Sjenka Šavnika nad Kotorom: Neizvjesno kad će biti okončani izbori u primorskoj opštini

DIK bi danas trebalo da odlučuje o dva prigovora DPS-a koji se žalio na to što OIK nije preksinoć donio odluku o ponavljanju izbora u Prčanju. Na sjednici OIK-a ishod bio neriješen, a ako ostane tako, izbori ne mogu biti ponovljeni. Vladimir Jokić kaže da će iskoristiti sve pravne mehanizme da dokaže da odnos osam prema osam nije dovoljan za odlučivanje, poručujući da neće dozvoliti šavnički scenario

44920 pregleda19 komentar(a)
Ako se ponove izbori, DPS bi mogao da koaliciji Demokrate-PES uzme mandat: detalj s birališta u Kotoru, Foto: Media biro

Ukoliko Državna izborna komisija (DIK) naloži danas kotorskoj da ponovi izbore na jednom biralištu u Prčanju i ako ona ne bude mogla da odluči o tome, za šta postoje nagovještaji zbog dešavanja s njene preksinoćnje sjednice, u primorskoj opštini mogao bi da se dogodi tzv. šavnički scenario - da lokalni izbori ne mogu da budu okončani.

U Šavniku oni “traju” skoro dvije godine, jer u tamošnjoj izbornoj komisiji nema potrebne većine za odluku o ponavljanju glasanja na dva birališta - četiri člana su za to, a četiri uzdržana. Na tim biračkim mjestima, u zgradi Opštine Šavnik i selu Kruševice, izboru su prekidani jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije koju predvodi nekadašnji Demokratski front, nisu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju jer su, tvrde, prepisani da bi podržali Demokratsku partiju socijalista (DPS). DIK je od decembra 2022. godine, kad se posljednji put glasalo na dva birališta, donio oko 150 rješenja kojima je bezuspješno nalagao šavničkoj komisiji da ponovi izbore.

DIK bi danas trebalo da odlučuje o dva prigovora DPS-a, koji im se žalio na to što Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor nije preksinoć donijela odluku o ponavljanju izbora, te tražio da ona to učini. Na sjednici OIK-a, osam članova podržalo je poništavanje glasanja u Domu kulture u Prčanju, dok je osam bilo protiv. Za donošenje odluke, potrebno je najmanje devet “ruku”.

I ako bi se računalo da je OIK prihvatio taj raniji prigovor DPS-a, jer u Zakonu o izboru odbornika i poslanika (član 109) piše da se prigovor smatra usvojenim ako komisija ne postupi po njemu u roku od 24 časa od prijema, da bi izbori bili ponovljeni lokalna komisija treba da osim poništavanja glasanja donese i odluku o raspisivanju izbora, što ona nije učinila.

Ako bi predstavnici partija u OIK-u i po tom pitanju “igrali neriješeno”, izbori ne bi mogli da budu ponovljeni.

Predsjednica OIK-a Anka Perović, kazala je juče “Vijestima” da ne zna kad će se odlučivati o raspisivanju izbora, i da to ne zavisi od komisije.

“U subotu je bilo osam prema osam, i zasad je sve stopirano”, navela je.

Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) na izborima u primorkoj opštini Vladimir Jokić, rekao je “Vijestima” da će iskoristiti sve pravne mehanizme da dokaže da odnos osam prema osam nije dovoljan za donošenje bilo kakve odluke.

“Žalićemo se DIK-u i Ustavnom sudu, a ako oni zauzmu stav da ovo može ovako, teoretski bih mogao da podnesem prigovor da se izbori na svim biračkim mjestima ponište, jer je od jednog do drugog letio leteći slon s letećom žirafom, i da OIK to po automatizmu prihvati, a da DIK i Ustavni sud ne ospore”, kazao je, poručujući da koalicija koju je predvodio sigurno neće dozvoliti šavnički scenario.

DIK je u petak usvojio prigovor Jokića na odluku OIK-a da se ponovi glasanje na jednom biralištu u Prčanju, jer ga komisija nije donijela potrebnom većinom (osam prema sedam). OIK je bio prihvatio da se opet glasa zato što su u glasačkoj kutiji bila dva listića više (271 ukupno) od broja kontrolnih kupona (269).

Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika (član 89), glasanje na nekom biralištu može se ponoviti ako se utvrdi da je broj listića u kutiji veći od broja birača koji su identifikovani u izvodu iz biračkog spiska, ako se utvrdi da je broj listića veći od broja kupona, da je broj listića veći od broja potpisanih odrezaka i kupona, te ako se utvrdi postojanje dva ili više kontrolnih kupona s istim serijskim brojem ili serijskim brojem koji ne pripada tom biralištu. U tom slučaju, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasanje ponavlja.

U igri jedan mandat

Ako bi se izbori u Prčanju ponovili, DPS bi koaliciji Demokrata i PES-a mogao da “preotme” jedan mandat.

Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotor, DPS i koalicija PES-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.

