Milatović i URA tas na vagi, Vlada "pala"
Vladajuće partije s državnog nivoa i opozicioni DPS do većine mogu doći savezništvom s Milatovićevom listom, koju čine GP URA, predsjedniku države blizak Pokret za Podgoricu i Pokret za promjene. Ako bi savez PES-Demokrate i koalicija oko DF-a obezbijedili podršku Milatovića, imali bi 33 mjesta u parlamentu. S druge strane, DPS bi uz podršku Evropskog saveza, SEP-a nekadašnjeg premijera Duška Markovića i liste "Za bolju Podgoricu" došao do 30 odbornika - minimuma potrebnog za formiranje vlasti
Od liste "Za bolju Podgoricu" iza koje je stao šef države Jakov Milatović, zavisiće ko će formirati vlast u glavnom gradu.
To je epilog jučerašnjih vanrednih izbora u Podgorici, čiji je najveći pobjednik opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), dok su vladajuće stranke s državnog nivoa ostale bez većine u glavnom gradu. One u državnoj skupštini imaju gotovo dvotrećinsku većinu, a u podgoričkoj od sinoć nešto preko 45 odsto.
Prema preliminarnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), DPS je osvojio 19 mandata u gradskom parlamentu (29,95 odsto ili 24.309 glasova), PES i Demokrate 14 (21,77 odsto ili 17.672 glasova), koalicija okupljena oko partija nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) 13 (20,16 odsto ili 16.361 glasova), "Za bolju Podgoricu" šest (10,52 odsto ili 8.538 glasova), Evropski savez tri (5,43 odsto ili 4.411), a Preokret i Stranka evropskog progresa (SEP) po dva (3,33 ili 2.705 glasova i 3,08 odsto ili 2.504).
Ispod cenzusa ostalo je šest lista - pokret "Naprijed" (2,75 odsto ili 2.233 glasa), Podgorička lista (0,63 odsto ili 515 glasova), Crnogorska evropska partija (0,71 odsto ili 573 glasa), Pokret podstanara (0,28 odsto ili 226 glasova), Crnogorska građanska akcija (0,21 odsto ili 174 glasa) i Bošnjačka stranka (1,17 odsto ili 953 glasa).
Imajući u vidu da Skupština Glavnog grada ima 59 odbornika, za konstituisanje vlasti potrebno je obezbijediti podršku najmanje 30 njih. Vladajuće partije s državnog nivoa i opozicioni DPS do tog broja mogu doći isključivo savezništvom s Milatovićevom listom, koju čine Građanski pokret (GP) URA, predsjedniku države blizak Pokret za Podgoricu (PzPG) i Pokret za promjene (PzP).
Ako bi savez PES-Demokrate i koalicija oko DF-a obezbijedili podršku te liste, imali bi 33 mjesta u parlamentu. S druge strane, DPS bi uz podršku Evropskog saveza, SEP-a nekadašnjeg premijera Duška Markovića i liste "Za bolju Podgoricu" došao do minimuma potrebnog za formiranje vlasti.
Koalicija PES-Demokrate imaće u novom sazivu podgoričkog parlamenta dva više odbornika (14) nego u odlazećem (12). Oni su juče osvojili 17.672 glasa, dok je PES u junu prošle godine, na prijevremenim parlamentarnim izborima, imao u Podgorici s manjim koalicionim partnerima 27.620 - gotovo deset hiljada više, što najbolje govori o razmjerama njihovog jučerašnjeg kraha. Partija premijera Milojka Spajića sama je na prethodnim izborima u glavnom gradu, održanim u oktobru 2022. godine, imala skoro četiri hiljade glasova više nego juče u koaliciji - 21.388. U tim izbornim ciklusima dio PES-a bio je Milatović, koji je napustio partiju krajem februara. To je ubrzo nakon njega učinilo i pet (od 13) odbornika te stranke, koji su oformili PzPG.
