brigadnog generala Zorana Lazarevića s mjesta načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) i umjesto njega postavi pukovnika Miodraga Vuksanovića, nije prošao na sjednici Savjeta održanoj dan prije, jer se tome jedini usprotivio šef države i predsjedavajući vrhovnom komandom Jakov Milatović.

Na pitanje, šta ukoliko ne prođe njegov predlog za nasljednika načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića, Krapović je rekao da ima nekoliko kompromisnih preloga koji bi uslijedili.

Krapović je rekao da nema informaciju da u sistemu iz 2006. postoji zahtjev Vuksanovića, u vrijeme proglašenja nezavisnosti Crne Gore, da bude raspoređen u Srbiju.

Krapović je kazao da će svi koji budu zasluživali dobiti priliku bez političkih pregledavanja i preispitivanja.

Krapović je rekao da je potpuno normalno i u redu da u činu brigadnog generala bude načelnik Generalštaba.

Krapović je rekao da ima svoju komunikacju sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadnim generalom, Zoranom Lazarevićem.

Krapović je rekao da je Lazarević najstariji pripadnik Vojske Crne Gore i da u strateškim dokumentima stoji jasna potreba za podmlađenjem oficirskog kadra, smjenom generacija...

"Mi bi trebalo da imamo piramidu, generali pukovnici, potpukovnici... Naša vojska je sada obrnuta piramida", rekao je Krapović. 

Krapović je saopštio da je uputio tri dopisa istovremeno - jedan predsjedniku države Jakovu Milatoviću, jedan premijeru Milojku Spajiću i jedan predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.

"U kojima sam obrazložio hitnu potrebu za sazivanjem sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost i donošenje odluke koja je već na dnevnom redu, koja je bila na prethodnoj sjednici, koja nije vraćena u ministarstvo kao odbijena nego je negdje stavljena da lebdi sa strane. To je Predlog odluke o razrješenju brigadnog generala Lazarevića zbog potreba službe i Predlog odluke o postavljenju novog načelnika Generalštaba", rekao je Krapović