Tajan plan kojim se gasi "Crnogorska plovidba"

Ministarstvo pomorstva krije pod kojim je uslovima izvršilo javnu nabavku konsultantske usluge izrade ekonomsko-finansijske analize crnogorskih brodarskih kompanija Crnogorska plovidba AD Kotor i Barska plovidba AD Bar, kao i ko će uraditi taj posao koji bi trebalo da Vladu opredijeli u donošenju konačne odluke o sudbini dviju pomorskih kompanija.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” za izradu te analize angažovan je profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici dr Vladimir Đurišić koji je navodno, blizak vladajućem Pokretu Evropa sad, partiji iz koje dolazi i ministar pomorstva Filip Radulović.

“Vijestima” iz resora koje vodi ministar Radulović, uprkos obećanjima da će to uraditi, nije odgovoreno na set pitanja u vezi s izradom ove analize koji su im upućeni prije skoro dvije nedjelje. Iz Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore su “Vijestima” kazali da oni kao fakultet nisu angažovani da urade avu analizu, ali da je moguće da angažovani njihovi profesori.

Radulović je u intervjuu za RTCG 15. septembra izjavio da da su obje brodarske firme u dosta lošem finansijskom položaju i najavio završetak izrade ekonomske analize njihovog pooslovanja, “za četiri do šest sedmica”.

“Problem je što još uvijek ne mogu da isplate rate prema kineskoj Eksim banci, kako u Crnogorskoj plovidbi, tako i u Barskoj plovidbi. U Barskoj plovidbi preostaje još 17 rata, ali duguju državi šest miliona eura. U Crnogorskoj plovidbi preostaje još jedna rata, ali duguju državi 34 miliona eura. Moramo naći načina kako da se izmire te obaveze prema državi. Na modelu radi trenutno nekoliko profesora Ekonomskog fakulteta. Nakon što se završi ta analiza, imaćemo nekoliko opcija što ćemo i kako ćemo da radimo sa te dvije firme”, kazao je tada Radulović.

On je informaciju koju su prethodno objavile “Vijesti” pozivajući se na dobro upućene izvore iz vrha Crnogorske plovidbe da im je ministar poručio da je “stanje u toj kompaniji katastrofalno” i da će je Vlada gurnuti u stečaj, likvidirati i njena dva broda “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” prebaciti u kompaniju Barska plovidba, u intervjuu za RTCG negirao i nazvao “medijskim spinovanjem”.

Istakao je da “očekuje da analiza Ekonomskog fakulteta bude gotova u narednih četiri do šest nedjelja”, te da će “nakon analize, razmotriti sve ponuđene opcije i onda će obavijestiti firme i javnost, šta će uraditi i koje će konkretne korake da preduzmu.”

Međutim, Ministarstvo pomorstva nije odgovorilo “Vijestima” kada je i gdje sprovelo javnu nabavku konsultantske usluge izrade ove analize, te koliko će ona koštati. Nije odgovoreno ni da li će li analiza, kada bude završena, biti prezentirana javnosti, te ko su imenom i prezimenom njeni autori.

“Koje su konkretne preporuke tih ljudi iz oblasti pomorske ekonomije i pomorskog brodarstva, a zbog kojih se Ministarstvo pomorstva opredijelilo da upravo njima povjeri ove analize”, pitanje je na koje takođe nije odgovoreno iz Radulovićevog resora, kao ni na interesovanje “Vijesti” da objasne zašto Ministarstvo za izradu ovog dokumenta nije angažovalo Pomorski fakultet iz Kotora s obzirom na studijske programe i nastavni kadar tog fakulteta koji su usko specijalizovani pored ostaloga, i za oblast pomorskog transporta, ekonomije brodarstva i menadžmenta u pomorstvu.

Iz Ekonomskog fakulteta iz Podgorice, “Vijestima” su potvrdili da ih je Ministarstvo pomorstva kontaktiralo sa zahtjevom da taj fakultet bude nosilac izrade ekonomsko-finansijske analize ove dvije pomorske kompanije sa predlogom za prevazilaženje postojećih problema u poslovanju i njihovoj dugoročnoj održivosti.

