Glušica za "Vijesti" o studijama roda: Obrazovanjem protiv femicida

Crna Gora spada u zemlje čiji je visokoškolski sistem u priličnom zaostajanju za drugima u regionu, Evropi i svijetu kad su u pitanju studije roda, ocijenila je za “Vijesti” bivša predsjednica Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG), profesorica Rajka Glušica.

Zbog toga, naglašava ona, ni ne čudi prisustvo rodnih stereotipa predrasuda u društvu.

“U društvu u kome je za samo šest mjeseci registrovano 10 slučajeva silovanja, a pretpostavljamo da je ovaj broj mnogo veći, u kom se u svega nekoliko godina desilo više desetina femicida, u kom se mlade Romkinje i dalje maloljetne prinudno udaju, čime njihovo fizičko i psihičko zdravlje biva urušeno, zbilja smatramo da imamo pune ruke posla. Nesporna je i nužna veća sistemska briga i ulaganje u obrazovanje žena i muškaraca iz oblasti feminističke teorije i teorije roda i istraživanje u ovim oblastima, kao i usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama razvoja savremenog demokratskog društva u Crnoj Gori”, poručila je Glušica.

Prema njenim riječima, potrebno je sistemski djelovati, kroz obrazovanje, i edukacijom mijenjati one okoštale obrasce koji su duboko urasli u naše društvo.

“Stoga, naša misija ostaje vezana za prostor učionice, odnosno obrazovnog sistema, da upravo na naučno utemeljenim pristupima ukažemo na činjenicu da diskriminacija na osnovu roda i pola i dalje postoji. Ono što posebno želim da naglasim jeste da Univerzitet nije institucija koja će na bilo koji način propagirati neku ideologiju, već da ćemo isključivo kroz programe predmeta koje su naši predavači i saradnici mjesecima pripremali edukovati i truditi se da doprinesemo mijenjaju svijesti da je žena manje vrijedna”.

Prema njenim riječima, baš ona je imala posebnu odgovornost kad su u pitanju studije roda - bila je prva i za sada jedina predsjednica UO UCG.

Podsjeća da su prve inicijative o osnivanju magistarskih studija roda krenule prije više od dvadeset godina sa Pravnog fakulteta od profesorke Mileve Filipović, a da je bilo inicijativa i sa Filozofskog fakulteta, ali do realizacije, do sada, nije došlo.

“U saradnji s koleginicama koji imaju višedecenijsko iskustvo u izučavaju pitanja rodnih studija, poput profesorki Sonje Tomović Šundić, Aleksandre Nikčević Batrićević, Lidije Vujačić, te mladim koleginicama koje svoje naučno-istraživačke početke i doktorske disertacije vezuju za ovu problematiku Milenom Aćimić Remiković i Ksenijom Rakočević, pokrenule smo proceduru oko osnivanja master programa Studija roda...”, precizira Glušica.

Koji su ključni ciljevi novog master programa studije roda? Kako se ovi ciljevi uklapaju u širu strategiju UCG?

Master program Studije roda koncipiran je sa ciljem da postigne sinergiju teorijskih znanja i praktičnih vještina, te da u potpunosti odgovori na akutni deficit kvalifikovanih stručnjaka iz oblasti roda. Dakle, jedan od najvažnijih ciljeva ovog programa je obrazovanje mladih stručnjaka da na naučno utemeljen način vladaju rodnom tematikom, stiču multidisciplinarna znanja o tome šta je rod kroz usvajanje teorijskih i praktičnih znanja o rodnim odnosima i preovlađujućim rodnim normama u društvenom, političkom, ekonomskom, kulturološkom i naučnom domenu. Cilj ovih studija je i da se studenti osposobe da prepoznaju i aktivno učestvuju u rješevanju problema zasnovanih na distribuciji rodnih uloga u nejednakom tretmanu žena i muškaraca u svim domenima javnog i privatnog života. Studije roda imaju za cilj da doprinesu boljem razumijevanju rodne dinamike i promovisanju socijalne pravde, jednakosti u društvu i nediskriminacije.

Koje su glavne teme i oblasti koje će biti obuhvaćene u okviru ovog studijskog programa? Kakva će biti upisna politika?

Studije roda, kao multidisciplinarna oblast proširiće svoj obuhvat na istraživanja i obrazovanje o različitim oblicima diskriminacije, ne samo po osnovu roda i pola, već i po osnovu rase, etniciteta, seksualne orijentacije i drugih identitetskih kategorija. Ovo uključuje i analizu sistema diskriminacije i isključivanja, kao i strategije otpora prema tim sistemima.

