Mještani ogorčeni: Uprava dala zeleno svjetlo za vjetroelektranu na Paštrovskoj gori

Mještani Brajića, Crmnice i Paštrovića koji se protive izgradnji vjetroelektrane na pojasu od Brajića do Brčela optužili su Upravu za zaštitu kulturnih dobara da je tajno dala zeleno svjetlo da se izgrade vjetroturbine na tom pojasu, gdje se nalazi 100 lokaliteta kulturne baštine.

Oni su u pismu dostavljenom “Vijestima” saopštili da će o tome obavijestiti sve renomirane svjetske institucije u sferi kulturne baštine, počev od UNESCO-a, ICOMOS-a, World Monument Fund-a, Heritage at Statea, Evrope Nostre, i drugih. Obavijestiće i relevantne institucije EU i ambasade Austrije, Italije, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog kraljevstva i SAD.

“Uprava za zaštitu kulturnih dobara još prije dvije godine izradila je Studiju zaštite kulturne baštine za potrebe izrade Detaljnog prostornog plana (DPP) koncesionog područja za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Brajići kojom je dala pozitivno mišljenje za projekat vjetroelektrana. Na osnovu te studije, Uprava je još dva puta dala pozitivno mišljenje firmi “Vjetroelektrane Budva” d. o. o. Podgorica, kroz dva odvojena akta. Sve to smo saznali prije nekoliko dana. To je učinjeno u tajnosti i bez znanja šire javnosti, žargonski rečeno “iza leđa” nama zainteresovanim licima, NVO organizacijama i mjesnim zajednicama koji smo više puta podnosili razne zahtjeve za zaštitu lokaliteta na području gdje je planirana vjetroelektrana. Time je narušeno načelo transparentnosti rada državne uprave kao i načelo inkluzivnosti”, naglašavaju u grupi građana.

Nevjerovatno je, kako ističu, da je Studija rađena oko 16 dana ili manje, sudeći po datumima sa relevantnih dokumenata.

“Dobro je poznato da se ovakve studije i elaborati rade mjesecima i godinama, pa se postavlja pitanje otkud tolika brzina u analizi područja duž kojeg na bočnim udaljenostima do 1.500 metara ima preko 100 lokaliteta kulturne baštine, bilo registrovanih ili potencijalnih. Od svega toga, u Studiji je pobrojano samo sedam lokaliteta kulturne baštine: selo Uglješići, na rastojanju od 884 metra od najbliže vjetro-turbine, odnosno džinovske vjetrenjače visine 160 metara (ili više) sa elipsom, selo Utrg na rastojanju od 1.185 metara od najbliže vjetrenjače, selo Kuljače na rastojanju od 1.670 metara od tri džinovske vjetrenjače, manastir Duljevo (jedini registrovan kao kulturno dobro) na oko 1.620 metara od takođe tri vjetrenjače, manastir Rustovo na 2.450 metar takođe od tri, crkva Sv. Nikole na Paštrovskoj gori na 1.150 metara od dvije vjetrenjače i crkva Sv. Dimitrija, takođe na Paštrovskoj gori na 970 metara od dvije vjetrenjače. Ovakva analiza je krajnje neprofesionalna, pogrešna i nepotpuna”, ističu u grupi građana.

Kako naglašavaju, selo Utrg se nalazi na 800-900 metara udaljenosti od najbliže džinovske vjetrenjače, označenog u Studiji, a ne na 1.185 m.

“Distanca se valjda mjeri do mjesta gdje počinju seoske kuće, a ne gdje se one završavaju. Selo Utrg sadrži i dvije stare crkve kao i brojne spomenike iz perioda antifašističke borbe koji su takođe trebali biti pobrojani ponaosob, a ne samo apstraktno. Pored Utrga, na sličnoj udaljenosti od drugih vjetrenjača, postoji još nekoliko drugih crmničkih sela u blizini: Podgor, Ovtočići,Tomići, Brčeli, Gojnići, Brijege, Bukovik, Gluhi do, Mačuge i druga. Ona se ne pominju u Studiji. U tim mjestima postoji takođe puno lokaliteta kulturne baštine koji nisu nabrojani: dva manastira, preko deset crkava, dva stara lijepa mosta na rijeci Orahovštici, puno spomen ploča i spomenika iz perioda antifašističke borbe, ostaci starog rimskog puta kao dio puta Via Zenta, stari put “Franovića ulica” (koji bi bio prekinut izgradnjom pristupnog puta za vjetrenjače) od Crmnice do Paštrovića, spomen domovi... U Brčelima se nalaze manastiri Donji i Gornji Brčeli sa ostacima dvora Balšića i zimskom rezidencijom Petrovića. Zašto u Studiji nisu makar pomenuti manastiri u Brčelama koji su zaštićeni kao spomenici kulture još od sredine prošlog vijeka”, ističe se u javnom obraćanju.

