Libertas: Inspekcija rada provjera treći izbor Raonića na čelo RTCG
Postupak je pokrenut dva dana nakon što su Evropska federacija novinara (EFJ) i Sindikat medija Crne Gore (SMCG), 18. septembra ove godine, zatražili od Inspekcije rada da reaguje što prije kako bi utvrdila da li je i treći izbor Raonića nezakonit
Inspekcija rada očekuje da će krajem ove sedmice završiti postupak inspekcijskog nadzora u vezi sa trećim izborom Borisa Raonića za generalnog direktora Radio-Televizije Crne Gore (RTCG).
To je portalu Libertas saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove.
"Inspekcija rada je započela postupak inspekcijskog nadzora 20. septembra 2024. godine”, navodi se u odgovorima Libertasu, koje je potpisala portparolka uprave, Irena Gigović-Radusinović.
Postupak je pokrenut dva dana nakon što su Evropska federacija novinara (EFJ) i Sindikat medija Crne Gore (SMCG), 18. septembra ove godine, zatražili od Inspekcije rada da reaguje što prije kako bi utvrdila da li je i treći izbor Raonića nezakonit.
Oni su upozorili da postoji sumnja da Raonić nije ispunio uslov od pet godina radnog iskustva u skladu sa Zakonom o radu i da je već dva puta imenovan za generalnog direktora, zbog čega bi njegov treći mandat bio u suprotnosti sa Zakonom o javnom servisu.
Libertas nije uspio da dobije pojašnjenje od Inspekcija rada zašto nije pokrenula nadzor prije odluke Savjeta RTCG, kada je mogla da utiče da Raonić ne bude izabran ukoliko ne ispunjava uslove.
Raonić je izabran 31. avgusta ove godine. Inspekcija se oglušila o apel sedam kandidata za poziciju generalnog direktora RTCG, koji su je pozvali da prije odluke o izboru provjeri Raonićevu kandidaturu.
Inspekcija rada do sada nijednom nije iskoristila svoja zakonska ovlašćenja, da utvrdi zakonitost Raonićevih kanidatura.
U avgustu 2021, kada je Raonić prvi put nezakonito izabran na tu poziciju, inspekcija se proglasila - nenadležnom.
Takvu odluku inspektora rada potvrdilo je nekadašnje Ministarstvo ekonomskih poslova, na čijem je čelu bio Jakov Milatović. Upravni sud Crne Gore je ukinuo to rješenje i naložio Ministarstvu rada i socijalnog staranja, koje je sada nadređeno Inspekciji rada, da u roku od 30 dana ispravi grešku i donese novo zakonito rješenje. Zakonski rok je istekao prije skoro pola godine.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, na čijem je čelu Naida Nišić (PES), Libertasu nijesu odgovorili na pitanje zašto i dalje ignorišu nalog Upravnog suda.
Tužilaštvo još izviđa Raonićev drugi izbor na čelo RTCG, 1. juna 2023. godine. Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Libertasu su potvrdili da je taj premet još u fazi izviđaja.
To tužilaštvo je predmet formiralo 3. juna 2023. godine zbog neizvršenja pravosnažne presude Osnovnog suda u Podgorici, kojom je utvrđeno da je Raonić u avgustu 2021. izabran nezakonito, jer je bio u konfliktu interesa kao član Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM).
Sud je osporio i to što Savjet RTCG tada nije obrazložio Raonićev izbor, i poništio tu odluku Savjeta.
Proces je vođen po tužbi Nikole Markovića, jednog od kandidata na konkursu raspisanom u junu 2021. godine.
Presuda je postala je pravosnažna 10. maja 2023. godine, odlukom Višeg suda, koji je Savjetu RTCG naložio da postupi u skladu sa njom.
Savjet je, međutim, 1. juna iste godine, većinom glasova, za generalnog direktora RTCG ponovo izabrao nezakonito izabranog Raonića.
