Iran deportuje milione Avganistanaca: Mediji izvještavaju da siluju i ubijaju, planira se gradnja zida...

Nakon godina ekonomske krize, nezadovoljstvo Iranaca sve više je usmjereno na avganistanske migrante. Vlada u Tehrenu zato deportuje milione avganistanskih migranta

4350 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Iranu trenutno živi skoro 4,5 miliona avganistanskih državljana - procjenjuje UNHCR. Međutim, prema iranskim novinskim agencijama, pravi broj mogao bi biti čak šest ili osam miliona. Avganistanci bježe u Iran više od 40 godina - od rata, siromaštva, a sada i odtalibana.

Ukupno više od tri miliona deportacija i zid

Šef iranske policije Ahmad Reza Radan rekao je nedavno da će u narednih šest mjeseci oko dva miliona stranaca bez dokumenata biti deportovano iz Irana. Nadležene vlasti razrađuju nepohodne mjere. Kad iranski zvaničnici govore o „ilegalnim strancima", obično misle na migrante iz Avganistana.

MUP Irana je u maju objavio da je u proteklih 12 mjeseci u Avganistan deportovano oko 1,3 miliona ilegalnih migranata.

„Avganistanci su pristojni ljudi, ali naša zemlja ne može da primi toliko migranata", rekao je iranski ministar unutrašnjih poslova Eskandar Momeni u intervjuu za iransku državnu novinsku agenciju.

„Planiramo da ove stvari riješavamo uredno i bez mnogo buke. Naš prioritet su neregularni migranti", rekao je.

Iran i Avganistan dijele granicu dugu 900 kilometara, čiji dijelovi prolaze kroz nepristupačne, visoke planinske lance. Iran gradi zid duž svoje sjeveroistočne granice prema Avganistanu, koju Avganistanci najviše prelaze. Za sada, vlada planira 74 kilometra dug betonski zid, visok četiri metra i na vrhu sa bodljikavom žicom.

Međutim, s obzirom na dužinu zajedničke granice, mnogi sumnjaju da će zid smanjiti broj neregularnih prelazaka granice.

Neki su samo u prolazu, drugi žive na crno

Mnogi Avganistanci samo žele da prođu kroz Iran u pokušaju da dođu do Evrope.

Oni koji ostanu u Iranu nemaju dozvolu boravka, izbjegavaju registraciju iz straha od deportacije. S obzirom na slične jezike, avganistanski migranti se lako uklapaju u iransko društvo i mogu da opstanu bez dokumenata - uz podršku drugih migranata.

Mnogi rade kao jeftina radna snaga u poljoprivredi i na gradilištima, gdje većina Iranaca ne želi da radi. U međuvremenu, mnogi iranski građani vjeruju da su avganistanski radnici bez dokumenata preplavili tržište rada i da predstavljaju teret za sistem socijalne zaštite.

Sve nepoželjniji u Iranu

Žestoka rasprava o velikom broju avganistanskih izbjeglica traje već mjesecima. Gotovo svakodnevno mediji izvještavaju o zločinima, poput silovanja i ubistava, koje su navodno počinili migranti, o nestašici osnovnih životnih namirnica poput brašna i jaja ili o zaraznim bolestima koje pronose neregularni migranti.

U raznim gradovima širom zemlje došlo je do masovnih demonstracija i napada na avganistanske migrante.

Nazar Mohamad Nazari, mladić iz Avganistana, rekao je za DW da se „duhovi uzburkani", ističući da se nadao boljem životu u Iranu.

„Vratio sam se u Avganistan", kaže, objašnjavajući da su se „prije nekoliko mjeseci Iranci i Avganistanci potukli na svadbi i jedan Iranac je ubijen". Nakon toga su napadali Avganistance. „Nisam se više osjećao sigurno".

Osim takvih napada, migranti su uvijek u opasnosti od hapšenja i deportacije. Prema medijskim izvještajima od početka septembra deportuju se i avganistanski potomci rođeni u Iranu, sa iranskim papirima i malo ili nimalo znanja o Avganistanu.

Internetom takođe kruže peticije koje pozivaju na deportaciju avganistanskih izbjeglica, kao i bezbroj postova mržnje.

Oni koji brane avganistanske migrante su meta mržnje

Ljudi poput iranske novinarke i aktivistkinje za ženska prava Žile Banijagub, stručnjakinje za Avganistan - koja ističe prava migranata ili govori o njihovim nesigurnim životnim uslovima - brzo i sami mogu postati meta mržnje.

„Stalno primam poruke pune mržnje, pa čak i prijetnje smrću", rekla je za DW. „Žele da me ućutkaju", kaže ona.

Banijagub je među 540 novinara, advokata, umjetnika, ljekara i aktivista koji su prošle godine potpisali peticiju kojom pozivaju na solidarnost s avganistanskim migrantima. Ova grupa otvoreno dovodi u pitanje ono što je, kako kažu, organizovana kampanja mržnje protiv migranata i upozorava na nesagledive posljedice takvog populizma.

„Dugo vremena ova zemlja pati od ekonomske krize i hronično lošeg upravljanja. Od prošle godine vlasti za probleme kao što je preskupa hrana krive migrante", kaže Banijagub, usljed čega su sada pod pritiskom da mora da djeluju i deportuju ih u velikom broju.

„No, jedva su sposobni da obezbijede granice", kaže ona, napominjući da će se mnogi migranti vratiti, te da „ovaj problem neće biti riješen mržnjom i okrivljavanjem."