Uticaj politike u obrazovanju čest je i prilikom zapošljavanja nastavnog kadra: Kad teren prepozna, ostaje dug

Jedan od ključnih problema crnogorskog obrazovnog sistema je činjenica da se godinama nastavni kadar zapošljava po političkom ključu, zbog čega je takvim nastavnicima mnogo lakše manipulisati, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Redakcija je krajem avgusta objavila upitnik, čiji je cilj bio ispitivanje stavova građana o tome da li i koliko politika ugrožava obrazovanje u Crnoj Gori.

Na upitnik je odgovorio 241 građanin/građanka, od čega više od trećine - 201 je stava da je sistem obrazovanja politički obojen, 33 da nije, dok se sedam nije izjasnilo.

Prema podacima iz upitnika više od trećine - 87 građana/građanki koji su odgovarali na pitanja “Vijesti” su prosvjetni radnici.

Upitani da li su čuli ili imali iskustvo da je u sistemu obrazovanja politika bila iznad struke, prosvjetni radnici kao najčešće slučajeve pominju način zapošljavanja, ali i pritisak nadređenih i roditelja kad su u pitanju ocjene đaka.

“Jasno se vidi po zapošljavanju kadra: kadar strogo dolazi iz partije kojoj pripada direktor. Zapošljavanje, nisam bila prepoznata… Dobar prosvjetni radnik uvijek je na marginama društva, takav ne odgovara ovom društvu koje je korumpirano i ispolitizovano. Prije više godina bila sam zbog posla primorana da glasam za određenu političku strukturu”, samo su neki od odgovora dijela prosvjetnih radnika.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kaže da ta radnička organizacija godinama upozorava na problem političkog zapošljavanja.

“Najčešće je bilo po principu ‘prepoznao ga/je teren’, kako je to prije nekoliko godina saopštila neka funkcionerka. Kada nemamo jasnih kriterijuma za zapošljavanje, dešava se nerijetko da ‘teren prepozna’ loše đake, koji su dugo studirali, imaju niži prosjek, a da nam ostanu na biroima rada ili da rade kao zamjene ili godinama čekaju rješenja na neodređeno kvalitetni ljudi, koji su bili sjajni studenti i koji vole svoj poziv”, kazao je Božović.

Na to da je politička podobnost nerijetko preporuka, ali da ne garantuje kvalitet, upozoravaju i iz Udruženja Roditelji.

“Znamo da se dešavalo i to je nešto na šta su prosvjetni radnici više puta javno ukazivali.

I nije se samo dešavalo političko imenovanje direktora, već i onih koji rade u školama. Znamo da su se mnogi sposobni ljudi prijavljivali ko zna koliko puta na različite oglase, ali nijesu uspijevali da dođu do posla upravo zbog toga što su politički podobni imali više prilika i mogućnosti”, kazala je za “Vijesti” direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.

BEZ STAVA IZ ZAHVALNOSTI DIREKTORU

Božović upozorava na to da je bilo brojnih situacija da oni, koji su zaposleni zahvaljujući partijskim, rođačkim ili prijateljskim principima, budu “neizmjerno zahvalni direktoru”.

“…I onda jednostavno nemaju jasan stav po mnogim pitanjima. Odnosno, imaju stav - treba da bude onako kako direktor misli i kaže”, precizirao je Božović.

Na taj način se, prema njegovim riječima, ubija sloboda mišljenja zaposlenih, ali i sloboda odlučivanja.

“Imali smo situaciju da su pojedine kolege bile zaposlene na određeno godinama i direktori su ih praktično iscrpljivali, ali i na neki način uslovljavali, pa kad bi im i dali rješenje na neodređeno, to su im nametali kao da su im dali nešto svoje, lično, kao da su ih zadužili za čitav život, zbog čega oni uvijek moraju da budu uz te direktore”, objašnjava Božović.

I Mihailović je saglasna da su brojne i teške posljedice političkog zapošljavanja.

Prema njenim riječima, direktori koji su zapošljavali nastavnike, čineći im na taj način uslugu, sebi daju za pravo da kasnije utiču na tog prosvjetnog radnika i da mijenja ocjene pojedinim đacima.

“Olako se može uticati na nastavnike da mijenjaju ocjene i na taj način se urušava njihov autoritet, ali se i šalje loša poruka djeci. Kako?

Tako što se i dešavalo da neko ko je zaposlen po političkom ključu bude mnogo lakša meta za svaku vrstu pritiska. Kad se da neka ocjena koja ne odgovara djetetu i roditelju, kada se to ukaže nastavniku i kada se insistira na povećanju ocjene, onda i nakon negativnog odgovora od nastavnika, dešavalo se da zbog pritisaka, uticaja i različitih veza, ali i koristeći uticaj uprava, odnosno direktora škola, roditelji ipak na kraju izdejstvuju da se ocjene promijene. To je jedno vrzino kolo”, ocijenila je Mihailović.

SAMO REZULTATI DA BUDU PREPORUKA

Božović naglašava da Sindikat prosvjete godinama ukazuje na to da je neophodno sistemski izmijeniti način zapošljavanja u obrazovanju. “Smatramo da zapošljavanje radnika bez ikakvog kriterijuma nije i ne može biti dobro. Svjedoci smo da je dolazilo do zloupotrebe i da nijesu odlučivali kriterijumi stručnosti, nego neki drugi. Imali smo godine da vidimo šta nam je takav sistem donio - ništa dobro. Zato predlažemo da se uvedu mjerljivi kriterijumi za zapošljavanje prosvjetnih radnika. Pa da nam jedan od kriterijuma bude prosječna ocjena s fakulteta, dužina studiranja recimo,... Dakle, da se uvedu kriterijumi koji mjere znanje i rezultate, a ne da se sve ostavi komisijama koje formiraju direktori”, poručio je Božović. Sistem, naglašava on, mora da mjeri šta je neko naučio, šta zna i koji su njegovi kvaliteti.

“A ne da nastavnik nosi osjećaj vječite zahvalnosti onome ko mu je dao rješenje na neodređeno. Ako zaposlimo manje kvalitetnog radnika, čitav obrazovni sistem gubi. Gube đaci, gubi škola na ugledu, kvalitetu. Naš stav je da bismo na ovaj način - mjerljivim kriterijumima, uspjeli da utičemo na potiskivanje nekvaliteta. Time bi društvo bilo samo na dobitku”, zaključio je Božović.

( Tina Popović )