Na biralištu u Domu kulture u Prčanju glasalo je 266 birača (upisano ih je 495), od čega je DPS dobio 98 glasova, PES i Demokrate 58, “Za budućnost Kotora” 29, Grbljanska lista četiri, Demokratska alternativa 24, Evropski savez 14, HGI 19 i Kotorski pokret 3.

Ostaka glasova dobile su liste koje nisu prešle cenzus - koalicija Socijalističke narodne partije i Demokratske srpske stranke (13), lista “Čuvari grada” (dva), te Crnogorska građanska akcija i lista “Za Kotor” (po jedan).

Shodno Dontovom sistemu, DPS-u fali 18 glasova da dobije jedanaesti mandat, tako što će koalicija Demokrate-PES izgubiti jedan.

Kotorski parlament ima 33 odbornička mjesta, što znači da je za formiranje vlasti potrebno najmanje 17 glasova.

Koalicija Demokrate-PES i lista “Za budućnost Kotora” imaju 13 mandata, što znači da im fale četiri. S druge strane, DPS s tradicionalnim partnerima - Evropskim savezom koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija i građani, te HGI-jem - ima 13 mandata. Ako im se vrati “odbjegli” član Davor Kumburović, čija Demokratska alternativa ima tri mandata, onda bi bili nadomak formiranja vlasti.

DIK danas i o Kadićevim prigovorima

DIK će na današnjoj sjednici odlučivati i o 15 prigovora koje im je zbog navodnih nepravilnosti na izborima održanim prije osam dana u Podgorici, podnio nosilac liste Pokreta “Naprijed” Vuk Kadić.

On je to učinio nakon što je Izborna komisija Glavnog grada odbila u srijedu njegove prigovore. Kadić je od nje tražio poništavanje izbora i ponavljanje glasanja na 14 biračkih mjesta, na kojima su upisana 10.482 birača. Na tim biralištima je, prema preliminarnim rezultatima izbora, glasalo 5.979 građana.

Navodne nepravilnosti na koje se Kadić poziva, tiču se nepoklapanja broja glasačkih listića i broja kontrolnih kupona, a jedna na nestanak izvoda iz biračkog spiska u Doljanima.

Pokretu “Naprijed” je za ulazak u podgorički parlament falilo oko 200 glasova.

Ako DIK prihvati Kadićeve prigovore, izbori će biti poništeni i ponovoljeni, a ako ne prihvati, nosilac liste Pokreta “Naprijed” moći će da se žali Ustavnom sudu.

Prema preliminarnim rezultatima izbora u Podgorici, DPS je osvojio 19 mandata u gradskom parlamentu, PES i Demokrate 14, lista “Za budućnost Podgorice” 13, koalicija “Za bolju Podgoricu” šest, Evropski savez tri, a Preokret i Stranka evropskog progresa po dva.

Sud prije deceniju ocijenio da se prigovor usvaja kad je “neriješeno”

Ako Jokić odluči da pred Ustavnim sudom preispita “pat poziciju” u OIK-u, to neće biti prvi put da se ta institucija bavi tim pitanjem. Ona je 2014. ocijenila da se u slučaju takve situacije prigovor smatra usvojenim.

Ustavni sud je 2014. usvojio žalbu grupe birača “Šule i Mikan s građanim za Kolašin” i ukinuo rješenje DIK-a kojim je bilo predviđeno da se izbori na biračkom mjestu Đuđevina, kod Kolašina, ne organizuju treći put. DIK je prvo rješenje donio odlučujući o prigovoru izborne liste “Za evropsko lice Kolašin”. Iz te koalicije su zastupali stav da činjenica da je podjednak broj članova OIK-a glasao i za i protiv prigovora liste “Šule i Mikan”, znači da je on odbijen, jer nema potrebnu većinu, a ne da komisija ne može donijeti rješenje, kako su tvrdili “Šule i Mikan”. Ta grupa birača je tražila ponavljanje izbora u Đuđevini zbog toga što je jedno lice glasalo sa starom ličnom kartom.

Obrazlažući odluku prema kojoj se usvaja žalba liste “Šule i Mikan”, Ustavni sud je naveo da je DIK “proizvoljno tumačio član 21 Zakona o izboru odbornika i poslanika”.

“Iz odredbe člana 21 Zakona, nedvosmisleno proizilazi da organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom glasova svojih (svih) članova, odnosno da je brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna i za usvajanje i za odbijanje bilo kojeg prigovora ili odluke tih organa, a ne da se prigovor smatra odbijenim samim tim što nije bilo većine za njegovo usvajanje, kako to proizvoljno tumači DIK”, naveo je Ustavni sud.

Prema ocjeni te institucije, za izborni spor u konkretnom slučaju mjerodavna je odredba člana 109 stav 3 pomenutog zakona, iz koje prizilazi da se “prigovor smatra usvojenim ukoliko nadležna izborna komisija ne donese rješenje po prigovoru u zakonskom roku od 24 časa”.