Ideja je da uvežemo teorijske discipline i studente upoznamo s najmodernijim svjetskim teorijama roda i metodama rodnih istraživanja, ali i da ih primijenimo na konkretne primjere iz crnogorskog društva, istorije, kulture i svih specifičnih prilika naše zbilje. Rod se izučava u odnosu na postojeću crnogorku i evropsku pravnu regulativu, politiku, kulturu, istoriju, jezik, književnost i umjetnost, mitologiju, medije, obrazovne perspektive, rodno zasnovano nasilje i slično.

Imajući u vidu da je ovaj studijski program interdisciplinarnog karaktera pravo upisa imaju kandidati koji dolaze iz društvenih i humanističkih, ali i prirodnih i tehničkih nauka, dakle svi zainteresovani studenti koji imaju završene osnovne studije iz bilo koje naučne oblasti, bez ograničenja. Predviđen je upis 30 kandidata.

Kakav je značaj ovog programa za postizanje strateških državnih i međunarodnih ciljeva iz oblasti rodne ravnopravnosti? I na koji način će ovaj program doprinijeti unapređenju obrazovnog sistema u Crnoj Gori?

Postizanje rodne ravnopravnosti u društvu predstavlja jedan od najznačajnijih razvojih ciljeva za održivu budućnost kako su to definisale Ujedinjene nacije, a Crna Gora se obavezala da će obezbijediti rodnu ravnopravnost i zaustaviti svaku rodnu diskriminaciju. Dakle, master program studije roda korespondira zahtjevu za unapređenjem institucionalnih kapaciteta kroz obrazovanje stručnjaka za rod i rodnu ravnopravnost u skladu sa nacionalnim i međunarodnim dokumentima.

Master program Studije roda u potpunosti odgovara na aktuelne potrebe crnogorskog društva, u skladu sa pravnom regulativom, kao i pravnom regulativom Evropske unije sa posebnim naglaskom na oblast rodne ravnopravnosti i u potpunosti je usklađena na međunarodnim standardima obrazovnih programa ovakvog tipa u regionu i svijetu. Sve to u potpunosti odgovara potrebama tržišta rada kojeg karakteriše deficit stručnog kadra iz oblasti roda, što predstavlja glavnu prepreku u ostvarivanju svih nacionalnih i međunarodnih ciljeva iz ove oblasti. U tom smislu, posebna potreba ovakvog kadra vidljiva je u najvišim državnim institucijama, državnoj upravi, lokalnoj upravi i samoupravi, javnim ustanovama obrazovanja od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja.

Kakve povratne informacije očekujete od prvih generacija studenata i kako ćete ih koristiti za dalji razvoj programa?

Studije roda osmišljene su da obrazuju i obuče buduće generacije stručnjaka za rodna pitanja u različitim oblastima koji će se uspješno baviti mnogim rodnim, političkim, kulturnim i društvenim izazovima savremenog crnogorskog društva. Rodne studije u dvogodišnjem programu nude moduse kojima se studenti osposobljavaju za kritičku analizu utvrđenih ideja, sistema i nejednakosti koje smanjuju mogućnosti za žene i muškarce da u potpunosti ostvare svoj ljudski potencijal. Program nudi temeljnu obuku iz kritičke rodne analize, pisanja, istraživačkih vještina, usmenih prezentacija i iskustva u stažiranju.

Pošto je planirano da naši studenti osim teorijskog dijela imaju i neki vid prakse, kroz NVO, organe lokalne i javne uprave, medije, sigurni smo da će mnogi od njih svoje buduće poslove naći tamo. Osim toga, s obzirom na to da je upisna politika prilično fleksibilna, ubijeđeni smo da ćemo među upisanim master studentima imati već zaposlene iz pomenutih institucija i sistema, koji će svojim iskustvom pomagati da budemo bolji. Očekujem da naši studenti koriste i mogućnosti mobilnosti studenata, a što se tiče rodnih studija možemo da se pohvalimo da je već sada komunikacija sa sličnim programima iz regiona i Evrope na zavidnom nivou. Osim toga, mi smo od 2023. godine dio porodice univerziteta Uliseus, što našim studentima pruža dodatne mogućnosti da svoja znanja unapređuju na prestižnim evropskim univerzitetima.

Od studentkinja i studenata očekujemo posvećen rad, entuzijazam i zalaganje da zajedno gradimo jedno bolje, ravnopravnije društvo, o kome su sanjale i u koje su svoje živote utkale naše prethodnice. Očekujem da će Studije roda generisati stručnjake sposobne da se suoče sa kompleksnim izazovima rodne neravnopravnosti i diskriminacije u društvu, te da će stečeno znanje i vještine širiti dalje u cilju postizanja demokrtizacije crnogorskog društva i postizanja rodne ravnopravnosti kao preduslova održivog razvoja.

Ovaj tekst napisan je u sklopu projekta ‘’Žene kao predvodnice promjena na lokalnom nivou’’ koji realizuje Mreža za otvoreni dijalog, a finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava

( Nina Marković )