SDT pomoć komšija u predmetima ratnih zločina tražio 22 puta

Specijalno državno tužilaštvo prilikom rada na predmetima ratnih zločina tokom ove godine, odnosno do 3. oktobra 2024, uputilo je preko međunarodno-pravne pomoći dvije zamolnice zemljama regiona.

To je odgovoreno “Vijestima” iz institucije kojom rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

To je deset puta manje nego što je to SDT učinio tokom 2023. godine kada su specijalni tužioci tokom rada na predmetima ratnih zločina zemljama regiona - Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Kosovu poslali 20 zamolnica.

Sudeći prema brojkama SDT-a, istražitelji zemalja regiona višestruko su putem međunarodno-pravne pomoći slali zamolnica crnogorskom Specijalnom državnom tužilaštvu da im dostave podatke u istragama ratnih zločina.

“U toku 2023. godine primljene su 63 zamolnice, od kojih je 31 zamolnica primljena od zemalja regiona. Do 3. oktobra 2024. godine primljene su 32 zamolnice od kojih su 22 zamolnice od zemalja regiona”, piše u odgovoru SDT-a “Vijestima”.

Još od prve Strategije za istraživanje ratnih zločina, koja je donijeta 2015. godine, kao prva oblast djelovanja navedeno je da SDT proaktivno skuplja informacija o događajima i izvršiocima koristeći otvorene izvore i podatke međunarodnih sudova i tužilaštava, kao i tužilaštava zemalja iz regiona.

U nedavno usvojenoj Strategiji za istraživanje ratnih zločina, a uvidom u izvještaje o implementaciji, piše da je SDT tokom devet godina aktivno slalo zamolnice i zahtjeve tužilaštvima u regionu, Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu (MKTJ), te Međunaordnom rezidualnom mehanizmu (MRMMKS).

“SDT je ostvarilo saradnju s Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu s ciljem da specijalni tužioci koji rade na predmetima ratnih zločina, kao i njihovi saradnici, borave u Hagu. Zatim, da im se omogući pristup svim bazama podataka s kojima raspolaže Haški tribunal, a koji se odnose na sve sudske postupke koji su vođeni pred tim sudom, kako bi se pretragom podataka utvrdilo da li postoje dokazi koji bi ukazivali da su crnogorski državljani izvršili krivična djela ratni zločin, a koji bi mogli biti korišćeni kao dokazi pred nadležnim sudom u Crnoj Gori”, navodi se u Strategiji.

Međunarodna pravna pomoć u postupcima za ratne zločine odvija se putem nekoliko mehanizama - ratifikovane međunarodne konvencije, bilateralniim i multilateralnim ugovorima između Crne Gore i drugih država.

“Ukupan broj zamolnica za pružanje međunarodno-pravne pomoći u predmetima ratnih zločina, za period od 2015. do 31. decembra 2023, bio je 75 zamolnica (upućenih 15, primljenih 60). Zamolnice su primljene od Bosne i Hercegovine, Republike Srbije, Republike Hrvatske, Republike Kosova i Kraljevine Holandije, dok su upućene Republici Srbiji, Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Republici Kosovo”, piše u Strategiji.

U tom tužilačkom dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se da Državno tužilaštvo Crne Gore kontinuirano ostvaruje saradnju sa tužilaštvima iz regiona.

“Ova saradnja se ostvaruje kroz redovne sastanke i razmjenu informacija.. Na ovaj način se unapređuje efikasnost i koordinacija u rješavanju složenih međunarodnih slučajeva. U okviru ovih napora, važno je napomenuti da su predstavnici Državnog tužilaštva Crne Gore, shodno zaključcima Regionalne konferencije u Sarajevu održane 18. i 19. septembra 2023. godine, odredili i kontakt osobe za komunikaciju sa tužilaštvima iz regiona u predmetima ratnih zločina. Ova inicijativa ima za cilj da dodatno ojača međusobnu saradnju i olakša razmjenu informacija, što će doprinijeti bržem i efikasnijem procesuiranju ovih teških zločina”, navodi se u dokumentu.

Dokazi iz Haga ključni za izvođenje osumnjičenih za ratne zločine

Crnogorsko tužilaštvo još 6. decembra 2007. godine, u Hagu je potpisalo Sporazum o tehničkoj saradnji s Haškim tribunalom.

Sporazum je potpisan u cilju omogućavanja korišćenja baze podataka Haškog tribunala kako bi se na taj način tužilaštvu olakšalo prikupljanje podataka u predmetima ratnih zločina.

Krajem januara 2019. godine potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Tužilaštva Mehanizma i Vrhovnog državnog tužilaštva o saradnji u krivičnom gonjenju za ratne zločine i druge teške povrede međunarodnog humanitarnog prava.

“Na osnovu tog sporazuma, Tužilaštvo Mehanizma našem tužilaštvu omogućava pristup kolekciji dokaza u posjedu Mehanizma i odgovara na zahtjeve za međunarodnu pravnu pomoć. Osim toga, postoje i drugi vidovi pomoći koje Tužilaštvo Mehanizma može pružiti, uključujući i neposrednu pomoć u tekućim predmetima, pravne savjete, obuku o naprednim tužilačkim vještinama i podršku regionalnoj pravosudnoj saradnji”, navodi se u Strategiji.

Dokumentacija koju je tokom rada prikupio Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju predstavlja važan izvor i bazu podataka za tužilaštva koja procesuiraju ratne zločine.

SDT ima pristup svim bazama podataka tog suda, kao i mogućnost dobijanja informacija iz zaštićene baze podatka MKSJ putem slanja zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći.

“U perspektivi rada SDT, korišćenje dokaza iz MKSJ od ključne je važnosti za izvođenje osumnjičenih za ratne zločine pred lice pravde. U tom smislu, neophodno je otkloniti sve prepreke za dobijanje relevantne dokumentacije i osnažiti interne kapacitete SDT za pretraživanje te dokumentacije”.

( Biljana Nikolić )