Kasumović osuđen za bludne radnje nad petnaestogodišnjakom, pa otkupio slobodu za 18.000 eura
Kasumović je nakon pravosnažne presude iskoristio pogodnost koju osuđenicima omogućavaju zakoni u Bosni i Hercegovini i zatražio da mu kazna zatvora bude zamijenjena novčanom
Nešto više od 36.000 maraka (18.000 eura) cijena je koju je platio 43-godišnji sarajevski glumac Moamer Kasumović da ne ode u zatvor zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnika.
Novac je uplatio u novembru prošle godine, čime je izbjegao jednogodišnju robiju na koju je osuđen, potvrđeno je iz Opštinskog suda u Sarajevu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kasumović je osuđen zbog bludnih radnji nad petnaestogodišnjakom, a pravosnažnu kaznu mu je izrekao 22. maja prošle godine Opštinski sud u Sarajevu.
Proglašen je krivim da je u decembru 2019. počinio bludne radnje nad maloljetnikom, navedeno je u presudi u koju je RSE imao uvid. Optužnicu protiv njega Tužilaštvo Kantona Sarajevo podiglo je početkom februara 2021. godine.
Kasumović je nakon pravosnažne presude iskoristio pogodnost koju osuđenicima omogućavaju zakoni u Bosni i Hercegovini i zatražio da mu kazna zatvora bude zamijenjena novčanom.
Za proces protiv njega i presudu koja mu je izrečena saznalo se nakon što se, prije nekoliko dana, po završetku predstave na Sarajevo Festu obratio mladić koji je rekao da je bio žrtva seksualnog zlostavljanja, a za to je okrivio Kasumovića.
Mladić je tada kazao da nije bio "jedina žrtva" i da je postojao proces u drugom slučaju u kome je Kasumović već osuđen.
Glumac, koji je proteklih nekoliko godina rijetko istupao u medijima, nije odgovarao na telefonske pozive i poruke RSE za razgovor o optužbama za zlostavljanje.
Pojavljujući se u programu Radio-televizije Crne Gore, u decembru 2022. godine, potvrdio je da živi na porodičnom imanju u rodnom Bijelom Polju, na sjeveru Crne Gore.
U zemljama regiona ovaj glumac je poznat po ulozi u popularnoj humorističnoj seriji, ali u brojnim pozorišnim predstavama.
Kako se saznalo?
Predstava Beogradskog narodnog pozorišta "Tiho, tiše" izvedena je 16. septembra na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu.
Bavi se problemima seksualnog i vršnjačkog nasilja o čemu je nakon njene izvedbe upriličen i razgovor s publikom.
Glumcima i publici tada se obratio mladić iz publike koji je kazao da je kao 14-godišnjak bio žrtva seksualnog zlostavljanja.
U pozorišnoj dvorani tada je bila i Teodora Marković, dramaturginja u predstavi, koja je za RSE kazala da je mladić njen prijatelj te je istaknula da on taj slučaj nije prijavio policiji i tužilaštvima.
"Pogledao je predstavu i osjetio potrebu da kaže svoje iskustvo nakon aplauza i poklona glumaca. U tom trenutku uopšte nisam mogla da zamislim da se to zaista dešava. U svemu, nije želeo neku medijsku pažnju", kazala je Marković.
Umjetnički direktor Sarajevo Festa Haris Pašović, koji je također prisustvovao ispovijesti mladića, kazao je za RSE da su svi prisutni bili veoma potreseni.
"Pitao sam ga možemo li nekako da mu pomognemo. On je rekao – ne. Kazao je da ima potrebnu pomoć, ali da je želio da se to zna", kazao je Pašović.
Istakao je i kako je bio šokantan trenutak kad je mladić iznio ime sarajevskog glumca, tereteći ga za zlostavljanje.
Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo za RSE je rečeno da, izuzev presude iz 2023, protiv Kasumovića nema drugih prijava i pokrenutih istraga.
Ćutnja struke
Nakon saznanja da je Kasumović osuđen za bludne radnje nad maloljetnikom i da se njegovo ime spominje u još jednom svjedočenju mladića, nije bilo značajnijih reakcija iz krugova filmskih i teatarskih umjetnika u BiH.
"Mi to, jednostavno, nismo znali. Vidio sam dosta ljudi koji su pisali o tome i koji su vrlo žestoki u toj osudi. Ne može niko ko je pri svijesti da kaže bilo šta drugo osim najveće osude", rekao je Pašović.
