Pet europarlamentaraca pisalo Borelju: "Crnogorci bi mogli postati manjina u Crnoj Gori"

Evropska unija mora reagovati kako se ne bi ugrozila nezavisnost i suverenitet Crne Gore promjenama Zakona o državljanstvu, poručili su u dopisu visokom predstavniku EU za vanjsku politiku Žozepu Borelju petorica poslanika Evropskog parlamenta.

Evropski parlamentarci iz Evropske narodne stranke (EPP), Mihael Galer - koordinator za vanjsku politiku, Milan Zver, Matej Tonin, Tomislav Sokol i Davor Ivo Štir su naveli da bi zakonske promjene, kojim bi omogućile dobijanja dvojnog državljanstva, mogle imati "teške i dugoročne posljedice " na proces odlučivanja i identitet Crne Gore.

EPP najuticajnija politička snaga u Evropskom parlamentu

Crna Gora ima restriktivan Zakon o državljanstvu.

Usvojen je 2008., dvije godine nakon obnove nezavisnosti u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je smatrala da su strogi kriterijumi za dvojno državljanstvo zaštita države od 630.000 stanovnika.

Đukanovićeva partija je na izborima 2020. izgubila vlast od dominantno prosrpskih partija, na čelu sa proruskim Demokratskim frontom, koje su se zalagale za pravo na dvojno državljanstvo.

Ovih dana, uoči vanrednih lokalnih izbora u Podgorici, prosrpske partije aktualizovale su tu temu.

Usvajanje prava na dvojno državljanstvo omogućilo bi uticaj zemljama koje imaju geostrateški interes u Crnoj Gori, smatraju europarlamentarci.

"Posebno zabrinjava činjenica da bi brojčano malo biračko tijelo lako moglo biti nadjačano glasovima novih birača, koji će to pravo ostvariti dobivanjem dvojnog državljanstva", navodi se u dopisu Borelju.

Crna Gora je kandidatkinja za članstvo u EU, a kada to postane, onaj ko ima njeno državljanstvo postaje i državljanin EU - to je jedan od razloga zašto je Brisel zainteresovan da Crna Gora sačuva nacionalni identitet, prozapadnu i proevropsku orijentaciju, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od potpisnika, Davor Ivo Stier.

Pitanje državljanstva ne može proći ispod radara

RSE: Gospodine Štir, obratili ste se visokom predstavniku Borelju s pitanjem što Evropska komisija planira uraditi kako bi spriječila moguće rizike za Crnu Goru i EU povodom najava promjene Zakona o državljanstvu. Kakve opasnosti vidite od tog projekta?

Štir: To je projekat koji otvara mnoga pitanja, prvenstveno što se u najavama moglo iščitati da bi ogroman broj ljudi koji danas ne žive u Crnoj Gori dobili državljanstvo čime bi se mogao promijeniti identitet Crne Gore, tj. da Crnogorci, u krajnjoj liniji, budu čak i manjina u vlastitoj državi.

Govorimo o Crnoj Gori kao zemlji koja je kandidatkinja, koja želimo da sutra bude punopravna članica EU. Onaj ko dobiva državljanstvo Crne Gore postaje i državljanin EU, zato EU ima interes da Crna Gora sačuva svoj nacionalni identitet i prozapadnu i proevropsku orijentaciju.

I zbog toga takav prijedlog nije mogao proći ispod radara.

RSE: A kakvu reakciju EU očekujete?

Štir: Pa, svi u EU žele uspjeh Crnoj Gori. Za to je naravno potrebno geopolitičko svrstavanje na strani Zapada, pogotovo u ovim vremenima kad se mijenja međunarodni poredak. I naravno, potrebne su reforme na unutarnjem planu.

EU se nikad neće miješati u političko nadmetanja unutar Crne Gore, ali će podržati snage koje žele proevropsku orijentaciju ne samo riječima nego djelima.

I koje će se držati zajedničkih europskih vrijednosti i standarda.

Stoga želimo da kandidatura Crne Gore uspije, ali za to je potrebna vrlo bliska konzultacija, rad zajedno sa Komisijom, sa državama članicama, sa Evropskim savjetom.

Koncept 'srpskog sveta' suprotan konceptu EU

RSE: Vaš kolega Tomislav Sokol smatra da bi se u slučaju usvajanja ovog zakona "vlast u Crnoj Gori zapravo birala u Beogradu, što bi dovelo do teških i dugoročnih posljedica za njen identitet i suverenitet". Koliko je Briselu važno da Crna Gora ostane prozapadno orijentisana članica NATO-a, s obzirom na njen geostrateški položaj?

Štir: Ovo što ste spomenuli je vrlo važno. Često govorimo o kandidaturi za EU, a ne smijemo zaboraviti da je Crna Gora i članica NATO-a, jer te dvije organizacije u novim međunarodnim okolnostima još tješnje surađuju.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu je jasno da se EU i NATO moraju dodatno zbližiti i usuglasiti stavove.

U tom segmentu, otvara se niz pitanja - kada vidimo da su ljudi koji su se aktivno protivili ulasku Crne Gore u NATO, a neki bili i optuženi zbog pokušaja puča čiji je cilj bio spriječiti ulazak zemlje u NATO - danas dio strukture moći i vlasti u Crnoj Gori.

Dakle, EU se neće miješati u unutrašnje poslove i nadmetanje političkih stranaka, ali će podržati snage koje Crnu Goru vide kao dio evropske porodice.

