Linije bjekstva u razodjenutom svijetu

Likovni program 31. Grada teatra započeo je međunarodnom multimedijalnom izložbom pod naslovom "Linije bjekstva", koja je organizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. Riječ je o autorskom projektu kustoskinje Svetlane Racanović, postavci u prostoru kuće Medina na Trgu pjesnika, gdje su izloženi radovi umjetnika Neše Paripovića i Jovana Čekića iz Srbije, Milije Pavićevića i Natalije Vujošević iz Crne Gore, i Marka Polonija iz Švajcarske, a izložbu je proglasio otvorenom profesor mr Janko Ljumović, ministar kulture.

“Danas se pojam teatar ili pozorište zamjenjuje pojmom izvedbena umjetnost, zbog toga što u sebi anticipira širu platformu dejstva. Rekao bih da je i to linija bjekstva za savremeni teatar, zapravo želim reći da je savremena umjetnost jedano d ključnih sadržaja za inovaciju repertoara festivala, i to baš Grada teatra, u čiju je memoriju utkano otkrivanje prostora za umjetnost. Prostor ove izložbe je upravo takav, u prenapetom i ispunjenom prostoru grada, otkrili ste novi prostor za umjetnost, i to u središtu Starog grada”, rekao je Ljumović, ističući da posvećenim umjetničkim traganjem ova izložba u svom specifičnom prostoru i izuzetnom produkcijom funkcioniše kao podsticaj za nesvakidašnja vizuelna iskustva i doživljaje, nudeći nam nove poglede na aktuelni trenutak savremenosti i jednu od mogućih refleksija dinamičnih kretanja globalnog sistema umjetnosti.

“Intrigantnost izloženih radova ogleda se i u povratku mistifikacije i misterije u samu srž umjetničkog stvaranja, na čemu se dobrim dijelom zasniva autentični umjetnički eros. Zato se oni mogu čitati i kao neka vrsta apela u današnjem razodjenutom svijetu, koji je, kako kaže Pol Virilo, postao svevidljiv ostavši bezsvojih neosvjetljenih kutova”, rekao je Ljumović.

Brojnoj publici obratili su se v. d. direktora Grada teatra Milena Lubarda Marojević, i kustoskinja Svetlana Racanović. Ona se zahvalila svima koji su pomogli i učinili da se ova izložba organizuje, umjetnicima koji su pristali da ustupe svoje radove koje je ona željela da prikaže u svom autorskom projektu, a posebno Gradu teatru.

“Svi znamo da je ovaj festival osnovan 1987, i sigurna sam da nisam jedina iz ovog grada i ove zemlje zakoju je Grad teatar posebno te prve godine bio izvanredno važno iskustvo, jer je značio neposredan kontakt sa onim što je značilo savremeno u umjetnosti, ono što je novo, istraživačko, alternativno, avanturno, što je nekonvencionalno, kao što je, recimo, ovaj prostor kuće Medina. Ove godine je trideset prvo izdanje Grada teatra, mogla bih reći da smo za tih trideset godina svjedočili i uspone i padove festivala, i ovoga grada, pa i ovognašeg društva. Bilo je tu izuzetnih umjetničkih ostvarenja, a bilo je, kada govorimo o padovima, nečega što ne bih vezala za programski segment Grada teatra, nego se odnosi na neke modele i obrasce promišljanja, ponašanja i djelovanja koji su, da kažem metaforički, imali karakter popularnih opereta, burleski, komedija, tragikomedija... Međutim, Grad teatar se od toga otrgao, ove godine se odvija pod mudrim brehtovskim motom “Za tri groša”, a dobro je da se ove godine uopšte odvija, i želim da tu njegovu trideset prvu godinu posmtramo kao prvu u novom ciklusu. Kad ovo kažem, ja želim da vjerujem da će i Grad teatar i naše društvo moći da prepozna i da angažuje ljude koji će prema festivalu i prema svima nama biti brižni, odgovorni, dobromisleći i dobročineći, čuvati prostore ulica, trgova, plaža, pejzaža koji su svi bili spektakularne scenografije upravo na programima Grada teatra, i one ljude koji će nas podsjetiti što je javni interes, javno dobro, koji će pokazati što znači biti diodruštvene zajednice kojoj pripadate kao građanin, koji će štititi integritet - individualni, kolektivni, i koji će štititi naše pravo na užitak, i u umjetnosti, i u življenje na ovom prostoru”, istakla je Racanovićeva.

( Vuk Lajović )