Građani se za neispravnost robe češće obraćaju NVO nego državi
Prema istraživanjima trećina građana ne zna svoja potrošačka prava. Prepreku predstavlja nepostojanje dovoljnog broja savjetovališta za potrošače, što bi bio najbolji mehanizam za prevazilaženje ovog izazova, budući da se potrošači najbolje informišu onda kada se suoče s konkretnim problemom, kažu iz CEZAP-a
Neispravnost robe, nejasni uslovi garancije, agresivne metode prodaje, nepoštene trgovačke prakse i prevarno oglašavanje, samo su neke od pritužbi koje Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) prima na svakodnevnom nivou, kazali su oni “Vijestima”.
Iz te NVO su u 2024. godini primili 1.147 pritužbi i žalbi potrošača, a najviše njih se, kako navode u odgovoru redakciji, odnosilo na neispravnost robe.
Prema odgovorima koje su nadležne inspekcije dostavile “Vijestima”, građani su im u 2024. uputili 473 pritužbi, a 252 su riješene u korist potrošača.
Iz CEZAP-a su precizirali da se 821 pritužba odnosila na nesaobraznost robe i usluga, a 267 na javne usluge. Na bankarski sektor toj NVO žalilo se 20 građana, dok je na turistički stiglo 20 prigovora.
Kad je u pitanju onlajn trgovina, tokom 2024. godine CEZAP-u je stiglo 14 pritužbi, a na cijene devet.
“Neki od nedostataka su i nepostojanje ili neadekvatno označavanje cijena i dodatnih troškova, nepotpuno označavanje proizvoda, odnosno nedostatak obavještenja na crnogorskom jeziku, odsustvo uputstava i upozorenja, nerazumijevanje saobraznosti i nepoštovanje zakonskog roka saobraznosti, kao zakonske garancije od dvije godine, nejasni uslovi garancije, nepoštene trgovačke prakse i prevarno oglašavanje, agresivne metode prodaje, nedovoljna uključenost potrošača u rješavanje slučajeva, ali i male kazne za trgovce koji rade suprotno propisima”, kazali su iz CEZAP-a.
Podsjećaju na to da, prema podacima iz istraživanja Ministarstva ekonomskog razvoja, gotovo 30 odsto građana nije upoznato s postojanjem Zakona o zaštiti potrošača.
“To je izuzetno visok procenat”, kazali su oni.
Prema tom istraživanju, kako su kazali iz CEZAP-a, najveći procenat ispitanika smatra da potrošači u Crnoj Gori nemaju dovoljno znanja o zaštiti svojih prava, ali ni naviku da se žale kod trgovaca.
“Prisutan je i relativno visok procenat od 42,6 odsto onih koji smatraju da se Zakon uglavnom u maloj mjeri poštuje”, kazali su iz CEZAP-a, dodajući i da je nerazvijena svijest društva o značaju zaštite potrošača.
Iz te NVO objašnjavaju da najveći broj potrošača nije upoznat da, ukoliko u prvih 90 dana od dana preuzimanja robe obavijeste trgovca o nesaobraznosti, tj. nedostatku na robi, imaju slobodu izbora - pravo da zahtjevaju opravku, zamjenu, umanjenje cijene ili povraćaj plaćenog iznosa.
potrosac.me
je jedinstvena onlajn platforma i centralna tačka Sistema za zaštitu potrošača, koji povezuje različite institucije, među kojima su inspekcije, agencije, Centralna banka, NVO... u bavljenju žalbama i pitanjima potrošača.
Kada je u pitanju pružanje usluga, najčešći povod za kršenje prava potrošača je snabdijevanje električnom energijom, usluge mobilne telefonije, usluga snabdijevanja vodom i bankarske usluge.
Kako su kazali iz NVO CEZAP, Zakon o zaštiti potrošača je kvalitetan, ali da bi njegova primjena bila efikasnija neophodno je ojačati kapacitete nadležnih inspekcija.
“Ključni izazovi ogledaju se u nedovoljnoj informisanosti potrošača o svojim pravima. Naročitu prepreku predstavlja nepostojanje dovoljnog broja savjetovališta za potrošače, što bi bio najbolji mehanizam za prevazilaženje ovog izazova, budući da se potrošači najbolje informišu onda kada se suoče s konkretnim problemom. Veća dostupnost kompetentnih savjetovališta bi olakšala pristup potrošačima tačnim i pravovremenim informacijama”, kazali su iz CEZAP-a i dodali da bi adekvatnije kazne za trgovce koji prekrše Zakon, bile “zasigurno motivišuće u potpunijoj zaštiti potrošača”.
Kako su kazali, drugi nedostaci u tom sistemu, odnose se na rješavanje potrošačkih sporova:
“Potrošačima je destimulativna praksa koja je ujedno i najčešća prepreka - pretjerani formalizam, predugo trajanje i preveliki troškovi postupka, koji mogu uticati na to da potrošač odustane od podnošenja tužbe sudu, zatim to što mehanizmi za vansudsko rješavanje sporova ne ispunjavaju svoju ulogu i na kraju to što pred sudskim organima nijesu povedeni postupci za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.”
( Jelena Kočanović )