Demokrate su na prošlim podgoričkim izborima u savezu s Ujedinjenom Crnom Gorom i Demosom imale 10.628 glasova, a na parlamentarnim u koaliciji s GP URA - 11.021.
DPS je juče osvojio 24.309 glasova, prije godinu je na parlamentarnim u savezu sa Socijaldemokratama (SD), Liberalnom partijom (LP) i Demokratskom unijom Albanaca imao 19.274, a prije dvije godine u Podgorici u koaliciji s tim strankama, Socijaldemokratskom partijom (SDP), BS-om, Građanskom inicijativom "21. maj", Novom ljevicom i Demokratskom romskom partijom - 37.518.
SDP, SD i LP na jučerašnjim izborima nastupili su kao Evropski savez i osvojili 4.411 glasova, a BS samostalno dobivši 953 glasa - 970 manje nego prošle godine.
Kad se saberu jučerašnji glasovi partnera iz 2022. (DPS-a, Evropskog saveza, SEP-a i BS-a), vidi se da su oni osvojili preko pet hiljada glasova manje nego tada. Međutim, kad se saberu njihovi mandati, imaće isti broj kao i do sada - 24.
Kad je riječ o partijama bivšeg DF-a, Novoj srpskoj demokratiji (NSD) Andrije Mandića i Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) Milana Kneževića, one su juče sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Ujedinjenom, Pravom Crnom Gorom i Slobodnom Crnom Gorom dobile 16.361 glas. Ti politički akteri (ne računajući Ujedinjenu i Demos) su u odnosu na prošlogodišnje izbore, na kojima su nastupili u tri kolone, osvojili u zbiru oko dvije i po hiljade glasova više nego tada, dok su u poređenju s izborima 2022. u "minusu" oko 4.300 glasova. Međutim, te stranke sad imaju 13 mandata - dva više nego u odlazećem sazivu podgoričkog parlamenta.
Lista GP URA, PzPG i PzP-a osvojila je 8.538 glasova - 2.273 glasa više nego što je GP URA osvojio 2022. sa Savezom građana CIVIS i Albanskom alternativom, i gotovo dvije i po hiljade glasova manje nego GP URA prošle godine s Demokratama. Lista "Za bolju Podgoricu" imaće dva odbornika više nego GP URA s dosadašnjim partnerima. Međutim, ta lista će imati pet odbornika manje nego što su do sada imali GP URA, PzPG i PzP, koji su u podgoričkom parlamentu nastupali kao "Blok 11".
Pokret Preokret ušao je iz drugog pokušaja u podgorički parlament, osvojivši 2.705 glasova. Prošle godine su imali 2.973, a godinu ranije 1.807.
Nosilac liste "Za bolju Podgoricu" Luka Rakčević (GP), saopštio je sinoć da im rezultat koji su ostvarili omogućava da "odrede politički pravac nove uprave glavnog grada".
"Jako je važno ukazati na činjenicu da su partije koje na državnom nivou imaju dvije trećine parlamentarne većine, u Podgorici potpuno delegitimisane, da su izgubile svako povjerenje građana i da nemaju većinu", rekao je.
Rakčević je naveo da zasad ne bi da otkrivao strategiju njihove liste u pregovorima, ali da može sa sigurnošću reći da će ih voditi isključivo brinući o interesima Podgorice i njenih građana.
Nosilac liste PES-a Saša Mujović, rekao je da se zahvaljuje građanima koji su, kako je rekao, prepoznali njihovu želju da Podgorica bude "bastion slobode" i da ne dozvole povratak DPS-a na vlast. On je rekao kako se nadaju da će lista PES-a i Demorkata dati gradonačelnika Podgorice. On je istakao da, ako se budu poštovali "demokratski principi i tekovine 30. avgusta 2020 godine", neće biti dileme koja će lista dati kandidata za gradonačelnika".