Odluci Savjeta da opet izabere Raonića javno se usprotivila samo predsjednica SMCG, Marijana Camović-Veličković.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je, krajem juna prošle godine, predmet ustupilo Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), koje ni za godinu nije uspjelo da ga okonča.
Odluka Vrhovnog suda Crne Gore koja je potvrdila prethodne odluke sudova, a za koju je SDT tvrdio da je čeka kako bi postupak priveo kraju, donešena je u januaru ove godine, ali ni šest mjeseci nakon nje, SDT nije podigao optužni prijedlog.
Glavni specijalni tužilac, Vladimir Novović, u emisiji "Načisto" na TV Vijesti 7. juna ove godine, najavio je da će odluka povodom slučaja izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića biti - “uskoro donešena”.
Kazao je i da su gotovo sve istražne radnje sprovedene.
Umjesto odluke, predmet je, 25. juna, vraćen ODT-u, uz obrazloženje da to nalažu izmjene Zakona o specijalnom tužilaštvu.
Libertas nije uspio od ODT-a da dobije odgovor zašto je predmet za koji je specijalni tužilac tvrdio da su "sprovedene gotovo sve istražne radnje“, opet u fazi izviđaja.
"Radimo na njemu kao prioritetnom“, saopštili su.
U ODT-u su kazali su od slučaja RTCG formirali tri predmeta zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, neizvršenje sudske odluke i zloupotreba službenog položaja putem podstekavanja.
Tužilaštvo u tim predmetima provjerava postupanje Raonića, predsjednika Savjeta Veselina Drljevića, članova savjeta Filipa Lazovića, Naoda Zorića, Amine Murić, Predraga Miranovića, Milice Špajak i rukovodioca Pravne službe Radio-Televizije Crne Gore, Želimira Mićovića.
Da je i drugi izbor Raonića bio nezakonit, utvrdio je Osnovni sud u Podgorici u prvostepenoj presudi u aprilu ove godine.
Sud je utvrdio da Raonić nije ni drugi put mogao biti izabran za generalnog direktora RTCG, jer je Savjet morao cijeniti da li ispunjava uslove u trenutku kada je konkurs raspisan, u junu 2021. Raonić je tada bio u konfliktu interesa kao član Savjeta AEM.
"Bez značaja je to što je Boris Raonić ostavku na tu poziciju podnio 13. avgusta 2021“, konstatovao je Osnovni sud.
Odluka Višeg suda u tom postupku još se čeka. Taj postupak pokrenuo je jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG, Srđan Čović.
Tom prvostepenom presudom utvrđeno je da Raonić nije ispunjavao ni zakonski uslov od 10 godina iskustva u visokoj stručnoj spremi (VII 1). To isto je utvrdila i Agencija za sprečavanje korupcije, 3. februara ove godine, koja je ocijenila da je Raonić u odnosu na taj uslov mogao biti izabran tek 2028. godine.
Sve je počelo u proljeće 2021. godine vatrenim govorima u parlamentu o "oslobađanju“ RTCG od političkog uticaja Demokratske partije socijalista (DPS), koja je vlast izgubila u avgustu 2020. godine. Govorilo se i o "oslobađanju“ RTCG od navodne namjere kontrole iz neformalnih krugova, na čemu je posebno insistirao bivši Demokratski front, povodom inicijativa da se prije izbora novog Savjeta RTCG moraju mijenjati medijski zakoni, posebno Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG. Dok su bile u opoziciji, partije nove vlasti bojkotovale su sjednicu parlamenta na kojoj je taj zakon usvojen u junu 2020, tvrdeći da je "upregnut u propagandnu mašineriju DPS-a“. Po dolasku na vlast, međutim, nijesu žurili da ga mijenjanju.
Parlament se oglušio o inicijativu 41 NVO
Parlamentarna većina oglušila se i o inicijativu koju je 41 nevladina organizacija, u januaru 2021, uputila tadašnjim predsjednicima Skupštine Aleksi Bečiću i Vlade Zdravku Krivokapiću, tražeći hitne izmjene tog zakona.