“Odgovor Ekonomskog fakulteta je bio taj da nije u objektivnoj mogućnosti kao institucija da uradi navedenu analizu”, saopšteno je iz Službe dekanata ovog fakulteta.

Nisu odgovorili imaju li saznanja ko su poimenično, stručnjaci što rade ovaj posao za Ministartvo pomorstva, ističući da “profesori Ekonomskog fakulteta, kao nezavisni stručnjaci, samostalno ili u timu sa ostalim profesorima i/ili ekspertima van Fakulteta, imaju mogućnost da učestvuju u izradi različitih ekonomskih analiza.”

“Međutim, ni na koji način u tom slučaju nije angažovan Ekonomski fakultet. Imajući u vidu da je slična analiza urađena od jednog broja naših profesora za potrebe željezničkih kompanija, Ekonomski fakultet je o tome obavijestio nadležno ministarstvo i brodarske kompanije. Daljih saznanja ili komunikacije po ovom pitanju nismo imali”, rekli su u rukovodstvu Ekonomskog fakulteta.

Iz dekanata Pomorskog fakulteta u Kotoru “Vijestima” su kazali da se Ministarstvo pomorstva nije obraćalo toj ustanovi sa zahtjevom za izradu ekonomske analize poslovanja dvije crnogorske brodarske firme i njihove dalje perspektive na tržištu, dok iz menadžmenta Crnogorske plovidbe nisu odgovorili na pitanje da li su oni možda sami naručivali takvu analizu od Ekonomskog fakulteta, ili su eventualno, tražili ekspertsku pomoć Pomorskog fakulteta u Kotoru.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” rukovodilac izrade analize je docent dr Vladimkir Đurišić (36), koji pored ostaloga, na Ekonomskom fakultetu predaje strategijski menadžment. Đurišić je između ostaloga, krajem 2021. u medijima objavio svoj autorski tekst “Zašto je važan program Evropa sad!” koji je okosnica političkog programa istoimene stranke. Đurišić, prema dostupnim podacima, do sada nije imao nikakvog dodira sa pomorstvom i pomorskom ekonomijom, odnosno vrlo specifičnim načinom poslovanja brodarskih kompanija na izazovnom i dinamičnom svjetskom tržištu brodskog prostora.

Izvori “Vijesti” tvrde da je Đurišić bio na čelu tima Ekonomskog fakulteta koji je po narudžbi dva većinski državna preduzeća “Održavanje željezničkih voznih sredstava” (OŽVS) i “Željeznički prevoz Crne Gore” (ŽPCG) te uz amin tadanjeg Ministarva saobraćaja i pomorstva koga je takođe vodio Filip Radulović, u februaru ove godine napravio analizu opravdanosti pripajanja OŽVS firmi ŽPCG. Analiza je ustvrdila da je neophodno ŽPCG hitno pripojiti OŽVS čiji bi bankrot ugrozio željeznički saobraćaj. Malim akcionarima obje firme bi u ovom slučaju, ako oni proglase sviju nesaglasnost sa ovim potezom, država kao većinski vlasnik željezničkih kompanija, isplatila do 2,3 miliona eura. Upravo je varijantu spajanja dvije željezničke kompanije tada i predložio ministar Radulović ističući da je to “nabolje rješenje i da su to pokazale analize Ekonomskog fakulteta i konsultanata iz Evropske unije.”

Slično se dešava i sada gdje je Radulovič menadžmentu Crnogorske plovidbe već zaprijetio da će država likvidirati tu kompaniju a njene brodove prebaciti u Barsku plovidbu. Međutim, država je u Crnogorskoj plovidbi jedini vlasnik, a u Barskoj to nije slučaj pa bi Vlada eventualnim gašenjem Crnogorske i prenošenjem njenih brodova u Barsku, tako uvećala ne samo svoj, već i kapital privatnih dioničara u toj kompaniji. U Crnogorskoj gdje je ona jedini vlasnik, Vlada može sama da donosi sve poslovne odluke, dok u Barskoj to ne može bez saglasnosti privatnih manjinskih akcionara, pa bi u slučaju da se ovaj scenario realizuje, država morala ili da isplaćuje nesaglasne manjinske akcionare, ili da im praktično pokloni udio u vlasništvu još dva prekookeanska broda koje prenosi iz Crnogorske.

Uz to, Crnogorska će u januaru naredne godine kineskoj Exim banci otplatiti i posljednju ratu kredita uzetog za gradnju brodova “Kotor “ i “Dvadestprvi maj” i time postati sposobna da ta plovila optereti hipotekom kod nekog drugog zajmodavca i dođe do sredstva za kupovinu dodatnih brodova. To nije slučaj sa Barskom koja svoja dva broda Kinezima treba da otplaćuje još više od osam godina.

Inače, Crnogorska plovidba prema izvještajima objavljenim na sajtu Poreske uprave, nakon niza godina u kojima je pod DPS-SDP upravom u svojim odborima direktora, poslovala sa milionskim gubicima, u posljednje tri godine posluje pozitivno. Kompanija je prvi put od svog osnivanja, “u plusu” bila 2021. koju je okončala sa simboličnom neto dobiti od 39.696 eura. Narednu, 2022. koju je tokom većeg dijela godine karakterisao značajan rast vozarina na svjetskom tržištu, kompanija je okončala sa neto dobiti u iznosu od 2.374.554 eura, dok je prošlu godinu u kojoj je opet došlo do pada vozarina, CP završila sa neto dobiti u iznosu od 165.084 eura.

Oba broda ove kompanije trenutno plove u tajm čarteru za strane unajmitelje po dnevnim najamninama koje iznose 11.000, odnosno 11.200 dolara, što imajući u vidu operativne troškove kompanije, znači da brodovi svakog dana imaju čistu zaradu u iznosu od nešto preko 8.000 dolara.

Udruženje kapetana: Sahranila bi se pomorska tradicija Boke

Zbog ovakvih namjera Ministartva pomorstva koje ono nastoji da “pokrije” analizom o čijem naručivanju i autorima ne želi da govori javnosti, osudilo je i Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora koje je saopštilo da se eventualna odluka o gašenju Crnogorske plovidbe “kosi sa načelom razumnog domaćina” (diligents paterfamilias)”.

Iz Udruženja su poručili da bi se, ukoliko se u djelo sprovedu ovakvi naumi, “sahranila viševjekovna tradicija pomorskog brodarstva Boke Kotorske i Crne Gore, a time i duh pomorskog menadžmenta u Kotoru kao najpoznatije pomorske sredine u Crnoj Gori, koji po nama, u dugom prethodnom periodu nije na pravi način prepoznat i valorizovan.”

Stoga je Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore pozvalo Ministarstvu pomorstva da “ne donosi političke odluke u vezi sa ovim te da blagovremeno angažuje, na transparentan način, stranu relevantnu evaluatorsku pomorsku kuću kojoj bi bio zadatak da sagleda stanje obije pomorske kompanije, uključujući i vlasničku strukturu, trenutno stanje i buduća kretanja na pomorskom tržištu.”

“Uzimajući u obzir sve dobijene parametre i predloge Ministarstvo bi na osnovu istih predložilo Vladi da donese odluku o budućem statusu ovih kompanija odnosno crnogorskog pomorskog brodarstva. Očekujemo da bi i pomorska javnost bila upoznata sa ovim prijedlozima. Mi vjerujemo da bi naši razlozi ovom nezavisnom studijom bili potvrđeni i da bi Crnogorska plovidba iz Kotora, u sadašnjem ili izmijenjenom vlasničkom odnosu, mogla početkom godine nastaviti da samostalno i uspješno plovi po svim morima i okeanima svijeta”, poručili su iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.

( Siniša Luković )