Nenaučene lekcije agresije na Dubrovnik: Većina mladih ne zna ili odbija da odgovori na pitanje o broju poginulih
Napad je počeo 1. oktobra 1991. Izvele su ga snage tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) uz učešće crnogorskih rezervista
"Znam da je bio napad na Dubrovnik i da je Crna Gora učestvovala u njemu. Znam i da se dogodio '90-tih", kaže dvadesetogodišnji Marko, student iz Podgorice.
On za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže i da o žrtvama "ne zna ništa".
Od 55 odsto mladih u Crnoj Gori koji znaju za napad na Dubrovnik, 63 odsto ne zna ili odbija da odgovori na pitanje o broju poginulih u tom napadu, rezultati su istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) septembra ove godine.
Danas se navršava trideset tri godine od napada na Dubrovnik, u Hrvatskoj.
Tokom opsade Dubrovnika do maja 1992. poginulo je 116 civila, 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore.
Napad je počeo 1. oktobra 1991. Izvele su ga snage tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) uz učešće crnogorskih rezervista.
Prognano je 33.000 civila i uništeno više od 2.000 stambenih objekata, uključujući i dubrovački Stari grad koji je pod zaštitom UNESCO-a.
Damir Suljević, koordinator za ljudska prava u CGO-u, kaže da mladi rođeni '90-tih nijesu imali priliku da steknu objektivna saznanje o tim događanjima.
"Nažalost i dalje postoji veliki broj mladih koji smatraju da je ta vojna akcija bila opravdana", kaže Suljević.
Šta o napadu na Dubrovnik znaju mladi
Marija, studentkinja književnosti iz Nikšića, kaže da je napad na Dubrovnik došao iz Crne Gore i Srbije, koje su bile u Jugoslaviji.
"Mislim da je poginulo par stotina ljudi. Znam i za izjavu jednog crnogorskog političara (Milo Đukanović) koji je izjavio da je 'zamrzio šah zbog šahovnice', simbola na hrvatskoj zastavi", priča Marija za RSE.
Smatra da je do napada došlo zbog ratne propagande političara u Beogradu i Podgorici.
U vrijeme napada u Crnoj Gori je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS). Predsjednik države bio je Momir Bulatović, a premijer Milo Đukanović. Na čelu Srbije bio je Slobodn Milošević.
"Žao mi je što je došlo do razaranja Dubrovnika jer posljedice napada, a prije svega izgubljenih života, utiču na obje države i danas", zaključuje Marija.
I Vuk, student prava iz Nikšića, zna da je napad na Dubrovnik izvela JNA uz učešće crnogorskih rezervista:
"I znam da je materijalna šteta bila ogromna, ali broj ljudskih žrtava ne znam".
Za Dijanu, studentkinju Medicinskog fakulteta, napad na Dubrovnik je "dio sukoba između Crne Gore i Hrvatske".
"Nažalost, još uvijek su prisutne tenzije koje su posljedica tog rata. I danas ljudi, naprimjer iz Nikšića, sa oprezom putuju u djelove Hrvatske", smatra Dijana.
Stavovi mladih kroz istraživanje CGO
Istraživanje CGO je pokazalo da više od polovine onih koji su čuli za napad, navode da je to bila neopravdana vojna akcija, dok 16 odsto vjeruje da je napad bio opravdan.
Damir Suljević ističe da je dvije trećine mladih navelo da je Crna Gora učestvovala u ratovima '90-ih na prostoru bivše Jugoslavije, dok skoro jedna petina ispitanih smatra suprotno.
On smatra da je u njihovom slučaju "zakazao" obrazovni sistem.
"Nažalost ne dobijaju objektivna saznanja kroz formalni obrazovni sistem i bez onoga što su ideološke primjese koje dolaze od porodice ili drugih ljudi njihovog okruženja".
Podsjeća da se '90-te izučavaju u završnim razredima osnovne i srednje škole, ali u poslednjim sedmicama školske godine kada je pažnja učenika manje usmjerena na gradivo.
"Ove teme moraju se kontinuirano izučavati i ne samo kroz predmet istorije. Građansko obrazovanje je bilo predmet kroz koji su se ove teme obrađivale na objektivan način ".
U Crnoj Gori niko nije procesuiran
Procjene su da je oko 7.000 rezervista iz Crne Gore učestvovalo u napadu na Dubrovnik.
Za ratne zločine počinjene tokom opsade Dubrovnika pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu osuđen je general Pavle Strugar na osam godina zatvora, zbog uloge u granatiranju grada.
Viceadmiral Miodrag Jokić osuđen je na sedam godina dok je admiral Milan Zec, oslobođen zbog nedostatka dokaza.
U Crnoj Gori do danas nije pokrenut nijedan krivični postupak zbog ratnih zločina na dubrovačkom području.
Izvinjenje Hrvatskoj za stradanje i gubitke koje su prouzrokovali crnogorski vojnici, posebno na području Dubrovnika, uputio je Milo Đukanović 2000. godine sa funkcije premijera Crne Gore.
Ministar ne zna broj žrtava napada na Dubrovnik
Ministar ljudskih i manjiskih prava Fatmir Đeka rekao je za RSE da ne zna koliko je bilo žrtava tokom napada na Dubrovnik, sa obje strane.
"Normalno je da puno stvari ni ja nijesam znao. Neke stvari ni ja nijesam imao priliku da gledam ovako detaljno, pa ni broj žrtava".
"Zbog toga je to razlog više da naučimo ne samo djecu, nego ukupno društvo za dešavanja u Dubrovniku i za ostale zločine", rekao je Đeka.
On je na temu opsade Dubrovnika, govorio na otvaranju izložbe Inicijative mladih za ljudska prava.
Đeka je rekao da je bio tinejdžer tokom napada na Dubrovnik i da se sjeća tih dešavanja.
"I ja sam jedan od tih koji o tome uči svoju djecu. I ne samo za Dubrovnik nego i za ono što se desilo u Bosni i na Kosovu, da se više ne dešavaju ovakve stvari i da kroz kulturu sjećanja, afirmativno radimo za našu djecu, da budemo društvo tolerancije".
( Radio Slobodna Evropa )