Amerika da spriječi naftni rat

Države Persijskog zaliva lobiraju kod Amerikanaca da spriječe napad Izraela na iranska naftna postrojenja jer su zabrinute da bi njihova naftna infrastruktura mogla biti na meti posrednika Teherana ukoliko sukob eskalira, izjavila su za agenciju Rojters tri izvora iz Zaliva.

U okviru napora da izbjegnu da budu uhvaćene u unakrsnoj vatri, zalivske države uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) i Katar takođe odbijaju da dozvole Izraelu da koristi njihov vazdušni prostor radi bilo kakvog napada i saopštile su to Vašingtonu, rekla su tri izvora bliska vladinim krugovima.

Izrael je obećao da će Iran platiti za raketni napad prošle sedmice, a Teheran je poručio da će na bilo kakvu odmazdu odgovoriti velikim uništenjem. To je povećalo strah od šireg rata u regionu koji bi mogao uvući SAD.

Potezi zalivskih država su uslijedili nakon diplomatske inicijative nearapskog šiitskog Irana da ubijedi svoje sunitske susjede u Zalivu da iskoriste uticaj na Vašington usred porasta zabrinutosti da bi Izrael mogao napasti iranska postrojenja za proizvodnju nafte, piše Rojters.

Tokom sastanaka ove sedmice, Iran je upozorio Saudijsku Arabiju da ne može garantovati bezbjednost njenih naftnih postrojenja ako se Izraelu na bilo koji način pomogne da izvede napad, rekli su Rojtersu visoki iranski zvaničnik i jedan iranski diplomata.

Ali Šihabi, saudijski analitičar blizak saudijskom kraljevskom dvoru, rekao je: “Iranci su saopštili: “Ako zalivske države otvore vazdušni prostor za Izrael, to bi bio čin rata’. Međutim, Saudijska Arabija neće dozvoliti nikome da koristi njen vazdušni prostor“.

Diplomata je rekao da je Teheran poslao jasnu podršku Rijadu da bi njegovi saveznici u državama poput Iraka ili Jemena mogli odgovoriti ako bude bilo kakve podrške regiona Izraelu protiv Irana.

Potencijalni napad Izraela bio je glavna tema razgovora u srijedu između saudijskog de fakto vladara, princa prestolonasljednika Muhameda bin Salmana i iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija, koji je bio na turneji u Zalivu da prikupi podršku, kazali su zalivski i iranski izvori.

Posjeta iranskog ministra, zajedno sa saudijsko-američkim komunikacijama na nivou ministarstva odbrane, su dio koordinisanih napada u cilju rješavanja krize, rekao je Rojtersu izvor iz Zaliva blizak vladinim krugovima.

Iran je upozorio na teže posljedice ako se Izraelu dozvoli da koristi vazdušni prostor država Zaliva

Jedna osoba u Vašingtonu upoznata sa razgovorima potvrdila je da su zalivski zvaničnici stupili u kontakt sa američkim kolegama da izraze zabrinutost povodom potencijalnog obima očekivane izraelske odmazde.

Bijela kuća je odbila da odgovori na pitanje da li su vlade zalivskih država tražile od Vašingtona da osigura da odgovor Izraela bude odmjeren. Američki predsjednik Džo Bajden i izraelski premijer Benjamim Netanjahu pričali su u srijedu o izraelskoj osveti u telefonskom razgovoru koji su obje strane opisale kao pozitivan.

Džonatan Panikof, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu, rekao je: “Zabrinutost država Zaliva vjerovatno će biti ključna tema razgovora sa izraelskim kolegama u pokušaju da se Izrael ubijedi da sprovede pažljivo kalibrisanu akciju”.

Nafta izložena riziku?

OPEC, organizacija država izvoznica nafte, koju de fakto predvodi Saudijska Arabija, ima dovoljno rezervnih kapaciteta da nadoknadi bilo kakav gubitak iranskih zaliha ako izraelska odmazda onesposobi neka od postrojenja te države.

Međutim, veći dio tih rezervnih kapaciteta je u regionu Zaliva pa bi se svijet mogao suočiti sa problemom snabdijevanja naftom ako bi bila napadnuta i naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji ili UAE, na primjer, ističe Rojters.

Saudijska Arabija je na oprezu zbog mogućeg iranskog napada na njena naftna postrojenja još od napada 2019. godine na njeno naftno polje Aramko, koji je obustavio više od pet odsto globalne naftne ponude. Iran je negirao umiješanost.

Između Rijada i Teherana je došlo do približavanja proteklih godina, ali su odnosi i dalje problematični.

U Bahreinu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i UAE nalaze se američki vojni objekti ili trupe.

Zabrinutost oko naftnih postrojenja i mogućnosti šireg regionalnog sukoba bili su takođe glavna tema razgova zvaničnika Emirata i njihovih američih kolega, rekao je drugi izvor iz Zaliva.

Izraelski napad na iransku naftnu infrastrukturu imao bi globalni uticaj, posebno za Kinu, kao i za Kamalu Haris uoči izbora petog novembra

Jemenski Huti, saveznici Irana, ispalili su 2022. rakete i dronove na kamion za dopunu nafte blizu rafinerije u vlaništvu državne naftne firme Emirata ADNOC i preuzeli odgovornost za napad.

“Zalivske države ne daju Izraelu da koristi njihov vazdušni prostor. One neće dozvoliti izraelskim raketama da prođu, a takođe postoji nada da neće napadati naftna postrojenja”, rekao je izvor iz Zaliva.

Tri zalivska izvora su naglasila da bi Izrael mogao usmjeriti napade preko Jordana ili Iraka, ali korištenje saudijskog, UAE ili katarskog vazdušnog prostora nije opcija i strateški je nepotrebno.

Usred raketnog rata

Prema riječima dvojice visokih izraelskih zvaničnika, Izrael će prilagoditi odgovor i u srijedu još nije bio odlučio hoće li napasti iranska naftna polja.

Izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je u srijedu: “Naš napad će biti smrtonosan, precizan i nadasve iznenađujući. Neće shvatiti šta se desilo i kako se desilo. Vidjeće rezultate”.

Tri izvora iz Zaliva su navela da Saudijska Arabija, kao vodeći izvoznik nafte zajedno sa susjedima proizvođačima nafte - UAE, Katarom, Kuvajtom, Omanom i Bahreinom - ima velik interes za deeskalaciju situacije.

“Bićemo usred raketnog rata. Postoji ozbiljna zabrinutost, posebno ako meta izraelskog napada budu naftne instalacije Irana”, rekao je drugi izvor iz Zaliva.

Tri zalivska izvora su kazala da bi izraelski napad na iransku naftnu infrastrukturu imao globalni uticaj, posebno za Kinu - najvećeg kupca iranske nafte - kao i za Kamalu Haris uoči izbora petog novembra na kojima se nadmeće sa Donaldom Trampom.

“Ako cijene nafte porastu na 120 dolara za barel, to će naškoditi i američkoj ekonomiji i šansama Haris na izborima. Tako da oni (Amerikanci) neće dozvoliti da se naftni rat proširi”, rekao je prvi izvor iz Zaliva.

Izvori iz Zaliva rekli su da je zaštita svih naftnih instalacija i dalje izazov, uprkos naprednim raketnim i Patriot sistemima odbrane, pa je primarni pristup ostao diplomatski: slanje signala Iranu da države Zaliva ne predstavljaju prijetnju.

Barnard Hajkel, profesor studija Bliskog istoka na Univerzitetu Prinston, istakao je da je Rijad ranjiv “jer Iranci mogu napasti te instalacije zbog male udaljenosti od kopna”.

( A. Šofranac )