Đurišić: Sadašnjost jako teška, budućnost neizvjesna

Svaki Prajd me podsjeća na sve one ljude koji su napustili ovu zemlju jer nisu mogli da izdrže pritisak, na prijatelje koji su trpjeli nasilje, i na mene, dok sam se skrivao godinama. Prajd je dan kada se svi ti glasovi ponovo okupe, kada možemo da budemo glasni za one koji više nemaju snage da govore. Možda to nekome izgleda kao proslava, ali za mene je to i čin otpora. Pokazujemo da smo tu, i da nećemo otići.

To je “Vijestima” kazao jedan od učesnika dvanaestog Prajda, održanog juče u Podgorici pod sloganom “Đe su naša prava?”.

Organizatori povorke kazali su ranije da je cilj događaja da skrenu pažnju na prava LGBT+ zajednice i njihovu borbu za ravnopravnost i samoodređenje, uz naglasak na ključne zahtjeve za usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.

Učesnici su počeli s okupljanjem na Trgu nezavisnosti od 13 sati. Prisutni su nakon govora prošetali Ulicom slobode, zatim Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, Bulevarom Stanka Dragojevića, Bokeškom ulicom, Ulicom Miljana Vukova, Trgom Balšića, Vučedolskom ulicom i Ulicom slobode.

Samoodređenje suština slobode

Iskra Ðurišić iz Asocijacije Spektra kazala je da su se okupili da postave pitanje gdje su njihova prava.

“Ona su ovdje među nama, i nisu tako daleko. Danas kada obilježavamo 12. Prajd, borimo se za naša prava, ali i za one koji dolaze poslije nas. Naša sadašnjost je teška. Često neizdrživa, a budućnost neizvjesna. Naša borba danas je uslovljena usvajanjem zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samodređenja. Ovaj zakon nije samo norma, već ljudsko pravo da svako bude ono što jeste. Samoodređenje je suština slobode. Mi nećemo prihvatiti tišinu i nećemo ostati imuni na nepravdu”, kazala je ona

Poručila je da su ih prethodne godine “učile da treba da se bojimo svakim udahom”.

“U zdravstvenim ustanovama gdje su trans osobe prirodno sterilisane, u školama gdje nas zlostavljaju zbog onoga što jesmo, na ulicama gdje nas vrijeđaju i napadaju samo zbog toga kako izgledamo ili koga volimo. Mi smo preživjeli. Ne zato što smo birali, već zato što moramo. Naša jedina snaga je naš glas, naša borba, i naša zajednica”.

Istakla je da zahtijevaju hitno usvajanje zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, hitno rješavanje problema nedostatka hormonske terapije za trans žene, usaglašavanje povezanih zakona sa zakonom o životnom partnerstvu dva ista pola, procesuiranje svih slučajeva nasilja kao zločine iz mržnje.

“Punu implementaciju strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba, i da Ministarstvo unutrašnjih poslova konačno omogući državljanstvo djeci istopolnih roditelja”, poručila je Đurišić.

Pravda, a ne milost

Izvršna direktorica Queer Montenegra Staša Baštrica kazala je da traže odgovore jer su predugo čekali.

“Naša prava nisu luksuz i privilegija. Ona su osnovna, ljudska i neotuđiva”, kazala je Baštrica.

Upitala je gdje su zakoni koji nas jednako tretiraju, gdje su institucije koje će nas jednako braniti.

“Ovo nisu posebna prava, ovo su prava koja bi svaka osoba trebalo da ima bez izuzetka. Inkluzija nije opcija, ona je obaveza. Mi smo prisutni u svim sferama društva. Prema procjenama, oko 10 odsto populacije su LGBTIQ+ osobe. Mi stvaramo, plaćamo poreze i zato nećemo prihvatiti ništa manje od ravnopravnog tretmana u društvu. Mi ne tražimo milost, već tražimo pravdu. Nećemo stati dok ne dobijemo ono što nam pripada”, rekla je Baštrica.

Danijel Kalezić, izvršni direktor ERA, je zahvalio političarima koji su prisustvovali Prajdu, a posebno onima koji nisu prisustvovali “jer su pokazali koliko im je stalo do LGBTIQ+ prava u Crnoj Gori”.

“Pitam se ko je od nadležnih ovdje s nama. Nismo ni očekivali da budete tu. U izbornim kampanjama nas niko nije pomenuo”, istakao je Kalezić.

“Zamislite da vam država otkida djelove tijela da biste mogli da dobijete dokumenta. Zamislite da nemate lijek koji vam treba da biste bili zdravi, zamislite da vas neko stalno bije i maltretira, a da to nije krivično djelo već prekršaj”, kazao je on.

Kalezić je ocijenio da je ovo zemlja koja jednako mora da štiti sve svoje građane i građanke, ali je nažalost i zemlja u kojoj se ljudi i dalje sankcionišu zbog seksualne orijentacije i rodnog identiteta.

“Nikada nećemo prestati da se borimo za prava svih, čak i kada postanemo ravnopravni”, poručio je Kalezić.

On je problematizovao to što u manjim gradovima LGBTIQ+ osobe ne mogu da ostvare prava jer, kako je rekao, zakoni nisu usaglašeni.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka istakao je da Prajd dočekujemo u divnoj atmosferi.

“I radimo na usvajanju zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja”, kazao je “Vijestima” Đeka.

Jedan od prisutnih je poručio da svaki put kada neko pita - “đe su naša prava”, ukazujemo na to da se borba LGBTIQ+ zajednice ne završava usvajanjem jednog zakona.

“Zakon o životnom partnerstvu je bio korak naprijed, ali zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja još uvijek nije usvojen. Zato nastavljamo da pitamo”. On je poručio da se sjeća prvog Prajda, “kada smo dočekani s mržnjom i prezirom”.

“Bilo je strašno, ali tog dana sam shvatila da naša borba nije uzaludna”, kazala je jedna od prisutnih “Vijestima”.

Prvi Prajd u Crnoj Gori održan je 24. jula 2013. godine u Budvi. Nekoliko desetina okupljenih pripadnika LGBT populacije i građana koji su došli da ih podrže bili su zasuti kamenicama, flašama, psovkama i pozivom na linč. Zahvaljujući policijskim kordonima, grupe huligana nijesu uspjele da nasrnu na učesnike. Policija je tada uhapsila 22 osobe, a cijeli skup obezbjeđivao je veliki broj policajaca.

Parade ponosa već godinama u Podgorici protiču bez incidenata, a tako je bilo i juče.

( Jelena Kočanović )