Lider Demokrata Aleksa Bečić, izjavio je da vjeruje da će se u Podgorici i Kotoru "poštovati demokratski principi" i da će novi gradonačelnici u ta dva grada biti Mujović i Vladimir Jokić, a DPS ostati u opoziciji.
Lider PES-a Spajić kazao je da su izbori izazvani zbog "rezultata programa 'Evropa sad 2', te da će "onolika kampanja laži pasti u vodu za manje od mjesec...". On je, odgovarajući na pitanje novinara da li će pregovarati s Milatovićem i GP URA o formiranju vlasti, rekao da će o tome odlučiti partijski organi PES-a i Demokrata posebno, te nakon toga usaglasiti zajednički stav.
Nosilac liste DPS-a Nermin Abdić, rekao je da su oni ubjedljivo najjača partija u glavnom gradu i da će biti stožer naredne lokalne uprave. Šef te stranke Danijel Živković čestitao je "novu vlast", rekavši:
"Poštovani građani, srećni vam vanredni parlamentarni izbori... Vlada je noćas pala, pozivamo Milojka Spajića da ujutro podnese ostavku. Vrijeme je za vraćanje DPS-a u vlast", poručio je.
Nositeljka liste "Za budućnost Podgorice" Jelena Borovinić Bojović, kazala je da je koalicija koja je trijumfovala na državnim izborima 2020. ostvarila juče veliku pobjedu i "odbranila slobodu u Podgorici". Najavila je da će pozvati na razgovor Mujovića i Rakčevića, dodajući da joj je cilj - jaka i stabilna Podgorica.
Lider DNP-a Knežević, poručio je da je rezultat DPS-a direktna posljedica svađa pojedinih političkih subjekata koji su nastali iz većine od 30. avgusta 2020.
"To treba da bude upozorenje za sve koji se kunu u tu većinu i neophodnost demontaže DPS-a i da, koliko večeras, i premijer Spajić i predsjednik Milatović, zajedno s kolegom Mandićem, sa mnom i svima koji su nosili izbornu pobjedu 30. avgusta - sjednu, obave razgovore, kako bi trasirali put koji neće značiti povratak DPS-a na vlast ni u jednom obliku, ni u jednom gradu", rekao je.
Čelnik NSD-a Mandić kazao je da oni zastupaju politiku pomirenja i da njihova koalicija ima planove kako da "prevaziđe probleme".
"Prvi korak je da formiramo vlast u Podgorici. Želim sreću Jeleni Borovinić Bojović, Luki Rakčeviću, Saši Mujoviću. Dali smo obećanja, moraju da se ispune. Naša politika je jasna - naša politika je politika za sve", dodao je.
Nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša, ocijenio je da su na oni na izborima ostvarili sjajan rezultat, a da je parlamentarna "podmirena većina" doživjela debakl.
"Pozivam ih da, ako vole Crnu Goru, vrate mandat građanima i da idemo na vanredne parlamentarne izbore", poručio je.
Nosilac liste Preokreta Srđan Perić, naveo je da im je Podgorica "dala snagu da iz nje krene borba protiv partijskog zarobljavanja države". Saopštio je da svaka vlast radi isto i da nema razlike, te da će građani narednih dana "imati priliku da gledaju razobličavanje političe klase".
"Kreće efektivan talas borbe protiv partitokratije i Preokret da neće biti dio političkih dilova za koje vjerujem da će se sklopiti", podvukao je.
Nosilac liste Stranke evropskog progresa (SEP) Ilija Mugoša, kazao je da smatra su ostvarili sjajan rezultat u "neravnomjernoj političkoj borbi" i da su ostvarili cilj koji su zacrtali prije 60 dana, kad su oformljeni.
"... Napravili smo taj prvi korak i drago mi je da su građani prepoznali naš trud", konstatovao je.
