Godišnjica Hamasovog napada na Izrael razotkriva evropske podjele

Godinu dana poslije napada palestinskog pokreta Hamas na Izrael, EU nije uspjela da nađe zajednički jezik, kao u slučaju Ukrajine, odnosno i dalje je podijeljena i nemoćna kao uvijek, piše danas briselski portal Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas će u Briselu prisustvovati obilježavanju godišnjice Hamasovog napada na Izrael u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a oko 250 talaca odvedeno u Gazu.

Vikend na Bliskom istoku obilježili su izraelski vazdušni napadi na Gazu i bombardovanje Bejruta, a Hezbohove rakete letjele su na sjeverni Izrael.

Izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je da Izrael nije isključio mogućnost udara na Iran kao odmazdu za prošlonedjeljne raketne napade. "Sve je na stolu", rekao je Galant za CNN.

U međuvremenu su u Evropi i širom svijeta protestovale hiljade ljudi. Neki su se okupili u znak solidarnosti sa Izraelom i pozvali da se oslobode preostali taoci, ali je većina demonstrirala protiv izraelskih vojnih operacija.

Godinu dana poslije napada, Bliski istok je na ivici šireg rata koji bi imao velike geopolitičke posljedice, piše Politiko. U izraelskoj potjeri za iranskim proksijima Hamasom i Hezbolahom ubijene su hiljade ljudi u Gazi i Libanu. Te akcije izazvale su međunarodnu kritiku i razotkrile tenzije sa SAD, najmoćnijim saveznikom Izraela, ali je premijer Benjamin Netanjahu odlučan da ne popusti tvrdeći da Izrael ima pravo i dužnost da se brani.

Za to vrijeme EU, navodi se u analizi Politika, ostaje beznadežno podijeljena oko sukoba. Fon der Lajen je prije godinu dana oštro kritikovana jer je putovala u Izrael u znak solidarnosti nakon napada i neki evroposlanici i diplomate su ljuti što nije upozorila Tel Aviv na humanitarni uticaj odmazde Hamasu. Od tada stav EU prema Izraelu nije bio mnogo jedinstveniji.

Naime, članice EU i dalje su duboko podijeljene i imaju ili proizraelske ili propalestinske pozicije - dok su zemlje poput Austrije i Mađarske nepokolebljivo na strani Izraela, one poput Irske, Španije i Belgije su na drugoj strani.

Za vikend je irski predsjednik Majkl Higins nazvao "nečuvenim" zahtjev Izraela da se iz južnog Libana uklone mirovne snage. Irska u misiji UN UNIFIL ima 347 vojnika čija je bezbjednost ugrožena u izraelskim vojnim akcijama protiv Hezbolaha, ali je Dablin odlučno posvećen očuvanju mira.

I Pariz je pojačao kritiku Izraela i francuski predsjednik Emanuel Makron zatražio je embargo na oružje toj zemlji. Netanjahu je oštro odgovorio: "Dok se Izrael bori protiv snaga varvarizma koje predvodi Iran, sve civilizovane zemlje treba čvrsto da stoje uz njega. Ipak, predsjednik Makron i još neki zapadni lideri pozivaju na embargo na oružje Izraelu. Sram ih bilo".

Makron i Netanjahu zatim su juče razgovarali telefonom i izraelski premijer je rekao francuskom predsjedniku, prenosi Rojters, da će postavljanje ograničenja u Izraelu "samo ojačati iransku osovinu zla".

Predsjednik Francuske ipak nije povukao svoj poziv da se uvede embargo. Razgovori će se nastaviti pošto francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro danas počinje četvorodnevnu posjetu Bliskom istoku.

I u sistemu EU vide se podjele. U saopštenju povodom godišnjice Fon der Lajen je istakla da ne može biti opravdanja za terorističke akte Hamasa i najoštrije je osudila te "varvarske napade".

Ona je ponovila da se nada hitnom prekidu vatre i oslobađanju talaca. Takođe je izrazila žaljenje zbog humanitarne situacije u Gazi i upozorila na "spiralu nasilja" u regionu.

S druge strane, Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj 7. oktobra, prema njegovoj agendi, nema planiranih obraćanja ili događaja.

"Godinu dana poslije krvavih Hamasovih napada, Evropa je zaglavljena između gnijeva, saosjećanja i paralize zbog izraelskih ratova", zaključuje se u Politikovoj analizi, prenosi Dnevni evropski servis.

( BETA )