Gorčević: Crna Gora će dobiti 383,5 miliona eura u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan
Ukupna vrijednost Plana rasta je šest milijardi eura, što znači da će Crna Gora dobiti 6,38 odsto sredstava
Crna Gora će dobiti 383,5 miliona eura u okviru Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
To je saopštila ministarka evropskih poslova Maida Gorčevića na radnom doručku sa novinarima u okviru kojeg je prezentovana Reformska agenda Crne Gore.
Ukupna vrijednost Plana rasta je šest milijardi eura, što znači da će Crna Gora dobiti 6,38 odsto sredstava.
Ministarka je dodala da će od ukupnog iznosa, 110 miliona biti u bespovratnim sredstvima, a ostatak u povoljnim kreditima.
Gorčević je kazala da se do kraja godine očekuje isplata od 29 miliona eura, te da je to sedam odsto budžeta koji će biti isplaćen na početku, a ostatak u šest polugodišnjih tranši.
"Usvajanje Agende od strane zemalja članica EU se očekuje do kraja septembra", kazala je.
Na pitanje novinara da li će biti zatvaranja poglavlja do kraja godine, Gorčević je kazala da će četiri poglavalja - 7, 10, 20 i 31 biti zatvorena do kraja 2024.
Navela je da se u decembru očekuje nova Međuvladina konferencija sa EU.
Ministarka je poručila da će novac biti isplaćivan u zavisnosti od ispunjenosti reformi, u dogovoru sa Evropskom komisijom.
Navela je da su isplanirane 32 reformske mjere i da će biti uspostavljeni mehanizmi za praćenje ispunjenosti reforme.
Gorčević je rekla da Reformska agenda predstavlja ozbiljan instrumetn za Crnu Goru, ali i ostale zemlje Zapadnog Balkana.
"Ovo je jedan od ključnih prioriteta vlade, dobili smo reformsku agendu na kojoj mogu da nam pozavide svi", kazala je.
Gorčević je istakla da Agenda uključuje četiri prioritetna sektora koji su od suštinske važnosti za postizanje stabilnog i ekonomskog rasta.
Kazala je da su ti sektori poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalna i ekonmoska tranzicija, razvoj ljudskog kapitala i vladavina prava i temeljna prava.
Ocijenila je da će ključni izazov biti efikasna implementacija Agende.
"Vlada mora potpisati i ratifikovati Sporazum o pristupanju EU za reforme i rast i Sporazum o kreditu sa EU, donijeti podzakonske akte kojima će biti definisan sistem koordinacije i implementacije reformskih mjera i pripremiti akcione planove za sprovođenje reformi po oblastima politika", rekla je Gorčević.
Dukaj: Osnovaćemo Agenciju za sajber bezbjednost i Državni data centar
Ministar javne uprave Maraš Dukaj istakao je da Reformska agenda predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata za ulazak u EU i da je resor kojim upravlja preduzeo važne korake u tom smjeru.
Najavio je osnivanje Agencije za sajber bezbjednost i Državnog data centra i rekao da je ovo prilika da država dobije veoma bitna sredstva.
Govoreći o sajber napadima, poručio je da će sistemi biti zaštićeni u zavisnosti od ulaganja.
Na pitanje novinara "Vijesti" da li je uspostavljena puna funkcionalnost tzv. Disaster recovery lokacije u Bijelom Polju, Dukaj je odgovorio da lokacija funkcioniše, ali ne u punom kapacitetu.
Rekao je da se taj resor nada da će povući 30 miliona eura iz Plana rasta, koje će opredijeliti na poboljšanje sajber bezbjednosti.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da su ključne oblasti kojima će se baviti njegov resor aktivacija korisnika materijalnog obezbjeđenja, te da će, kad se reforma sprovede, više od 60.000 ljudi lakše obezbijediti svoja prava.
Naveo je da metodologija uključuje četiri nivoa podrške korisnicima materijalnog obezbjeđenja.
Ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović rekao je da je EU svojim Zelenim planom predvidjela da Evropa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent, te da Crna Gora, kao zemlja kandidat, s tim mora da usaglasi svoje djelovanje.
Istakao je da je pravilna tranzicija ključni stub reforme.
Generalna direktorica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak pojasnila je da se ključne reforme za unapređenje zapošljivosti odnose na aktivaciju korisnika materijalne pomoći i aktivacija žena. Kreiraće se, kako je kazala, niz koraka za uključivanje na tržište rada ove dvije kategorije.
Brojne mjere i aktivnosti sprovodiće Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije (MPNI) i ići će u nekoliko pravaca – praktično obratovanje, karijerno savjetovanje i izgradnja obrazovne infrastrukture.
Radiće se, kako je rekao generalni direktor za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u ovom Ministarstvu Marko Vukašinović, na unapređenju infratsrukture kako bi se smanjio broj smjena u kojima se organizuje nastava u školama, kao i na povećanju kapaciteta u vrtićima.
Državna sekretarka u MPNI, Marijeta Barjaktarović Lanzardi je istakla da se sve aktivnosti za nauku i inovacije zasnivaju na sprovođenju koncepta Pametne specijalitacije S3.
Državna sekretarka u Ministarstvo energetike Biljana Ivanović govorila je o setu mjera koje će se sprovoditi kroz tri politike – reformu energetskog sektora, dekarbonizaciju i primjenu obnovljivih izvora električne energije.
Ove reforme podrazumijevaju, između ostalog, unapređenje zakonskih i strateških dokumenata i politika, kao i niz mjera koje će poboljšati investicioni ambijent za razvoj obnovljivih izvora električne energije i povećanje energetske efikasnosti.
( Balša Rudović )