Drugi atentat na Trampa izazvao uzbunu u svijetu

U devet godina od kada je Donald Tramp ušao u američku politiku, globalna percepcija Sjedinjenih Država je uzdrmana slikom podijeljene, nepredvidive nacije. Prvo jedan, pa zatim drugi očigledni atentat na bivšeg predsjednika dodatno su pojačali međunarodne zabrinutosti, podižući strah od nasilnih nemira koji bi mogli eskalirati u građanski rat.

Britanski premijer Kir Starmer je izjavio da je "veoma zabrinut" i "duboko uznemiren" zbog onoga što je FBI nazvao pokušajem ubistva Trampa na njegovom golf terenu na Floridi, manje od 50 dana prije predsjedničkih izbora i dva mjeseca nakon što je metak okrznuo Trampovo uvo tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji.

"Nasilju nije mjesto u bilo kakvom političkom procesu", rekao je Starmer.

Međutim, nasilje je odigralo ključnu ulogu u ovoj burnoj američkoj političkoj kampanji, i to ne samo u dva navodna atentata. Sada postoji široka globalna zabrinutost da izbori u novembru neće dobro završiti i da je američka demokratija, nekada svetionik za svijet, dovedena do tačke pucanja.

U Meksiku, gdje su ovogodišnji izbori bili najnasilniji u nedavnoj istoriji zemlje, pri čemu je ubijen 41 kandidat i pretendent na javne funkcije, predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador je na mreži Iks objavio: "Iako je još uvijek nejasno šta se dogodilo, žalimo zbog nasilja protiv bivšeg predsjednika Donalda Trampa. Put naprijed je demokratija i mir".

U vrijeme ratova u Evropi i na Bliskom istoku i sveopšte globalne nesigurnosti dok Kina i Rusija afirmišu nadmoć svojih autokratskih modela, američka nestabilnost predstavlja veliki teret.

Korentin Selen, francuski profesor istorije, rekao je da je "brutalizacija američke politike" ostavila Francusku u nedoumici da li će se predsjednička kampanja završiti mirno.

On je rekao da je Francuska bila šokirana napadom Trampovih pristalica na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, i "postoji osjećaj da priča koja je počela tom pobunom još nije završena", i da će izbori 5. novembra odrediti kako će se okončati.

U vrijeme ratova u Evropi i na Bliskom istoku i sveopšte globalne nesigurnosti dok Kina i Rusija afirmišu nadmoć svojih autokratskih modela, američka nestabilnost predstavlja veliki teret

Prijetnja nasiljem, a ponekad čak i potreba za njim, je suštinski dio Trampove poruke.

On je već doveo u pitanje kredibilitet rezultata predstojećih novembarskih izbora. Uvijek je koristio jezik prepun poziva na "borbu" i koristio zapaljive izraze da uvrijedi migrante. Neposredno prije napada na Kapitol, pozvao je svoje pristalice da se "bore kao nikad" ili više neće "imati svoju zemlju". Generalno, pokazao je nesposobnost da prihvati mnoge istine, uključujući rezultat izbora 2020. godine.

Demokrate su odgovorile prikazujući Trampa kao direktnu prijetnju američkoj demokratiji, kao "čudnog" potencijalnog autokratu sa fašističkim tendencijama i "prijetnju našim slobodama", riječima potpredsjednice Kamale Haris, demokratskog predsjedničkog kandidata. Ljevičarski časopis New Republic je nedavno na naslovnoj strani prikazao Trampa kao Hitlera, izražavajući stav da bi drugi Trampov mandat vjerovatno doveo do neke vrste američke tiranije.

Neke evropske zemlje vide stvari veoma drugačije.

"Pokušali su sve", rekao je Andrea di Đuzepe, poslanik desničarske stranke Braća Italije premijerke Đorđe Meloni. "Pokušali su da sruše Trampa kroz suđenja, pokušali su sa insinuacijama, pokušali su da ga sruše plašeći ljude da će, ako Tramp dođe na vlast, demokratija nestati. Onda, pošto ništa od toga nije uspjelo, pokušali su da ga ubiju".

Vlasti su identifikovale osumnjičenog u incidentu na Floridi, Rajana V. Rauta, 58-godišnjeg građevinskog preduzimača sa kriminalnom prošlošću i strastvenim zalaganjem za ukrajinsku stvar. Optužen je u federalnom sudu za dva krivična djela u vezi sa vatrenim oružjem. Moguće je da će uslijediti još optužbi.

Reagujući na očigledni atentat, Karsten Luter, spoljnopolitički urednik onlajn izdanja uglednog njemačkog nedjeljnika "Cajt", izrazio je duboku zabrinutost za opstanak američke demokratije. "Upozorenja na građanski rat se mogu čuti i više ne zvuče potpuno nerealno", napisao je. "Djeluje gotovo banalno, kao da je neizbježno da se dogodi u nekom trenutku".