On je naveo i kako je bitno da se priča o sličnim slučajevima, te da "pravosuđe prati to što se dešava".
Sarajevska dramaturginja Asja Krsmanović jedna je od rijetkih koja je javno reagovala objavivši na svom Fejsbuk profilu da bosanskohercegovačko društvo "svojim nepostojećim kaznama i prećutkivanjem dozvoljava da se najgore stvari dešavaju najugroženijima".
Krsmanović je za RSE izjavila da je "većina šokirana", jer se godinama nije znalo za proces i presudu protiv Kasumovića.
"Živimo stvarno u društvu u kojem se, nažalost, takve stvari zataškavaju, moguće ih je zataškati. Dakle, nemamo nikakav način da saznamo, osim kuloara, pa do koga dođe, e to je ono što je jezivo u cijeloj priči", rekla je za RSE.
Dodala je i kako problem predstavljaju sudske presude koje su uglavnom blage i ne idu u zaštitu žrtava.
"Dakle, činjenica da vi možete zatvorsku kaznu od godinu dana zamijeniti za novčanu nadoknadu je neka vrsta ismijavanja pravde", rekla je Krsmanović.
Krsmanović je inače jedna od osnivačica pokreta "Nisam tražila" koji je nastao u januaru 2021, otvaranjem stranice na Fejsbuku, nakon ispovijesti srbijanske glumice Milene Radulović o tome kako ju je njen učitelj glume, beogradski režiser i scenarista Miroslav Aleksić silovao kad je imala 17 godina.
Na stranici je prikupljeno na stotine ispovijesti o verbalnom, fizičkom i seksualnom zlostavljanju iz cijelog regiona.
Koliko košta sloboda?
Za kazneno djelo polnog odnosa s djecom, Kazneni zakon Federacije BiH odredio je kazne od jedne godine do kazne dugogodišnjeg zatvora.
Zakon predviđa blaže kazne za bludnje radnje, za koje je Kasumović i osuđen, a one se kreću u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora.
U predmetima u kojima je pravosnažno izrečena jednogodišnja kazna zatvora, osuđenici stiču pravo da kaznu zamijene novčanom. To im omogućavaju krivični zakoni BiH, dvaju entiteta i Brčko Distrikta, a za to je dovoljno da osuđenici podnesu zahtjev koji sudovi automatski prihvaćaju.
Dan zatvora "košta" 100 konvertibilnih maraka (oko 50 eura), prema kaznenim zakonima BiH, Federacije BiH i Brčko distrikta, kao zasebne administrativne jedinice, dok ga je u RS moguće otplatiti za 50 konvertibilnih maraka (oko 25 eura).
Od mogućnosti zamjene za novčanu kaznu, u Krivičnom zakonu BiH izuzeta su kaznena djela terorizma i ona koja su usmjerena protiv integriteta države.
Nema registra pedofila?
Presuda Moameru Kasumoviću nije jedini primjeri seksualnog zlostavljanja maloljetnika koji je "isplivao" u javnost proteklih godina u BiH.
Među najpoznatijima je slučaj nastavnika fizičkog vaspitanja Samira Alihodžića koji je u novembru 2021. pravosnažno osuđen za bludne radnje nad maloljetnicom.
Nakon toga objavljeno je da se vratio na posao, a uslijedile su brojne reakcije roditelja i javnosti, a Alihodžić je dao otkaz.
Registar osoba koji su pravosnažno osuđeni za pedofiliju i seksualno prijestupništvo još nije zaživio u Federaciji BiH iako je Zakon koji to predviđa usvojen još u januaru ove godine.
U tzv. registar pedofila će biti, među ostalima, upisani pravosnažno osuđeni za polni odnos s djecom, bludne radnje, te zadovoljenje pohote pred djetetom.
Registar neće biti javan. Podaci iz njega, kako se navodi u zakonu, mogu se osim pravosudnim i sigurnosnima institucijama, ustupati organizacijama i institucijama koji su u svom angažmanu u neposrednom kontaktu s djecom.
Drugi bh. entitet, Republika Srpska, ovakav registar je dobila 2018. godine.
Ministar pravde u tom entitetu Miloš Bukejlović kazao je na sjednici Narodne skupštine RS u martu 2023. da se u njemu nalazi oko 200 osoba.
( Radio Slobodna Evropa )