Da li su Njemačka i Turska postigle sporazum o deportacijama?
Njemačka je počela da deportuje turske državljane i o tome sklopila sporazum s Ankarom. Međutim, turski predsjednik Erdogan demantuje potpisivanje bilo kakvog sporazuma o protjerivanju. O čemu se radi?
Njemačka planira dalje deportacije nakon što je prošle nedelje u Tursku deportovano prvih 200 turskih državljana, a njemačka vlada je „u stalnom kontaktu" s vladom u Ankari, takođe kada su u pitanju „operacije vraćanja".
Tokom vikenda, ovo je bila kratka izjava njemačke vlade na upit više njemačkih medija koji su ostali zatečeni kontradiktornim tvrdnjama Berlina i Ankare o navodno postignutom sporazumu o deportaciji turskih državljana bez prava boravka u Njemačkoj.
„Ne postoji nikakav sporazum o deportaciji 500 turskih državljana nedjeljno", poručio je kabinet turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u subotu.
Jedan portparol turskog ministarstva spoljnih poslova rekao je da deportacije nisu bile tema razgovora njemačkog kancelara Olafa Šolca i turskog predsjednika na marginama Generalne skupštine UN prošle nedjelje u Njujorku.
Deportacije brže i efikasnije
Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer, u čijoj nadležnosti je proces deportacije osoba bez prava boravka u Njemačkoj, na upit medija rekla je da Njemačka vodi intenzivne pregovore sa svim zemljama u koje se vrši deportacija, „pa i s Turskom". Ona je istovremeno odbila da navede detalje zbog „povjerljivosti razgovora".
Ipak, Fezer je u petak u intervjuu za medijsku kuću Funke naglasila: „Sada smo postigli da se povratak u Tursku može obaviti brže i efikasnije i da Turska može brže da primi građane kojima nije dozvoljeno da ostanu u Njemačkoj".
Turski potražioci azila na trećem mjestu
Broj podnosilaca zahtjeva za azil iz Turske poslednjih godina se drastično povećao. Prema tvrdnjama organizacije za zaštitu ljudskih prava Pro Azil, u velikom broju slučajeva radi se o pripadnicima nacionalne manjine Kurda koji se u Turskoj osjećaju potlačenim. „Protjerivanje u Tursku je u najmanju ruku neodgovorno", saopštio je Pro Azil.
U Njemačkoj je sredinom godine oko 14.500 turskih državljana čekalo na deportaciju, a njemačka vlada, koja od početka dolaska na vlast obećava povećanje broja deportacija, želi što više sporazuma s potencijalnim zemljama u koje bi trebalo da se vrše deportacije. Nedavno je u Kabul poslat čarter let s tridesetak Avganistanaca koji su u Njemačkoj počinili krivična djela.
Državljani Turske su po broju podnijetih zahtjeva za azil u međuvremenu na trećem mjestu, poslije Sirije i Avganistana. Procjenjuje se da se broj podnosilaca zahtjeva za azil iz Turske povećao i kao posljedica razornog zemljotresa koji je pogodio Tursku 2023.
Ukidanje viza u zamjenu za deportacije?
Njemački mediji spekulišu o mogućim ustupcima Njemačke Turskoj u zamjenu za 500 protjerivanja nedjeljno. Turska već duže vrijeme insistira na olakšavanju viznog režima za turske državljane koji putuju u Evropsku uniju.
Njemački dnevnik Velt javlja da je Berlin oprezan s najavljivanjem novih proterivanja iz obzira prema situaciji u Ankari. Turska vlada, kako se navodi, ne želi da javnost stekne utisak da pristaje na zahtjeve Njemačke bez protivusluge.
Svima je u sećanju migracioni sporazum između Turske i EU iz 2016. Tim sporazumom Turska se obavezala da neće puštati izbjeglice iz Sirije dalje ka Evropskoj uniji. Kao protivuslugu, EU je trebalo da ukine vize za turske državljane - što se nikada nije dogodilo.
U međuvremenu, atmosfera u Turskoj prema sirijskim izbjeglicama se pogoršala. Ulje na vatru dolivaju neki turski mediji i političari koji neutemeljeno tvrde da Njemačka u Tursku namjerava da pošalje osobe svih nacionalnosti kojima je odbijen azil, a ne samo turske državljane.
( Deutsche Welle )