Helsinška komisija: SAD moraju da se pripreme za dugoročnu konfrontaciju s Rusijom

Sjedinjene Američke Države moraju da se pripreme za "dugoročnu" konfrontaciju sa Rusijom koja se neće završiti kada autoritarni predsjednik Vladimir Putin ode s političke scene, navodi se u novom izvještaju dvopartijske komisije u SAD.

Helsinška komisija SAD u izvještaju objavljenom u ponedjeljak navela je da je poraz Rusije na bojnom polju u Ukrajini ključan za pobjedu u toj konfrontaciji, a Vašington bi trebalo da učini sve što može da osigura da Kijev pobijedi, prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Komisija, koja je osnovana 1975. godine radi praćenja stanja ljudskih prava u sovjetskom bloku, sastoji se od 18 poslanika podjednako podijeljenih između Predstavničkog doma i Senata, kao i tri predstavnika izvršne vlasti.

"Neće biti nade za mirnu i stabilnu Rusiju dok je i dalje angažovana u ratu i okupaciji svojih susjeda", navodi se u izvještaju komisije.

"Pobjeda Ukrajine nad ruskim agresorima je neophodan, ali ne i dovoljan korak ka ne samo primoravanju Rusije na značajne refleksije i reforme, već i ka iskorijenjivanju ruskog uticaja i širem suprotstavljanju ruskoj agresiji", navodi Helsinška komisija SAD.

Izvještaj komisije je objavljen dok je neizvjesna budućnost američke vojne podrške Kijevu u njegovom skoro trogodišnjem odbrambenom ratu protiv Rusije, pošto krilo Republikanske partije, na čelu sa predsjedničkim kandidatom Donaldom Trampom, dovodi u pitanje posvećenost značajnoj finansijskoj podršci.

Američki Kongres je izdvojio 175 milijardi dolara za podršku Ukrajini od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, pri čemu je većina sredstava potrošena u SAD za proizvodnju oružja i druge robe i usluge. Ukrajini će biti potreban još jedan veliki paket pomoći SAD početkom sljedeće godine kako bi otjerala ruske snage sa svoje teritorije.

Tramp, koji tvrdi da ima dobre odnose s Putinom, rekao je da će brzo ispregovarati kraj rata ako bude izabran za predsjednika. Budući da Rusija kontroliše skoro 20 odsto ukrajinske teritorije, svaki dogovor sada bi vjerovatno primorao Kijev da napravi teritorijalne ustupke. A bez bezbjednosnih garancija SAD ili NATO-a, ništa ne jamči da Putin neće ponovo izvršiti invaziju.

Potpredsjednica Kamala Haris, predsjednička kandidatkinja Demokratske partije, podržava pomoć Ukrajini, ali je nejasno koliko je ona spremna da ide dalje od sadašnjeg predsjednika Džoa Bajdena. Ukrajinske pristalice kritikovale su njegovu administraciju zbog spore vojne pomoći Kijevu, dajući joj dovoljno da preživi, ali ne dovoljno da pobijedi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovao je prošle nedjelje u Bijelu kuću da bi Bajdenu predstavio svoj "plan pobjede" i tražio dozvolu za udare na vojne ciljeve duboko u Rusiji američkim raketama. Bijela kuća nije najavila promjenu politike poslije tog sastanka.

Dvopartijski izveštaj, koji predvodi predsjedavajući Helsinške komisije SAD, republikanac Džo Vilson, može se posmatrati kao podsticaj za obije stranke u slučaju pobjede na izborima za predsjednika i Kongres da nastave pružanje pomoći.

Vilson je među republikancima koji su vatrene pristalice Ukrajine.

Putin je pokušao da opravda invaziju tvrdnjom da je Ukrajina istorijski pripadala Rusiji. Istovremeno, on pokušava da ponovo izgradi sferu uticaja Kremlja na bivšem sovjetskom prostoru. On je postavio ljude na vlast u Rusiji koji dijele njegovo mišljenje kako bi osigurao da se njegova politika nastavi i pošto više ne bude na funkciji.

"Dok Rusija ne bude mogla da se suoči sa svojom imperijalnom istorijom i sadašnjošću, ne prestane da koristi represiju i korupciju kao oruđe moći i ne izgradi institucije vlasti koje su zasnovane na poštovanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, Rusija ne može biti odgovoran međunarodni akter. Moramo biti spremni da se dugoročno borimo s Rusijom", navodi se u izveštaju Helsinške komisije SAD.

( Radio Slobodna Evropa )