Prema podacima CDT-a, izlaznost na jučerašnjim izborima iznosila je 56,34 odsto. Direktor te nevladine organizacije Dragan Koprivica je ukazao da su to podaci sa 208 od 212 birališta, te nedostaju brojke iz ustanova gdje se izvršavaju krivične sankcije.
Iz CDT-a podsjećaju da je na lokalnim izborima 2022. glasalo 69,36 odsto birača, da je izlaznost 2018. bila 64,43 odsto, a na parlamentarnim izborima 2023. ukupna izlaznost iznosila je 58,68 odsto.
Bešić: Jedino DPS može biti zadovoljan
Profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Miloš Bešić, rekao je sinoć u emisiji "Izborna noć" na Televiziji "Vijesti" da bi se "u demokratskom duhu" prvo DPS-u trebalo dati šansa da formira vlast u glavnom gradu.
"Na to imaju legitimno pravo kao partija koja je osvojila najviše glasova. Kako stvari stoje, teško da to i mogu. Ako to DPS ne uspije, onda se daje drugom po redosljedu - to su PES-Demokrate, pa ako oni to ne mogu, onda se ide dalje", rekao je Bešić.
On je ocijenio da su rezultati u Podgorici signal i indikator da je DPS stabilan i da raste. Dodao je je DPS pokazao da je dobro organizovana partija.
"Nakon gubitka vlasti sačuvali su organizaciju i nastavili ozbiljan partijski rad. Njihova kampanja se svodila na terenski rad i to je dalo rezultata. Jedina partija koja ima zadovoljstvo izbornim rezultatom je DPS. Niko drugi ne može biti zadovoljan...", rekao je Bešić.
Profesor je saopštio da će koalicija "Za bolju Podgoricu" biti "tas na vagi", i da misli da će prvo ponuditi koalicijama PES-Demokrate i "Za budućnost Podgorice" da podrže Rakčevića za gradonačelnika.
"Isto mi govori da ako to ne uspije, da će to oni ponuditi i tražiti da dobiju tu vrstu podrške od DPS-a. Mnogo je puta eksplicitno pitano da li ćete ići u koaliciju s DPS-om ili tražiti podršku iz te koalicije, i nikad nije dobijen odgovor. Mislim da će s anti-DPS argumentom to da ponude, ali će 'Za bolju Podgoricu' tražiti mjesto gradonačelnika", smatra Bešić.
Komentarišući nisku izlaznost, Bešić je kazao to treba da se pripiše neprijatnoj kampanji.
"Kampanji koja je bila puna negativnih tonova. Kad se šalju takve poruke - šaljete poruke i podižete motivacije kod vlastitih birača, ali kod 'običnih' građana postižete negativan efekat", konstatovao je.
Lista "Za budućnost Podgorice" najjača u UIKS-u
Koalicija "Za budućnost Podgorice" ostvarila je najbolji rezultat u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) - pokazuju preliminarni podaci CDT-a.
Savez okupljen oko nekadašnjeg DF-a, u UIKS-u je dobio 36 glasova ili 30,77 odsto.
Na drugom mjestu je DPS-a koji je osvojio 24,79 odsto (29 glasova), a na trećem koalicija "Za bolju Podgoricu" sa 14,53 odsto (17 glasova).
Osam glasova (6,84 odsto) osvojila je lista PES-a i Demokrata, po šest (5,13 odsto) Pokret "Naprijed" i Evropski savez (5,13), pet glasova (4,27 odsto) SEP, a po tri Podgorička lista (2,56 odsto) i CEP (2,56 odsto).
Preokret je osvojio dva glasa (1,71 odsto), dok su po jedan dobili Pokret podstanara i BS, (0,85 odsto), dok CGA nije imao glasova.
U prvobitnoj verziji teksta pisalo je da će PES i Demokrate u novom sazivu podgoričkog parlamenta imati pet odbornika manje nego u odlazećem. Izvinjavamo se čitaocima i koaliciji PES-Demokrate.
( Ekipa "Vijesti" )