Sastanak ruskog i iranskog predsjednika dok rat bjesni na Bliskom istoku
Odnosi između Moskve i Teherana su ojačali otkako je Kremlj započeo svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa svojim iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom, dok kriza na Bliskom istoku i dalje prijeti da izmakne kontroli.
Dvojica lidera sastaju se u Ašgabatu 11. oktobra na marginama konferencije u glavnom gradu Turkmenistana, strogo kontrolisane centralnoazijske zemlje.
Ovo je prvi od dva sastanka Pazeškijana i Putina, a drugi je zakazan na samitu BRICS-a u ruskom gradu Kazanju koji će trajati od 22. do 24. oktobra.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima uoči sastanka da, iako će se razgovori fokusirati na bilateralne odnose, "situacija na Bliskom istoku definitivno neće biti zanemarena i da će takođe biti na dnevnom redu".
Sastanak je prvi između njih dvojice otkako je Pezeškijan preuzeo dužnost 30. jula nakon pobjede na izborima i nakon što je naslijedio tvrdokornog prethodnika Ebrahima Raisija, koji je poginuo u padu helikoptera u maju.
Odnosi između Moskve i Teherana su ojačali otkako je Kremlj započeo svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Od prvih mjeseci ukrajinskog rata, Rusija je optužena da koristi iranske bespilotne letjelice "Shahed" i "Mohajer-6", od kojih su mnoge pronađene nakon što su oborene iznad ukrajinskih gradova i bojišta.
Iran je u početku negirao da je naoružao Rusiju prije nego što je popustio i priznao da je isporučio "ograničen broj dronova" Moskvi prije rata.
Uprkos ogromnim dokazima koji govore suprotno, Teheran i dalje poriče da Rusija koristi njegove dronove protiv Ukrajine. To nije spriječilo Sjedinjene Države i Evropsku uniju da uvedu sankcije Iranu zbog pomoći Moskvi.
Prošlog mjeseca EU je saopštila da ima "vjerodostojne" informacije koje su dostavili saveznici - da je Iran isporučio balističke rakete kratkog dometa Rusiji kako bi pomogao Moskvi da vodi rat u Ukrajini.
U međuvremenu, tenzije na Bliskom istoku su pojačane otkako je Teheran 1. oktobra ispalio oko 200 projektila na Izrael, rekavši da je napad bio odgovor na ubistvo vođa militanata koje podržava Teheran i generala iz iranskog Korpusa straže islamske revolucije.
Izrael je obećao da će pokrenuti "smrtonosni, precizan i iznenađujući" napad na Iran u znak odmazde, dok nastavlja da gađa ciljeve u Libanu i Pojasu Gaze za koje kaže da su usmjereni na militante saveznike Irana.
Nedavna spirala nasilja izazvana je napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a oko 250 je uzeto kao taoci. Hamas su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom.
Borbe u Gazi navele su drugu grupu koju podržava Iran, Hezbolah, da ispali projektile na Izrael u znak podrške Hamasu. Hezbolah je od Sjedinjenih Država označen kao teroristička organizacija, dok EU stavlja na crnu listu svoje naoružano krilo, ali ne i svoju političku stranku.
Izraelska vojska je kao odgovor pokrenula masovne zračne napade na Bejrut i južni Liban, kao i kopneni upad u južni Liban s ciljem uništenja militantne grupe iranske saveznice, čija politička stranka ima mjesta u libanonskom parlamentu.
Dodatno uznemirujući region, više od tri desetine tvrdolinijaških iranskih zakonodavaca je 10. oktobra zatražilo od vlade da revidira svoju nuklearnu doktrinu kako bi se bavila atomskim oružjem.
U pismu Vrhovnom vijeću za nacionalnu bezbjednost, rekli su da zapadne sile ne mogu kontrolisati Izrael, čime nuklearno oružje čini "iranskom opcijom za stvaranje odvraćanja".
Iran je pogođen talasima ekonomskih sankcija zbog nuklearnog programa koji je doživio naglo povećanje kapaciteta za obogaćivanje uranijuma nakon što su se Sjedinjene Države pod bivšim predsjednikom Donaldom Trampom povukle iz značajnog sporazuma iz 2015. poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije koji je ograničio nuklearni program Teherana u zamjenu za oslobađanje od sankcija.
Iran kaže da je njegov nuklearni program u miroljubive civilne svrhe, ali su vladini zvaničnici nedavno izazvali uzbunu rekavši da bi mogao promijeniti svoju "nuklearnu doktrinu" ako bude napadnut ili njegovo postojanje ugrozi Izrael.
( Radio Slobodna Evropa )