Ultradesnica u Austriji izolovana nakon pobjede
Predsjednik države preuzima vođstvo nakon izbora na kojima je trijumfovala Slobodarska stranka, ali nema većinu
Austrijska ultradesničarska Slobodarska stranka (FPO) je izolovana nakon istorijske pobjede na parlamentarnim izborima i prepuštena je milosti moćnog kritičara - predsjednika Aleksandra van der Belena, koji mora nadgledati korake ka formiranju održive koalicione vlade.
Evroskeptična, Rusiji naklonjena FPO je osvojila prvo mjesto, ali 29 odsto glasova nije dovoljno za većinu u parlamentu i potreban joj je koalicioni partner da bi vladala. Lideri ostalih stranaka kažu da nisu zainteresovani.
Predsjednik Van der Belen (80), bivši lider ljevičarskih zelenih, izrazio je rezerve prema FPO prošle godine zato što nije osudila invaziju Rusije na Ukrajinu i zbog protivljenja te stranke sankcijama protiv Moskve.
On je takođe nagovijestio da možda neće dozvoliti 55-godišnjem lideru FPO Herbertu Kiklu da postane premijer. Kikl je pozvao Van der Belena da slijedi ustaljenu praksu i zatraži od prvoplasirane stranke da formira vladu. Van der Belen kaže da nema takvu obavezu, a ustavni eksperti su saglasni.
U obraćanju u nedjelju veče, kada je tražio od stranaka da se međusobno konsultuju, Van der Belen je rekao da “stubovi naše liberalne demokratije” moraju biti poštovani, navodeći vladavinu prava, prava manjina, nezavisne medije i članstvo u Evropskoj uniji, prenio je Rojters.
Kiklovi protivnici kažu da su to tačke koje on i FPO nastoje da potkopaju. Kikl tvrdi da je njegova stranka jedini istinski branilac austrijskog suvereniteta i neutralnosti.
“Naravno, to je bila poruka, ali ona može imati dva različita značenja”, izjavila je za Rojters Katrin Stainer-Hamerle, profesorka političkih nauka na Univerzitetu primijenjenih nauka u Koruškoj, komentarišući izjave Van der Belena.
“S jedne strane, to može značiti da ne smije biti dozvoljeno da Slobodarska stranka dođe na vlast. Ne mislim da je htio da ide baš toliko daleko... Ali naravno, to takođe može značiti: ‘Postoje neke stvari koje želim da budu uključene u program (buduće) vlade’”.
Van der Belenov kabinet je takođe nagovijestio da bi proces formiranja koalicije mogao trajati čak i duže od dva ili tri mjeseca, na koliko su Austrijanci navikli.
Predsjednik kaže da nije obavezan da stranci sa najviše glasova povjeri mandat za sastav vlade
Rojters podsjeća na situaciju nakon izbora 2019. godine, na kojima su vladajući konzervativci pobijedili sa značajno većom razlikom, kada je Van der Belen rekao da će “prirodno” zamoliti stranku koja je osvojila prvo mjesto da pokuša da formira koaliciju. To je učinio osam dana kasnije.
Ovog puta nije dao takvo uputstvo, već je rekao da stranka koja nema većinu “mora ubijediti druge - druge potencijalne partnere u vladi, kao i predsjednika”, ako želi da formira vladu, ističući svoju centralnu ulogu.
Kikl je u nedjelju rekao da Van der Belen mora uzeti u obzir da je FPO osvojio prvo mjesto.
“Ovaj ustav nije zasnovan na principu proizvoljnosti, već na ravnoteži moći”, rekao je.
FPO je osvojio oko 2,5 procentnih poena više od konzervativne Narodne stranke (OVP) kancelara Karla Nehamera. To je najbolji rezultat ultadesnice i Kikl je optužio rivale da se protive volji birača.
Ako Kikl ne bude mogao da nađe partnera, moguća je koalicija u kojoj bi se našla OVP i socijaldemokrate.
FPO, koju je 1950-ih osnovao bivši nacistički poslanik, radi na ublažavanju svog imidža. Kao što je slučaj i sa ultadesnicom u usponu u nekim drugim zemljama EU, birače su privukla obećanja FPO da će ograničiti imigraciju i rješavati krize troškova života.
OVP je jedina stranka koja je signalizirala otvorenost za formiranje koalicije sa FPO, ali Nehamer je isključio mogućnost ulaska u vladu s Kiklom, opisujući ga kao ekstremističku prijetnju za bezbjednost i demokratiju.
To je ponovio u nedjelju, ali nema naznaka da će Kikl odustati od pozicije u vladi.
( A.Š. )