Ugrožena ptica se vraća u Evropu poslije 300 godina

Jedinstvena ptica sa svojim sjajnim perjem i zakrivljenim kljunom bila je skoro zaboravljena, ali intenzivni napori da se očuva vrsta donijeli su nevjerovatne rezultate

4538 pregleda1 komentar(a)
Foto: Shutterstock

Sjeverni ćelavi ibis, ptica koja je nekada simbolizovala duh u drevnim kulturama, vraća se u Evropu poslije više od tri vijeka. Ova jedinstvena ptica sa svojim sjajnim perjem i zakrivljenim kljunom bila je skoro zaboravljena, ali intenzivni napori da se očuva vrsta donijeli su nevjerovatne rezultate.

Zahvaljujući inicijativama u Maroku, broj ptica je porastao na više od 500 jedinki. Zaštita staništa u Nacionalnom parku Sous-Masa omogućila je ibisu povratak i opstanak, što predstavlja veliki uspjeh u očuvanju prirode. Preostala divlja populacija sjevernog ćelavog ibisa se prvenstveno nalazi u Maroku, gdje su inicijative za očuvanje stabilizovale njihov broj, prenosi index.hr.

Osnivanje Nacionalnog parka Sous-Masa na zapadnoj obali Maroka 1991. godine obezbijedilo je neophodnu zaštitu za staništa za razmnožavanje i ishranu tih ptica. Istraživački program, pokrenut 1994. godine, pratio je vrstu, što je dovelo do značajnog oporavka. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) smanjila je status vrste sa „kritično ugrožene“ na „ugrožene“.

Iako je populacija u Maroku oduvijek napredovala, ta vrsta je davno nestala sa svog evropskog područja. Projekti ponovnog uvođenja sjevernog ćelavog ibisa u Evropu sada počinju da daju rezultate.

Jedan od najznačajnijih napora za vraćanje ulaže se u Španiji, u kojoj je taj program u Andaluziji uspješno vratio ptice u divljinu. Program, koji je započeo 2004, pomaže da se ista vrsta vrati i u južnu Evropu.

U Austriji i Njemačkoj biolog Johanes Fric vodi projekat u kojem ptice sijlede mali avion kako bi naučile migracijske rute.

Iako su napori za očuvanje donijeli određene uspehe, sjeverni ćelavi ibis i dalje se suočava s nekoliko izazova. Pretnje poput krivolova, pesticida i klimatskih promjena i dalje ugrožavaju njihov opstanak.

Samo u 2023. godini, krivolov je odgovoran za gubitak 17 odsto migracijskih ptica u Evropi. Takođe, klimatske promjene prisiljavaju ibise na prilagođavanje svojih migracijskih obrazaca, a vrijeme njihovih putovanja mora se mijenjati kako bi odgovaralo novim uslovima i životnoj sredini.