Plan, strategija EU je da cijeli Jugoistok Europe, i tu Crna Gora prednjači u pregovorima, bude integrisan u EU, prihvatajući standarde i vrijednosti Evrope.

Protiv toga su koncepti kao što je, na primjer, "srpski svet" koji je u biti jedna imitacija geopolitičkog koncepta "ruskog svijeta".

To su destabilizirajući koncepti koji se protive evropskoj logici. A evropska logika je zamijeniti stare sukobe sa novim oblicima saradnje, koja poštuje dignitet svakog naroda i nezavisnost svake države.

To je ono što vidimo kao destabilizirajuće u konceptu "srpskog sveta", koji vidi Crnu Goru kao dio jedne druge interesne sfere, gdje se u biti ostaje suveren samo na papiru.

Zvaničnici obećavali jedno, uradili drugo

RSE: Ubrzo nakon dobijanja IBAR-a, Skupština Crne Gore je usvojila Rezoluciju o genocidu o Jasenovcu, koja je narušila odnose sa Hrvatskom. Potom su rekonstrukcijom u Vladu ušli brojni proruski kadrovi. Vlada je nedavno dala saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju koji je za Evropu govorio da joj "tragovi smrde nečovještvom", NATO nazivao četvrtim rajhom, veličao osuđene ratne zločince... Kako se na te poteze zvanične Podgorice, koji se teško mogu smatrati proevropskim, gleda u Briselu?

Štir: Vi znate da dio procesa ulaska u EU znači gajiti i razvijati dobrosusjedske odnose.

Međutim, ovi potezi nisu bili usmjereni samo protiv dobrosusjedskih odnosa, nego čini mi se da su bili polarizirajući i u samoj Crnoj Gori.

Podijelili su političku scenu i društvo na način koji sasvim sigurno ne pridonosi europskoj perspektivi Crne Gore.

Jer, ne ulazi se u EU tako što samo jedna stranka ili jedna politička opcija to želi, nego je potreban što širi politički i društveni konsenzus.

Zato treba izbjeći ovakve poteze koje dijele društvo na crti gdje vidimo one koji bi željeli Crnu Goru preusmjeriti sa evropskog puta prema nekim idejama panslavizma, kao što je "srpski svet".

To se kosi sa onim što EU nudi regionu, a to je evropska integracija na temelju evropskih vrijednosti.

Zato mislim da su ovakvi potezi, prvenstveno zbog same unutrašnje stabilnosti i šireg konsenzusa za Europu, bili zaista štetni.

Ima još jedna dimenzija, ne bih ulazio u detalje, ali je činjenica da su predstavnici vlasti u komunikaciji sa Briselom davali signale da se u neke poteze neće ići, a kasnije se ipak u to išlo, što naravno ruši (njihovu) vjerodostojnost.

Ponavljam, bitno je da Crna Gora ne odustane od proevropskog usmjerenja i da ne ide sa potezima koji samu nju slabe na tom putu.

RSE: Kroz Plan rasta EU za Zapadni Balkan, Crna Gora do kraja godine očekuje tranšu od 29 miliona eura pomoći Brisela, a ukupno blizu 400 miliona, na osnovu plana reformi. Da li se taj novac uslovljava suštinskim reformama i primjenom evropskih standarda?

Štir: Sve je, već duže vrijeme, u politici proširenja uvjetovano reformama.

Bila je rasprava na Vijeću za opće poslove, imaćemo iduće sedmice i u Parlamentu na Odboru za vanjsku politiku raspravu o tome dokle su stigle reforme pojedinačno u svakoj državi Zapadnog Balkana.

U tom pogledu nema prečice, i bez reformi se neće moći postići punopravno članstvo.

Politika Rusije destabilizirajuća za region

RSE: Često se govori o uplitanju trećih strana prvenstveno Rusije u politike zemalja regiona. Jesu li te politike moćne upravo onoliko koliko je EU slaba u implementaciji svojih politika na Zapadnom Balkanu?

Štir: Rekao bih da su to, po svojoj prirodi, dvije vrlo različite politike.

EU želi uspjeh Crne Gore - kao države i društva, da bude učinkovita i uspješna ekonomija. Ono što se postavlja kao kriterijum nije nešto što se želi nametnuti.To bi zapravo Crna Gora i sama, i bez da želi ući u EU, trebala napraviti kako bi bila uspješna.

EU želi sačuvati i čak ojačati suverenitet i nezavisnost Crne Gore u okrilju evropske porodice, koja svakoj državi članici omogućava da prosperira.

Rusija ima sasvim jedan drugi projekt.

Njima je, ne samo Crna Gora, možemo tu govoriti i o Srbiji i opšte o državama Zapadnog Balkana - moneta za potkusurivanje.

Dakle, nemaju interes nešto graditi, nego biti prisutni kako bi na ovom prostoru "zagorčali život" i određene strategije EU, koju gledaju, nažalost, kao neprijateljsku stranu.

U tom pogledu je politika Rusije destabilizirajuća i destruktivna.

Oni umnogome mogu i kroz hibridno djelovanje postići određene rezultate, ali ne mogu ništa stabilno graditi.

EU ima drugačiju, dugoročnu politiku, traži naravno da se odmah naprave određeni potezi, ali sa planom da prostor Jugoistoka Europe ima novu arhitekturu mira, slobode, demokratije.

A onda i prosperiteta.

( Radio Slobodna Evropa )