EU planira da bez SAD finansijski pomogne Ukrajini

Kako rat u Ukrajini ulazi u kritični period, Evropska unija (EU) je odlučila da mora da preuzme odgovornost za ono što vidi kao bezbjednosnu prijetnju u svom susjedstvu i sprema se da se uhvati u koštac sa dijelom finansijskog tereta, možda čak i bez Sjedinjenih Država, navodi agencija Asošiejtid pres.

EU rijetko donosi odluke u međunarodnim pitanjima bez SAD-a, posebno kada su u pitanju veliki sukobi, ali se nada da će ova odluka podstaći druge da istupe, navodi AP.

Izaslanici EU su ove sedmice radili na predlogu da se Ukrajini obezbijedi paket kredita u vrijednosti do 35 milijardi eura.

„Najvažnije je da će se ovaj zajam preliti direktno u vaš nacionalni budžet“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predsjedniku Vladimiru Zelenskom prošle nedjelje u Kijevu. „To će vam pružiti značajnu i prijeko potrebnu fiskalnu pomoć“.

Zelenski želi da kupi oružje i obnovi razorenu energetsku mrežu Ukrajine kako se zima približava.

Skoro 1.000 dana od početka invazije, ruske snage napreduju na istoku. Ukrajinska vojska ima nestabilnu kontrolu nad dijelom Kurske oblasti u Rusiji, što je privremeno podiglo moral.

Izbori u SAD se približavaju, a ankete predviđaju tijesnu borbu između bivšeg predsjednika Donalda Trampa i potpredsjednice Kamale Haris.

Tramp, koji je kritikovao američku pomoć Ukrajini, rekao je u srijedu da je Zelenski trebalo da učini ustupke ruskom predsjedniku Putinu prije nego što je invazija počela u februaru 2022.

EU strahuje da bi Putinova pobjeda dovela do duboke neizvjesnosti. Ruske oružane snage su iscrpljene i trenutno nesposobne za još jedan rat, ali izgledi za buduće otimanje zemlje u Estoniji, Letoniji, Litvaniji ili Poljskoj ostaju.

Zajmovi EU su dio plana Grupe sedam velikih industrijalizovanih zemalja da iskoriste kamate od oko 250 milijardi dolara vrijedne zamrznute ruske imovine, od kojih se većina drži u Evropi. Ova neočekivana dobit se procjenjuje na oko 4,5 do 5,5 milijardi dolara godišnje.

Dobit je u osnovi plana G7. EU bi se odrekla 20 milijardi dolara, SAD 20 milijardi dolara, a Kanada, Japan i Velika Britanija 10 milijardi dolara zajedno, za ukupno 50 milijardi dolara. Šema ističe krajem godine, prije nego što sledeći predsjednik SAD preuzme dužnost.

SAD žele da osiguraju da imovina bude zaključana najmanje tri godine kako bi se garantovao prihod. Ali članica EU Mađarska insistira da se to dešava samo u koracima od šest mjeseci.

Evropljani su oprezni zbog Trampove nepredvidljivosti. EU se nada da će Harisova ako bude izabrana, ući u program kredita kako je ranije planirano i smanjiti finansijsko opterećenje EU. Ali to za sada ostaje otvoreno pitanje, a članice EU kažu da je pozicija Ukrajine previše nesigurna da bi se oklijevalo.

Odugovlačenje u Kongresu SAD prošle godine u vezi sa paketom podrške vrijednim 60 milijardi dolara izgladnjivala su ukrajinske trupe za oružjem i municijom mjesecima, što je rezultiralo „stvarnim posljedicama na bojnom polju“, prema riječima generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga.

Pomoć Ukrajini u vojnom smislu predstavlja izazov za Evropljane. Oni to ne mogu da urade sami i ne mogu da pariraju američkoj superiornosti u transportu, logistici i opremi, uprkos napretku u jačanju njihove odbrambene industrije za snabdijevanje oružjem i municijom.

Rasprave o udjelu EU u paketu kredita G7 biće visoko na dnevnom redu samita lidera bloka u Briselu 17. i 18. oktobra.

( Beta-AP )