Ivanov: Primorje ranjivo na vremenske nepogode

Crnogorsko primorje će zbog klimatskih promjena u budućnosti biti podložno vremenskim nepogodama, praćenim intenzivnim vjetrom i jakim padavinama, upozorila je načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), Mirjana Ivanov.

Ona je agenciji MINA rekla da je, prema analizama, region primorja ranjiv na olujne vremenske nepogode.

Ivanov je kazala da se u tom kraju očekuje porast srednje maksimalne brzine vjetra za dva odsto, ističući da se to, iako zvuči malo u procentima, ipak odražava dalje na finalnu brzinu i snagu vjetra.

“U toj oblasti, od Ucinja pa sve do Tivta, sa naročito centrom od Ucinja do Budve, možemo da očekujemo intenzivne padavine u budućnosti, vezane za olujne vremenske nepogode, praćene intenzivnim vjetrom i jakim padavinama”, rekla je Ivanov.

Kako je navela, taj region je ranjiv na takve situacije i na to bi trebalo obratiti pažnju, s obzirom na veliku gustinu naseljenosti i veliki broj objekata.

“Mora da se obrati pažnja i na elektrodistributivnu mrežu i naravno na luke i marine u tim oblastima”, rekla je Ivanov.

Ona je, govoreći o promjeni u količini padavina u Crnoj Gori, kazala da od 1961. godine pa do sada, podaci pokazuju da postoji trend smanjenja padavina.

Ivanov je rekla da je najviše promjenom u količini padavina pogođen prostor od sjeverozapada do sjeveroistoka, od Žabljaka i Pljevalja, ka Rožajama i Plavu.

“Čitav taj pojas ima trend smanjenja padavina. On nije statistički značajan, ali upravo u toj zoni širi se oblast sa padavinama između 400 i 800 milimetara (mm)”, rekla je Ivanov.

Kako je navela, u tom pojasu je ranije, od 1961. do 1990. godine, raspon padavina bio od 400 do 1,2 hiljada mm.

Ivanov je objasnila da postoje statistički značajne promjenine u intenzitetu padavina, pa se javljaju situacije u kojima se izluči velika količina padavina za kratko vrijeme.

Prema njenim riječima, to može da utiče na pojavu i krakter poplava.

“To je ono što se promjenilo i što, ako se poveže sa prirodom rijeka u Crnoj Gori, može da izazove velike uticaje i na karakter poplava, odnosno na intenzitet poplava na rijekama”, rekla je Ivanov.

Primjer za to su velike poplave koje su sredinom septembra pogodile više država istočne Evrope jer, kako je rekla Ivanov, upravo velika količina kiše koja se izlučila u Evropi jednostavno nije mogla da se akumulira u tako brzom ili kratkom vremenu.

Ona je naglasila da su klimatske promjene uzrok promjena u količini padavina.

Ivanov je navela da je Crna Gora u dijelu Evrope koji je ranjiv na smanjenje količine padavina i za koji se predviđa trend smanjenja i u budućnosti, ali mijenja se priroda padavina, pa se može očekivati više kiše, a manje snijega.

“Ne mijenja se samo količina padavina, nego se mijenja i priroda padavina zbog klimatskih promjena, pa možemo očekivati i više kiše, a manje snijega”, rekla je Ivanov.

Kako je rekla, sniježne padavine smanjiće se za 30 odsto na Žabljaku na godišnjem nivou, a u toku zime smanjiće se čak za 50 odsto u sjeverno-planinskom regionu.

Govoreći o očekivanim promjenama klime do 2040. godine, Ivanov je rekla da projekcije ukazuju da da se može očekivati porast srednje globalne temperature u rasponu od dva do 2,5 stepeni, a u zimskoj sezoni od 1,5 do dva stepena.

Kako je kazala, takva situacija će se odraziti i na padavine.

“Možemo da očekujemo porast do pet odsto padavina na godišnjem nivou u sjeverno-planinskom regionu, a njihovo smanjenje na jugu za pet odsto”, rekla je Ivanov.

Ona je rekla da su, kao posljedica klimatskih promjena, zime i čitava godina postale toplije, pa se u oblasti Žabljaka, Pjevalja i Kolašina bilježi promjena intenziteta padavina koja je statistički značajna.

Objašnjavajući šta ZHMS radi u situaciji kada je moguća vremenska nepogoda, Ivanov je rekla da prognostičari izdaju upozorenja i šalju ga Operativno-komunikacionom centru, koji dalje podiže sistem na viši nivo i šalje poruke ugroženim opštinama.

Ona je istakla da je to precizirano u sistemu rane najave, dodajući da se, ukoliko je potrebno, aktivira čitav sistem.

Tada se aktiviraju i najviši državni sistemi, uključuju se i predsjednik države i angažuju se dalje hitna pomoć, Crveni krst i ostali volonteri.

Ivanov je rekla da je, za suočavanje sa vremenskim nepogodama, vrlo važno da se jača sistem rane najave, a koristio bi i radar, kako bi postojala najava opasnih atmosferskih elementarnih nepogoda u približno realnom vremenu.

“Da znamo pomoću radara i da li je to gradonosni oblak i kojom brzinom nam se približava”, dodala je Ivanov.

Ona je istakla da stalno treba jačati i stručne i tehničke kapacitete.

Potrebno je, smatra Ivanov, nastaviti sa automatizacijom stanica i držati to na jednom viskom nivou.

Ona je naglasila da treba jačati i segment računarske i informatičke komunikacije.

“Mi nastojimo da djelujemo u tom pravcu, ali ono što možemo da uočimo jeste da smo deficitarni u stručnom kapacitetu, a prvenstveno imamo deficit u oblasti hidrologije i meteorologije”, rekla je Ivanov.

( Mina )