Naravno, i druge zapadne zemlje, uključujući Francusku i Njemačku, su takođe duboko podijeljene i svjedoci su uspona ksenofobičnih, ultradesničarskih partija sa sličnim porukama kao kod Trampa. Slovački premijer Robert Fico je teško ranjen u atentatu u maju.

Međutim, daleko restriktivnija evropska kultura u vezi sa oružjem ograničila je stepen političkog nasilja, dok su Evropljani zabrinuti i zaprepašćeni lakoćom kojom Amerikanci mogu da nabave oružje.

Feliks Maradiaga, bivši kandidat za predsjednika Nikaragve i politički zatvorenik koji je sada saradnik na Univerzitetu Virdžinija, rekao je da je polarizacija, netolerancija i široka dostupnost visokokalibarskog oružja u Sjedinjenim Državama dovela do "savršene oluje".

"Svijet posmatra, a ulozi ne mogu biti veći", dodao je. "Rusija i Kina nesumnjivo uživaju u ovom pogoršanju demokratije".

Lebohang Peko iz južnoafričkog istraživačkog instituta za ekonomiju, rekla je da opaža "militarizaciju svakodnevnog života u Sjedinjenim Državama, a to se očigledno preliva na ove izbore".

Često se činilo da Tramp podstiče upravo ovu militarizaciju čija je žrtva zamalo postao. Multimilionerski sin građevinskog investitora iz Kvinsa, pozicionirao se kao branilac naoružanog, pobožnog američkog graničara protiv onoga što prikazuje kao demokratsko politički korektno socijalističko preuzimanje vlasti.

Aludirajući na svoje demokratske protivnike, on je za prvi atentat, kao i za drugi incident, okrivio "stvari koje oni govore o meni", a ne lak pristup oružju koji on brani.

Sada se nameće pitanje koliko će ovaj politički sukob u Americi biti nasilan. Za mnoge širom svijeta, čini se da nosi sjeme nekontrolisanog konflikta.

"Postoji neka vrsta recipročne delegitimizacije, gdje politički protivnik više nije normalan politički konkurent, već egzistencijalni neprijatelj", rekao je Mario sel Pero, profesor istorije Sjedinjenih Država i međunarodne istorije na Institutu za političke nauke u Parizu. On je ovaj proces nazvao "degradacijom političkog i javnog diskursa".

U Sjedinjenim Državama, kako vidi veći dio svijeta, ova degradacija je dodatno pogoršana oružjem.

"Stil je važniji od suštine. Imidž je važniji od problema. Laži su iznad činjenica. Odvlačenje pažnje iznad politike. Nasilje koje se ponavlja", rekao je Tomaš Pludovski, zamjenik dekana Škole društvenih nauka, AEH, u Varšavi. "To izgleda kao savremena američka realnost".

Danas malo koja zemlja u svijetu u razvoju želi američke lekcije o tome kako da vode svoja društva. Ipak, fascinacija Sjedinjenim Državama i dalje traje, a sistem kontrole i ravnoteže u njenim institucijama pokazao se otpornim, čak i tokom prvog Trampovog mandata

Jezgro konfrontacije u zapadnim društvima više nije oko unutrašnjih pitanja. Radi se o globalnom naspram nacionalnog, o povezanima koji žive "negdje" u ekonomiji znanja, naspram zaboravljenih koji žive "nigdje" u industrijskim pustošima i ruralnim oblastima.

Tu leži frustracija, čak i bijes, na kojima su Tramp ili Marin Le Pen, liderka krajnje desničarskog francuskog Nacionalnog okupljanja, ili Đorđa Meloni u Italiji uspjeli da izgrade svoju podršku.

Percipirana ranjivost američke demokratije već je izazvala mnoge reakcije širom svijeta, od ruskog likovanja i miješanja do evropske zabrinutosti za njenu bezbjednost. Danas malo koja zemlja u svijetu u razvoju želi američke lekcije o tome kako da vode svoja društva.

Ipak, fascinacija Sjedinjenim Državama i dalje traje, a sistem kontrole i ravnoteže u njenim institucijama pokazao se otpornim, čak i tokom prvog Trampovog mandata.

Tramp često navodi šablon mađarskog premijera Viktora Orbana: neutralisanje nezavisnog sudstva, potčinjavanje većeg dijela medija, demonizacija migranata i stvaranje lojalnih novih elita kroz ortački kapitalizam. Ali to ne bi bilo lako nametnuti u Americi.

Ipak, svijet je zabrinut. Do izbora je ostalo 48 dana, što djeluje kao dug period.

"Na kraju, jedinu pravu završnu riječ ima američki narod", rekao je Di Đuzepe, italijanski poslanik. "A ako želite da porazite osobu za koju mislite da nije sposobna da upravlja Sjedinjenim Američkim Državama, morate je poraziti u demokratskom sistemu putem izbora, a ne pravdom ili kalašnjikovima".

Članak je objavljen u "Njujork tajmsu"

Prevod: A. Š.

( Rodžer Koen )