U istoj toj Studiji, kako dodaju, piše da “Prostor vjetroelektrane se pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok, od mjesta Brajići na sjeverozapadu do mjesta Donji Brčeli na jugoistoku.”

“Ostaje nejasno zašto nisu prikazali udaljenost najbližeg vjetro-turbinskog generatora do manastira Donji i Gornji Brčeli. U Gornjim Brčelima se nalazi i rodna kuća spomen-dom Jovana Tomaševića, takođe zaštićeno kulturno dobro, te ni ona nije pomenuta u Studiji. U Tomićima se nalazi crkva Sv. Eustahija, takođe zaštićena kao kulturno dobro, a ni nje nema u Studiji. Osim toga, na brdu Trojica iznad Brčela se nalaze i ostaci crkve Svete Trojice, gdje mještani obližnjih sela svake godine izlaze pješke na Trojičindan, unazad decenijama možda i vjekovima”, naglašavaju mještani.

Ovaj dio Crmnice je, kako se naglašava, poznat po proizvodnji vina, te tamošnja osnovna djelatnost je ruralni i agro-turizam.

“Dobro je poznato koliko negativan uticaj imaju vjetro-elektrane na ruralni turizam. Ako su obuhvaćeni Uglješići kao selo, valjda je trebala i tvrđava Kosmač. Da vidimo koliko metara je ona udaljena od najbliže WTG vjetro-turbine. Pored Kosmača postoji još pet austro-ugarskih tvrđava na području Paštrovske gore blizu linije zone vjetroelektrane. Zašto one nisu pomenute? Neke od njih se pominju u zvaničnoj evidenciji “rekognosciranih” arheoloških lokaliteta Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore pa je trebalo malo bolje “isčešljati” dostupne baze podataka i literaturu. Takođe u istoj bazi je registrovano više tumula na ovom području ali ni oni nisu pomenuti”, ističu oni.

Kako naglašavaju, Studija je nužno morala uzeti u obzir akt Uprave kojim se pokreće postupak zaštite područja-lokaliteta “Paštrovska gora sa tumulima, crkvama i gradinama” u kategoriji kulturni pejzaž od 5. aprila 2022, donesen četiri mjeseca prije početka izrade same Studije.

“Ovaj akt nije pomenut u Studiji, iako je u jednoj fusnoti pomenut prethodni zahtjev (inicijativa) Mjesne zajednice Sveti Stefan kojom se traži zaštita Godine 2013. u Francuskoj projekat jedne vjetroelektrane je obustavljen samo zato što su tri vjetrogeneratora bila udaljena na čak 17 kilometara od lokaliteta Mon-Sen-Mišel, upravo zbog prijetnje po kulturni pejzaž”, navode mještani.

Morali su da znaju za Velju Trojicu

Kako ističu, na vrhu planine Velja Trojica u neposrednoj blizini tri džinovske vjetro-turbine, nalazi se crkva Sv. Trojice i stara gradina.

“Uprava je dužna bila da zna za ovo potencijalno arheološko nalazište jer je još u oktobru 2022, dakle, tokom izrade same Studije ili malo kasnije, kako se tek sada ispostavilo, primila zahtjev u kojem se traži zaštita ovog potencijalnog arheološkog lokaliteta, podnijet od nekoliko mjesnih zajednica. Na taj zahtjev do dana današnjeg Uprava još nije odgovorila, a bila je dužna po više osnova”, upozoravaju mještani.

Kako poručuju, oni nisu protiv zelene energije, ali da ovakvi projekti se svugdje u svijetu grade u tranzitnim zonama pored auto-puteva, pustarama ili kamenjarima, daleko od lijepih područja sa bogatom kulturnom i prirodnom baštinom.

( Vuk Lajović )