Čiji su propusti doveli do ubistva Pavićević
Osnovnom državnom tužilaštvu je dostavljena kompletna dokumentacija, kao i hronologija slučaja kako bi u skladu sa svojim nadležnostima utvrdili da li je bilo propusta u radu Uprave policije i Centra za socijalni rad Podgorice
Podgoričko Osnovno tužilaštvo utvrđuje da li će neko od nadležnih krivično odgovarati zbog eventualnih propusta učinjenih nakon što je sada pokojna Biljana Pavićević (33) prijavila da joj prijeti suprug Miljan Bošković (37), koji je i ubio 20 dana kasnije.
Tom tužilaštvu spise predmeta dostavio je Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
Vijestima su odgovorili da su to učinili nakon što su 5. septembra održali sjednicu povodom slučaja nasilja u porodici koje je za posljedicu imalo smrt Pavićević.
“U vezi sa konkretnim slučajem, Osnovnom državnom tužilaštvu je dostavljena kompletna dokumentaciju kao i hronologija slučaja kako bi u skladu sa svojim nadležnostima utvrdili da li je je bilo propusta u radu Uprave policije i Centra za socijalni rad Podgorice, te da li u eventualno utvrđenim propustima ima elemenata krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti”, odgovorili su iz Ministarstva unutrašnji poslova.
U odgovorima ne pominju sve institucije čije propuste su naglasili u saopštenju poslatom dan nakon sjednice - tužilaštvo i Sud za prekršaje.
Pavićević je 1. avgusta uveče inspektorima podgoričke policije rekla da joj je muž zaprijetio da će je ubiti.
“Ubiću te. Večeras ću demolirati stan i sve će biti polomljeno... Nekako sam uspjela da pobjegnem...”, pričala im je ona te noći. Dan kasnije inspektorima je rekla i da on posjeduje pištolj, zbog čega strahuje za život.
Nakon 20 dana službenci te institucije na istom mjestu na kom joj je prijećeno smrću zatekli su njeno beživotno tijelo u lokvi krvi, na terasi stana u podgoričkom naselju Masline.
Zbog ubistva je uhapšena osoba koju je prijavljivala policiji - Miljan Bošković, osumnjičen da joj je vrat prerezao nožem. To je jedna od 28 nanijetih rana.
Petnaest dana kasnije Operativni tim MUP-a sastao se i konstatovao da su nakon sprovedene analize institucionalno preduzetih mjera i radnji i uvida u spise predmeta utvrdili da nijedna od institucija nije adekvatno procjenila rizik po oštećenu, da nijesu obezbijeđeni dostupni svjedočki iskazi, niti je adekvatno vršena kontrola nad primjeniom zaštitne mjere.
Vijesti su MUP pitale što je taj Tim učinio, osim što su konstatovali propuste, procijenili kao neadekvatno postupanje nadležnog tužioca, koji nije poštovao obavezujuće Uputstvo Vrhovnog državnog tužilaštva da se žrtva sasluša hitno, a najkasnije u roku od 72 sata od prijave nasilja i zabrinuli se zbog odluke Suda za prekršaje da Boškoviću izrekne opomenu, kao mjeru upozorenja, iako je u obrazloženju izrečene zaštitne mjere sud našao da postoji opasnost od ponavljanja nasilja.
Objasnivši da su tužiocima dostavili kompletnu dokumentaciju i hronologija slučaja, kazali su da su na osnovu do sada prikupljenih informacija, donijeli niz važnih zaključaka, a koji su i javno saopšteni.
“Iako su određeni koraci već preduzeti u vezi sa ovim slučajem, ističemo da sveobuhvatna i detaljna analiza u pogledu pojedinačne odgovornosti još uvijek nije u potpunosti sprovedena, jer u nadležnosti tima je da inicira preispitivanje rada službenika. Ove inicijative imaju za cilj da se, u okviru nadležnih institucija, utvrdi da li je bilo propusta u postupanju, te da se na osnovu toga preduzmu odgovarajući koraci. Kao što je rečeno tim će inicirati i insistirati na unapređenja i razvijanju mehanizama za praćenje izrečenih zaštitnih mjera, kao i izmjene i dopune važećih propisa u smislu omogućavanja elektronskog nadzora ovih mjera, po ugledu na mjere nadzora i mjere bezbjednosti u krivičnom postupku”, objasnili su iz MUP-a.
Sastali se sedam puta
Iz MUP-a su Vijestima odgovorili da je Operativni tim formiran zaključkom Vlade na sjednici održanoj 22. februara 2024. godine.
Kazali su da je prva održana 25. marta u prostorijama MUP-a, a da ih je do sada održano sedam - pet redovnih i dvije elektronske.
“Dok je komunikacija između članova Operativnog tima svakodnevna”.
“U dosadašnjem radu tim je imao niz aktivnosti od donošenja internog Poslovnika o radu, u više navrata javnim saopštenjem reagovao u predmetima u vezi sa nasiljem u porodicii nasilja nad ženama, uputio pritužbu Tužilačkom savjetu na rad postupajućeg državnog tužioca u jednom slučaju, inicirao postupak inspekcijskog nadzora u centru za socijalni rad. Ne manje važno, tim je uputio niz akata radi izrade upustava i instrukcija, s ciljem poboljšanja praksi centara za socijalni rad, policije i zdravstvenih ustanova”, kazali su iz MUP-a.
Članovi tog tima, pored predstavnika MUP-a i Uprave policije su i predstavnici Vrhovnog suda, Osnovnog državnog tužilaštva, Višeg suda za prekršaje, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva zdravlja, Uprave za inspekcijske poslove, kao i predstavnica kabineta potpredsjednika Vlade za demografiju i mlade.
Osim njih u timu su i predstavnici nevladinih organizacija koje pružaju specijalizovane servise podrške žrtvama nasilja, a koji su kao članovi birani javnim pozivom.
Iz MUP-a objašnjavaju da u radu tima učestvuju predstavnici nevladinih organizacija - Sigurna ženska kuća, Centar za ženska prava, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić i Centar za romske inicijative.
“Na sjednici Vlade Crne Gore od 1. avgusta 2024. godine usvojena je Odluka o izmjeni i dopuni odluke o obrazovanju Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kojom su za članove tima imenovane predstavnica Vrhovnog državnog tužilaštva i Savjeta za građansku kontrolu rada policije”, objasnili su iz MUP-a.
Tim analizira slučajeve nasilja i ugovorenih brakova
Operativni tim u svom radu razmatra ukupnu praksu i kroz analizu reprezentativnih slučajeva i odgovarajućih izvještaja, informacija i mišljenja radi na utvrđivanju daljih smjernica i inicijativa za svrsishodne promjene na planu javnih politika i institucionalne prakse u oblasti sprečavanja i zaštite od svih oblika porodičnog nasija i nasilja nad ženama, uključujući i slučajeve ugovorenih dječjih brakova, sa posebnim, primarnim fokusom na postupanje i rad Uprave policije, kazali su iz MUP-a.
Oni ističu da je njihov cilj da doprinesu primjeni Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i efikasnijoj zaštiti žrtve nasilja.
“Akcenat je na konkretnim slučajevima nasilja u porodici koji su kompleksniji po svojoj strukturi i zahtijevaju jaku međuresornu saradnju relevantnih institucija, a koja se odnosi prvenstveno na analizu operativnog postupanja svih uključenih subjekata”.
( Jelena Jovanović )