Srpski nacionalni savjet traži da se naziv i grafika RTCG-a prilagode ćirilici
"Njeno napuštanje značilo bi prekid sa našim kulturnim i duhovnim identitetom", navodi se u zahtjevu upućenom Raoniću i Drljeviću
Srpski nacionalni savjet uputio je zahtjev generalnom direktoru Radio-televizije Crne Gore Borisu Raoniću i predsjedniku Savjeta RTCG-a Veselinu Drljeviću, da naziv i grafiku za predstavljanje programskih sadržaja Javnog servisa prilagode ćiriličniom pismu.
U zahtjevu RTCG-u, koji su dostavili medijima, ukazuju da je to ćirilica Ustavom definisana kao ravnopravno pismo u upotrebi.
"Srpski nacionalni savjet Crne Gore je u proteklom vremenu, ukazivanjem na nepoštovanje i neusklađenost sa ustavnim normama, pokazao na neposredan i jasan način povređivanje ustavne garancije ravnopravnosti ćiriličnog i latiničnog pisma sadržane u članu 13 st. 2 Ustava Crne Gore, na osnovu koje je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore uputio preporuku svim državnim institucijama da u skladu sa svojim nadležnostima normativno urede i konkretizuju ustavnu garanciju o ravnopravnosti ćiriličnog i latiničnog pisma", navodi se u pisanom zahtjevu koje potpisuje predsjednik Savjeta Momčilo Vukanović.
Kaže da ćirilica ima posebnu vrijednost za "narode koji žive u Crnoj Gori: Crnogorce, Srbe, Bošnjake i Muslimane".
"Ćirilicom smo se upisali među civilizovane (slovesne) i istorijske narode kojom su ispisani svi naši kulturni tragovi. Ćirilicom je napisana najpoznatija naša knjiga Miroslavljevo jevanđelje, koju je Unesko uvrstio u ediciju Pamćenja svijeta, kao jedno od 120 najvrednijih dobara koje je stvorila ljudska civilizacija, kao i Oktoih i druge knjige iz Crnojevića štamparije, čije štampanje predstavlja najznačajnije datume kulturne istorije Crne Gore. Kako ne postoji nijedan razlog za potiskivanje i napuštanje ćirilice: ni istorijski, ni kulturni, ni estetski, ni lingvistički, ni vjerski, ni tehničko-tehnološki, i kako je ćirilica bila i ostala jedna od osnovnih odrednica našeg identiteta, njeno napuštanje značilo bi prekid sa našim kulturnim i duhovnim identitetom, odnosno odricanje od svog kulturnog nasleđa. Nadamo se da ćete, u najkraćem vremenu, postupiti po našem zahtjevu, kako ne bismo bili prinuđeni da svoja identitetska prava, garantovana nespornim ustavnim normama, obezbjeđujemo institucionalnim putem," zaključuje Vuksanović.
( B.H. )