Zašto je Izrael pokrenuo kopnenu invaziju na Liban: Hoće li se Iran uključiti?
Izraelska vojska je rekla da joj je cilj uništiti ciljeve Hezbolaha duž granice. Kako je rečeno, u operacije je uključena jedna vojna divizija, koja obično broji više od 10.000 vojnika
Izrael je pokrenuo "ograničenu i ciljanu" kopnenu operaciju protiv Hezbolaha u južnom Libanu.
Izraelske snage su 1. oktobra prešle granicu – prvi put nakon 34-dnevnog rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine.
Hezbolah je i oružana grupa i politička stranka koja kontroliše veći dio južnog Libana.
Sjedinjene Američke Države smatraju je terorističkom organizacijom, iako je Evropska unija samo njeno oružano krilo stavila na crnu listu.
Šta je cilj Izraela?
Izraelska vojska je rekla da joj je cilj uništiti ciljeve Hezbolaha duž granice. Kako je rečeno, u operacije je uključena jedna vojna divizija, koja obično broji više od 10.000 vojnika.
Izrael je prošlog mjeseca kao ključni ratni cilj postavio povratak oko 60.000 stanovnika sjevernog Izraela koji su raseljeni zbog napada Hezbolaha. Izrael i Hezbolah razmjenjuju prekogranične napade od izraelske invazije na Pojas Gaze u oktobru 2023. godine.
Majkl Horovic, šef obavještajne službe konsultantske firme Le Beck International sa sjedištem u Bahreinu, rekao je da Izrael pokušava da demontira Hezbolahovu infrastrukturu duž granice, uključujući tunele i osmatračnice.
"U tom smislu je 'ograničen', jer cilj nije poraziti Hezbolah, što bi zahtijevalo mnogo širu invaziju većeg dijela Libana", rekao je.
Međutim, nije jasno da li će izraelska invazija biti ograničenog obima.
Američki zvaničnici primjećuju da je Izrael svoju invaziju na južni Liban iz 1982. godine u početku nazvao "ograničenim" napadom, koji se pretvorio u 18-godišnju okupaciju.
Izrael je takođe naredio zajednicama u južnom Libanu da se evakuišu sjeverno od rijeke Avali, oko 60 kilometara od granice, izazivajući zabrinutost od veće ofanzive.
Horovic smatra da Izrael rizikuje da bude "uvučen još dublje" ako pokuša da stvori tampon zonu u južnom Libanu. Ističe da izraelski čelnici vjerovatno žele da izbjegnu uvlačenje u dugotrajni rat.
"Istovremeno, ako se izraelske trupe povuku, Hezbolah će se vjerovatno vratiti i pokrenuti nove napade na Izrael, što bi bilo neugodno za izraelsku vladu", rekao je.
Može li se Hezbolah boriti?
Hezbolah je posljednjih mjeseci pretrpio velike neuspjehe. Izrael je likvidirao većinu rukovodstva ove militantne grupe, onesposobio značajan dio njenog vojnog arsenala i poremetio komunikaciju.
Iako je grupa oslabljena, stručnjaci kažu da Hezbolah ne treba tek tako otpisati, imajući u vidu njeno značajno ljudstvo i vojni arsenal.
"Hezbolah ima dovoljno resursa i iskustva da nanese značajnu štetu Izraelu u ratu na kopnu", ocjenjuje Azizi i navodi da je grupa bolje naoružana i obučena od palestinskog Hamasa, grupe koju su SAD i EU proglasile terorističkom.
Izrael smatra da je Hezbolah "u stanju haosa i da postoji jaz u sistemu komandovanja i kontrole", ocjenjuje saradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, Hamidreza Azizi.
"Možemo da očekujemo početni napredak i uspjehe Izraela", navodi.
On ističe da Hezbolah ima "značajnu prednost" u kopnenim borbama zbog iskustva grupe u gerilskom ratu i poznavanja lokalnog terena.
Hezbolah, od svog osnivanja ranih 1980-ih godina, postao je dominantna vojna sila u Libanu, efektivno potiskujući konvencionalnu vojsku zemlje.
Azizi navodi da je libanska vojska "relativno slaba" u poređenju sa Hezbolahom, za koji se procjenjuje da ima oko 40.000 boraca.
Vojska je ograničeno prisutna u južnom Libanu, gdje su raspoređene mirovne snage Ujedinjenih nacija (UN).
S obzirom na to da Hezbolah kontroliše veći dio tog regiona, malo je vjerovatno da će libanska vojska igrati glavnu ulogu u kopnenim borbama s izraelskim snagama.
Da li će se Iran uključiti?
Iran, ključni saveznik Hezbolaha, pod pritiskom je da odgovori nakon što je Izrael ubio Hasana Nasralaha, dugogodišnjeg vođu grupe, u vazdušnim napadima u Bejrutu 27. septembra.
Izraelska kopnena invazija na južni Liban mogla bi samo da poveća pritisak na Teheran.
Međutim, stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da će Teheran pokrenuti direktan vojni napad na Izrael, što bi moglo da izazove otvoreni sukob s njegovim dugogodišnjim neprijateljem.
Kada je još jedan iranski saveznik, sirijski predsjednik Baaš el Asad, bio u opasnosti da bude svrgnut tokom građanskog rata u toj zemlji, Iran je intervenisao kako bi ostao na vlasti.
Međutim, Azizi ističe da je malo vjerovatno da će Iran rasporediti posredničke snage kao i svoje vojne savjetnike – kao što je to učinio u Siriji – u Libanu.
Vlada Libana je takođe blokirala iranske avione od ulaska u vazdušni prostor zemlje nakon prijetnji Izraela.
Azizi tvrdi da je jedina održiva opcija Irana da pomogne drugim članovima svoje takozvane osovine otpora - labavoj mreži posrednika i saveznika Teherana - da "mobilizuju i pojačaju svoje napade na Izrael".
( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )