Piperović: Ušaku nije stvorio opasnu situaciju

Povodom presude Osnovnog suda u Ulcinju kojom je Ali Ušaku (30) osuđen na godinu zatvora zbog smrti ronioca kod Rta Đerane na početku Velike plaže, reagovao je pravni zastupnik tog Ulcinjanina, podgorički advokat Zoran Piperović. On je najavio da će izjaviti žalbu na presudu.

"Ja sam na suđenju izjavio saučešće porodici oštećenog i naglasio da sam profesionalac koji radi svoj posao i da svaki okrivljeni ima pravo na branioca. Ovo naglašavam zbog toga što u Crnoj Gori jedan dio javnog mnjenja zaboravi krivični događaj i obruši se na branioca što me navodi na zaključak da dobar dio građana ne bi angažovao advokata u slučaju potrebe za njim, ukoliko počini krivično djelo", kazao je Piperović "Vijestima".

Iz Osnovnog suda u Ulcinju saopšteno je da je Ali Ušaku (30) osuđen na godinu zatvora zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz čl.348 st.4 u vezi čl.339 st.3 u vezi st.2 Krivičnog zakonika Crne Gore. Presudu je donio sudija tog suda, Artan Kroma.

Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju u julu 2023, podiglo je optužnicu protiv Ušakua zbog sumnje da je vozeći gliser marke “Safter 500 Sport”, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, 10. maja iste godine, oko 9,30 sati, u blizini Rta Đerane, propelerom i trupom plovila, nanio teške tjelesne povrede roniocu Andreju Samardžiću (28) iz Sutomora, usljed kojih je dvadesetosmogodišnjak preminuo.

Kako su "Vijesti" tada objavile, ulcinjsko tužilaštvo Ušakua je sumnjičilo da je gliser vozio većom brzinom od dozvoljene i na udaljenosti od obale od oko 50 metara, iako je propisano da se motornim čamcem ne smije približavati obali manje od 150 metara. Istim propisima, glisiranje je zabranjeno na udaljenosti manjoj od 200 metara od obale.

Piperović je naglasio da Ušaku nije stvorio opasnu situaciju u konkretnom slučaju.

"Nesrećni mladić prilikom ronjenja nije imao obaveznu zastavicu koju je po zakonu bio dužan da ima i koja bi upozoravala ostale učesnike u saobraćaju na moru da se neko nalazi ispod površine. Ulaskom u nedozvoljenu udaljenost od obale, Ušaku je učinio prekršaj ali on nije mogao ništa da predvidi da bi mogao da spriječi", kazao je Piperović.

Ocijenio je da to krivično djelo može da se učini iz nehata.

"Ne znam kako će sudija da obrazloži nehat kao krivično- pravni institut jer on pretpostavlja da počinioc može da predvidi nešto što će moći da otkloni ili da pretpostavlja da se to neće desiti. To u konkretnom slučaju, s obzirom na okolnosti događaja, on nije mogao da uradi jer ništa nije zapazio na površini mora. Treba sačekati obrazloženje presude na koju će svakako biti izjavljena žalba", kazao je Piperović.

U presudi sudije Krome, kako piše u saopštenju suda, navodi se da je optuženom stavljeno na teret da je u neposrednoj blizini rta Đerane u Ulcinju, upravljajući plovilom, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa ugrozio brodski saobraćaj i doveo u opasnost život i tijelo oštećenog S.A. iz Sutomora.

"Iako je bio svjestan da postupa suprotno saobraćajnim propisima i da tako može ugroziti saobraćaj i dovesti u opasnost život i tijelo oštećenog, ali je olako držao da do posledice neće doći, ili da će je spriječiti, ostvario kontakt sa tijelom oštećenog, kojom prilikom je oštećeni zadobio povrede, usljed kojih je preminuo", stoji u saopštenju.

Dodaje se „da je odlučujući o kazni za optuženog, sud cijenio sve okolnosti iz čl.42 Krivičnog zakonika Crne Gore (olakšavajuće i otežavajuće okolnosti), pa je na strani optuženog od olakšavajućih okolnosti cijenio njegovu raniju neosuđivanost, kao i doprinos oštećenog, imajući u vidu da oštećeni za vrijeme ronjenja po vodenoj površini nije imao balon namijenjen za obilježavanje pozicije, dok otežavajućih okolnosti nije bilo“.

"Sud je cijeneći navedene okolnosti, kao i stepen krivice osudio optuženog na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine smatrajući da će se tako odmjerenom kaznom u cjelosti postići, u okviru opšte svrhe krivičnih sankcija iz čl. 4 Krivičnog zakonika Crne Gore, i svrha kažanjavanja čiji je cilj sprečavanje počinioca da čini krivična djela i uticanje na njega da ubuduće ne čini krivična djela, uticanje na druge da ne čine krivična djela, izražavanje društvene osude za krivično djelo i obaveze poštovanja zakona, kao i jačanje morala i uticaj na razvijanje društvene odgovornosti iz čl.32 Krivičnog zakonika Crne Gore", stoji u saopštenju.

Protiv navedene presude stranke imaju pravo na žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka presude.

( Samir Adrović )