Crna Gora bi do sredine 2025. godine mogla imati dva posebna portala otvorenih podataka
Lidija Ljumović iz Ministarstva javne uprave (MJU) kazala je da će novi portal biti upostavljen do 14. decembra, pojašnjavajući da će on biti znatno napredniji od postojećeg
Crna Gora bi do sredine 2025. godine mogla imati dva posebna portala otvorenih podataka, najavljeno je na panelu "Stanje otvorenih podataka i digitalizacije na Zapadnom Balkanu", koji je organizovao BIRN Crna Gora.
Kako je saopšteno iz BIRN-a, Crna Gora trenutno ima jedan portal otvorenih podataka koji je pokrenut 2018. godine, ali je portal postao nefunkcionalan nakon sajber napada na državnu informatičku infrastrukturu u avgustu 2022. godine.
Lidija Ljumović iz Ministarstva javne uprave (MJU) kazala je da će novi portal biti upostavljen do 14. decembra, pojašnjavajući da će on biti znatno napredniji od postojećeg.
"Mi smo intenzivno radili na vraćanju portala u funkciju, ali to nije bilo moguće. Uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) izabrali smo firmu koja će raditi na uspostavljanju potpuno novog portala i izvjesno je da će on biti uspostavljen do 14. decembra ove godine", rekla je Ljumović.
"Najveći izazov će biti kako obavezati 1.300 institucija da proaktivno objavljuju podatke", dodala je.
I generalni sekretar Skupštine Crne Gore Aleksandar Klarić najavio je da će crnogorski parlament sredinom naredne godine imati sopstveni portal otvorenih podataka.
Klarić je ocjenio da je Skupština Crne Gore najtransparentnija u zemlji po pitanju otvorenosti podataka, navodeći da su to potvrdila međunarodna istraživanja.
"Otvoreni podaci su nešto što mora biti jedna od ključnih agendi svakog državnog organa... Sajber zaštita Skupštine je najbolja u Crnoj Gori, a stepenom otvorenosti i transparentnosti jednako štitimo naše institucije", rekao je Klarić.
Predstavljajući regionalni izvještaj o otvorenim podacima i e-upravi na Zapadnom Balkanu, izvršni direktor BIRN Crna Gora Vuk Maraš kazao je da potencijal otvorenih podataka u regionu još uvijek nije u potpunosti prepoznat kao pokretač dobrog upravljanja.
U istraživanju su učestvovali timovi iz šest BIRN kancelarija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Severnoj Makedoniji i Srbiji
"U cijeloj regiji opstaje ključni problem – zakoni izgledaju bolje na papiru nego što su je to slučaj u stvarnosti, odnosno u njihovoj stvarnoj primjeni. Većina nacionalnih strategija je usklađena sa standardima EU. Međutim, EU je više puta upozorila da je nivo napretka ograničen", kazao je Maraš.
"Nacionalne vlade trebaju razviti strategije za osiguranje procesa upravljanja podacima i dokumentima, sa jasnom hijerarhijom dokumenata, nivoom pristupa i protokom podataka. Zakoni bi trebali propisati koje setove podataka koje institucije moraju redovno objavljivati" dodao je.
Direktorka Nacionalnog demokratskog instituta za Crnu Goru (NDI) Slavica Biljarska Mirčeski smatra da je za proaktivno objavljivanje otvorenih podataka neophodan zajednički rad različitih zainteresovanih strana.
"Nije to ono što dolazi iz Vlade, već nešto što treba da bude dogovoreno između različitih strana, a ključnu ulogu ima civilni sektor... Neophodno je pitati građane šta njima treba od podataka, a kroz strateška dokumenta ukazati za koje potrebe će se otvoreni podaci koristiti", rekla je Biljarska Mirčeski.
Predsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Pavle Ćupić istakao je da povećanje broja podataka dostupnih javnosti smanjuje prostor za zloubotrebe i korupciju.
On smatra da budući portal treba da objavljuje detaljne podatke o dobitnicima javnih tendera, kako bi ASK mogla da ih kontroliše prilikom nadzora finansiraja političkih partija.
"Za rad same Agencije bilo bi o velikog značaja da državne institucije objavljuju što više podataka. Neophodno je da ASK napravi softversko rješenje koje će uvezati sve baze podataka koje posjeduje, kako bi bilo što efektnivniji u radu“, kazao je Ćupić.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) Zoran Vujičić kazao je da je Agencija, kao drugostepeni organ za zahtjeve za slobodan pristup informacijama, zatrpana ogromnim brojem žalbi po kojima u kratkom vremenskom roku moraju da postupaju.
"Institucije koje ne dostavljaju podatke ne snose nikakvu odgovornost. Tek kad se neko kazni po džepu, makar prekršajno zbog neobjavljivanja podataka, stvari će se promijeniti", rekao je Vujičić.
( B.R. )