Te NVO su upozorile da, ukoliko Skupština izabere novi saziv Savjeta, to tijelo neće biti samostalno.
"Onda će generalni direktor i svi drugi rukovodioci biti pod hipotekom partijske pripadnosti“, ocijenili su tada.
Po modelu koji je ustanovio DPS, a oni nekada kritikovali, poslanici vladajuće većine, 11. juna 2021, izabrali su novi Savjet RTCG.
Za članove tog tijela imenovani su Bojan Baća, Žarko Mirković, Naod Zorić, Filip Lazović, Veselin Drljević, Milica Špajak, Amina Murić, Marijana Camović-Veličković i Predrag Marsenić.
Taj sastav Savjeta nezakonito je izabrao u avgustu Raonića, sa jednim glasom za protivkandidata Nikolu Markovića.
Raonić je na tu poziciju došao kao dugogodišnji direktor Građanske alijanse (GA), u okviru koje funkcioniše Škola demokratskog rukovođenja, kroz koju su kroz decenije prošle gotovo sve partije vlasti i opozicije.
Agencija za sprečavanje korupcije nije našla ništa sporno u tome što su tri člana Savjeta - Milica Špajak, Amina Murić i Bojan Baća bili u poslovnim vezama sa GA.
Murić je i danas zaposlena je u Građanskoj alijansi, Milica Špajak je programska direktorka NVO "Inicijativa mladih za ljudska prava", koja je prema registru nevladinih organizacija jedan od dva osnivača GA, dok je Baća u vrijeme prvog izbora bio član Savjeta GA.
Raonić poslaniku bivšeg DF-a: Tnx bro
Nakon izbora, ređale su se čestitke lidera partija i funkcionera. Među prvima čestitao mu je Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade.
“Čestitam, Bastilja je pala”, naveo je tada Abazović.
Druga je stigla od tadašnjeg poslanika DF Nikole Bajčetića, koji je ocijenio da je Raonićev izbor “jedna od prvih pobjeda parlamentarne većine”. Raonić je odgovorio na društvenoj mreži: ”Tnx bro”.
Čestitkama su se pridružili lider Albanske alternative Nik Đeljošaj, predsjednik Force Nazif Cungu, lider Liberalne partije Andrija Popović, lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović…
Nijedna od partija vlasti nije, međutim, prokomentarisala pravosnažnu presudu koja je utvrdila da je Raonić nezakonito izabran prvi put.
Reakcija nije bilo ni kada je Savjet RTCG drugi put izabrao Raonića, bez obzira na pravosnažnu presudu. Ćutali su i kada su civilni sektor i mediji od njih tražilli odgovore o tome.
Kada su ljetos izmijenjeni medijski zakoni, pa i onaj o RTCG, amandmanima iz kabineta premijera Milojka Spajića, novim zakonom smanjen je uslov za izbor generalnog direktora RTCG u dijelu godina radnog iskustva u visokoj stručnoj spremi, koje je sa 10 sniženo na pet godina. Za amandmane nijesu glasali ministri iz redova Demokratske Crne Gore.
PES: Vrijeme je majstorsko rešeto
Na sumnje medijskih organizacija i civilnog sektora da su amandmanima, u stvari, podešeni uslovi za ponovni izbor Raonića, poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je to demantovao.
"To uopšte nije tačna teza i to nije naša motivacija. Vrijeme je majstorsko rešeto“, kazao je Čarapić.
Raonić je u junu ove godine, nakon izmjena zakona, podnio ostavku Savjetu RTCG, koji ga je većinom glasova ponovo imenovao za vršioca dužnosti generalnog direktora. Tu odluku Savjeta nije podržala samo Marijana Camović-Veličković.
Sa te pozicije Raonić se, nedugo potom, kandidovao za generalnog direktora RTCG.
Raonić je, 31. avgusta, odlukom Savjeta RTCG, ponovo izabran za generalnog direktora te medijske kuće.
( B.R. )