Ključ u bravu kad nema đaka

U Crnoj Gori je oko 90 objekata seoskih škola i područnih jedinica gradskih ustanova u ruralnim područjima, a ukoliko nema đaka, one se zatvaraju, kazali su “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

Direktor Osnovne škole “Živko Džuver” u Bobovu Željko Mrdak nedavno je kazao “Vijestima” da ove godine, kao i nekoliko prethodnih, nije bilo upisanih prvaka. Ni narednih godina, ističe on, neće biti upisa prvaka, jer u selu trenutno nema djece predškolskog uzrasta.

“U narednoj školskoj godini u našoj školi nastavu će pohađati samo dva učenika. Jedan učenik je šesti, a drugi osmi razred. Ove godine, kao ni nekoliko prethodnih, nemamo upisanih prvaka. Situacija je takva da ni narednih godina neće biti upisa novih učenika, pa školi u dogledno vrijeme prijeti gašenje”, kazao je Mrdak.

U jedanaest seoskih osnovnih škola u Pljevljima ove godine upisano je 12 učenika u prvi razred, a od tog broja u četiri škole od 1. septembra u školskim klupama neće biti prvaka.

Profesor Milorad Doderović kazao je ranije “Vijestima” da na sjeveru postoji višak školskog prostora, a u Podgorici i primorskim mjestima manjak.

“Broj novorođenih u Crnoj Gori u posljednje dvije decenije smanjen je gotovo za jednu četvrtinu, a broj đaka gotovo za jednu trećinu. Naša populacija postaje manja i starija i u tim okolnostima obrazovanje svakog člana društva postaje još važniji zadatak. Ako želi da se prilagodi ovim demografskim promjenama, posebno u ruralnim sredinama, obrazovni sistem moraće da postane i efikasniji i pravedniji, odnosno inkluzivniji”, kazao je Doderović “Vijestima”.

On je ocijenio da je crnogorsko obrazovanje skupo, posebno za niže socioekonomske slojeve i djecu iz ruralnih sredina.

“Tome posebno doprinose procesi marketizacije obrazovanja i razvoj privatnih pružalaca obrazovnih usluga i usluga podrške obrazovanju, među kojima posebno mjesto imaju privatna dodatna i dopunska nastava, nastava stranih jezika i časovi sporta i rekreacije. Podršku ove vrste više koriste djeca iz viših socioekonomskih slojeva, koja i inače imaju bolji školski uspjeh, a manje djeca iz ruralnih sredina”.

Iz Ministarstva prosvjete, pak, tvrde da kontinuirano rade na obezbjeđivanju jednakih uslova za obrazovanje, bez obzira na to da li je riječ o gradskim ili ruralnim područjima.

“U preko 20 školskih objekata unaprijeđen i modernizovan sistem grijanja, kako bi se djeci obezbijedili najbolji uslovi za školovanje i u seoskim područijima. Uskoro ćemo zamijeniti i stari školski inventar novim, čime ćemo doprinijeti boljoj atmosferi za učenje, rad i boravak u školama. Ipak, bez obzira na uslove koje Ministarstvo obezbjeđuje, evidentan je sve manji broj đaka u školama na sjeveru Crne Gore. Razlog smanjivanja broja učenika u školama u opštinama na sjeveru je migracija stanovništva iz ovog regiona. Problem migracije nije samo pitanje obrazovnog sistema, već društva u cjelini, u čije rješavanje moraju biti uključene i druge institucije. Demografske promjene svakako jesu putokaz za obrazovni sistem”, kazali su iz Ministarstva prosvjete.

“Vodeći računa o ravnomjernom regionalnom razvoju, ulažemo značajne napore i sredstva za rekonstrukcije i adaptacije školskih objekata. Posebnu pažnju posvećujemo školama na sjeveru i u ruralnim područjima, odakle su migracije stanovništva najveće, kako bi svako dijete imalo jednaka prava i uslove za obrazovanje. Zahvaljujući najvećem investicionom ciklusu do sada Ministarstvo je realizovalo i pokrenulo više desetina projekata iz oblasti unapređenja infrastrukture koji se odnose na rekonstrukcije i izgradnju novih obrazovno – vaspitnih objekata”, kazali su “Vijestima” iz tog resora.

Jedan od najvećih problema sa kojima se đaci seoskih škola susretali, kako smatraju u tom resoru, bio je neredovan prevoz.

“Napravili smo veliki korak naprijed kada je riječ o prevozu učenika koji je bio gorući problem, naročito na sjeveru, pa smo zamijenili vozila stara i preko 40 godina novim, za šta smo izdvojili milion i 300.000 eura”, kazali su iz MPNI.

Iz tog resora su kazali da su u toku prošle školske godine obnovili računarsku opremu u svim školama, uključujući i područne ustanove, kao i da su obezbijedili besplatni internet za sve škole u ruralnim i prigradskim područjima.

“U skladu sa povećanjem ili smanjenjem potreba za školskim kapacitetima, Ministarstvo, između ostalog, donosi odluke o izgradnji novih i rekonstrukciji i proširenju postojećih školskih objekata. Sve obrazovno-vaspitne ustanove u Crnoj Gori, posebno one u manjim mjestima predstavljaju ne samo obrazovno-vaspitno ustanovu, već i centar kulturnih, sportskih i drugih dešavanja. Kao takve, one su motiv više mladim ljudima da njihova perspektiva u tom mjestu postoji. Stoga će Ministarstvo u okviru svog djelokruga rada nastaviti da ulaže u obrazovnu infrastrukturu i obezbjeđuje uslove za opstanak obrazovnih ustanova u ruralnim područjima”, kazali su iz MPNI.

( Jelena Kočanović )