Pravdu tražite u drugom gradu: Šest crnogorskih opština praktično bez osnovnih sudova

U šest osnovnih sudova nema dovoljno sudija za formiranje vijeća od troje članova, što znači da se svi predmeti automatski delegiraju višim sudovima, koji ih potom šalju kolegama u druge opštine gdje je situacija bolja...

Zakonik o krivičnom postupku propisuje da sud u prvom stepenu sudi u tročlanom vijeću, osim u slučaju za krivična djela za koja je kao glavna kazna propisana novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina, kada u prvom stepenu sudi sudija pojedinac.

Najteža situacija je u Osnovnom sudu na Žabljaku, gdje trenutno ne radi nijedan sudija.

“Šest osnovnih sudova i to: Žabljak, Kolašin, Plav, Pljevlja, Rožaje i Danilovgrad, nema dovoljan broja sudija za obrazovanje vijeća iz člana 24 stav 7 Zakonika o krivičnom postupku. Prema Odluci o broju sudija u sudovima, predviđeni broj sudija u Osnovnom sudu na Žabljaku je dvoje, međutim, u ovom trenutku ovaj sud nema nijednog sudiju”, kazali su “Vijestima” iz Sekretarijata Sudskog savjeta.

Tročlano vijeće, prema ZKP-u, u prvostepenim sudovima odlučuje o žalbama protiv rješenja sudije za istragu, donosi odluke u prvom stepenu van glavnog pretresa, sprovodi postupak i donosi presudu po zahtjevu kojim se traži izvršenje krivične presude stranog suda...

“Ako se kod suda koji sudi samo u prvom stepenu, zbog nedovoljnog broja sudija, ne može obrazovati vijeće iz stava 7 ovog člana, poslove iz nadležnosti tog vijeća vršiće vijeće neposredno višeg suda”, propisano je tim aktom.

Iz Sudskog savjeta objašnjavaju da je od početka 2024. do 1. oktobra, ukupno delegirano 1.027 predmeta, ali da pravosudni informacioni sistem (PRIS) osim statističkog podatka o broju delegiranih predmeta, ne sadrži razlog delegacije predmeta iz jednog suda u drugi.

Prema njihovim podacima, najviše predmeta delegirano je upravo iz suda u kom nema nijedan sudija - žabljačkog. Iz tog suda delegirali su 420 predmeta.

Iz ovog suda nijesu mogli da odgovore na pitanja “Vijesti”, već su novinara uputili da odgovore traži od bjelopoljskog Višeg suda:

“Kako u Osnovnom sudu u Žabljaku nema predsjednika suda, kao ni sudija, za naš rad je nadležan Viši sud u Bijelom Polju, tako da se za sve informacije možete obratiti njima”, kazali su iz tog suda.

Iako nisu na spisku osnovnih sudova koji imaju problem sa brojem sudija koje bi obrazovalo vijeće, Osnovni sud Herceg Novi delegirao je 333 predmeta.

Podaci Sekretarijata Sudskog savjeta pokazuju da je iz Osnovnog suda u Kotoru delegirano 86 predmeta, danilovgradskog 50, suda u Pljevljima 49, a cetinjskog 30.

Prema podacima Savjeta, Osnovni sud Podgorica delegirao je 13 predmeta, njihove kolege iz Berana 11, Ulcinja sedam, Kolašina pet, Bijelog Polja tri, a nikšićki i sud u Baru delegirali su po jedan predmet.

Iz viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju delegirano je 11, odnosno sedam predmeta.

Podaci Sekretarijata Sudskog savjeta, međutim, ne podudaraju se sa onima dobijenim iz sudova, koji bilježe značajno veći broj delegiranih predmeta...

Tako umjesto pet, koliko je evidentirano u PRIS-u za Osnovni sud u Kolašinu, podaci tog suda pokazuju da je delegirano 111 predmeta, iz Osnovnog suda u Beranama 26, Nikšiću tri, podgoričkog Osnovnog suda 19, a cetinjskog 35, a iz Osnovnog suda u Kotoru 100.

Iz Sudskog savjeta, međutim, pojasnili su o čemu je riječ - radi o predmetima razvedenim u PRIS-u kao ustupanje po raznim osnovima (zbog nenadležnosti i slično).

Iz kotorskog suda objasnili su i sa kakvim se problemima srijeću - nedostaje im sudija, a predmeti im stalno stižu i to oni od kolega iz Herceg Novog...

Sistem je u krizi

Iz Advokatske komore konstatovali su da se crnogorski pravosudni sistem nalazi se u ozbiljnoj krizi, kako institucionalno, tako i kadrovski.

“Dugogodišnje odsustvo strateškog pristupa izboru i unapređenju sudijskog kadra dovelo je do značajnog pada povjerenja građana u pravosudne institucije. Proces izbora sudija je izuzetno spor i neefikasan, što dodatno otežava popunjavanje ključnih pozicija. Istovremeno, sudije napokon izabrane, često bivaju raspoređene i upućene u gradove u kojima nikada ranije nisu boravili, što ih prisiljava na rad u nepoznatim sredinama, daleko od njihovih porodica, bez plaćenih troškova odvojenog života. Ova neprilagođena kadrovska politika dodatno komplikuje već tešku situaciju u pravosuđu”, kazao je “Vijestima” predsjednik Advokatske komore Danilo Mićović.

Advokatskoj komori trenutno nije podnijet nijedan zahtjev za upis u imenik advokatskih pripravnika. Ova situacija je zaista alarmantna, budući da je advokatura jedan od izvora kadrova za čitav pravosudni sistem Crne Gore, kazao je Mićović

On tvrdi da se pored toga, pravosuđe suočava i sa ozbiljnim nedostatkom motivacije među sudijama, ocjenjujući da su sudijske plate izrazito niske u odnosu na odgovornost i složenost posla koji obavljaju: “Što otežava privlačenje kvalitetnih kadrova u ovu granu vlasti”.

“Treba istaći da su mnoge sudije preopterećene velikim brojem predmeta zbog hroničnog nedostatka kadra. Ovaj problem je posebno izražen u Specijalnom sudu, gdje jedan sudija u Crnoj Gori vodi više predmeta nego cijeli Specijalni sud u Beogradu, a koje prekomjerno radno opterećenje, ne samo da usporava rad pravosudnog sistema, već direktno utiče na kvalitet i efikasnost sudskih odluka”, dodao je Mićović.

On je rekao i da poreska reforma u okviru fiskalne strategije programa “Evropa sad 2” dodatno otežava položaj i sudija i advokata.

“Reformom je predviđeno da će pripravnici u pravosudnim organima primati sličnu zaradu kao sudije, što je nesumnjivo vrlo neadekvatan odnos s obzirom na situaciju u kojoj se pravosuđe nalazi, posebno cijeneći odgovornost koju nosi njihova funkcija. Advokati su takođe pogođeni ovom reformom, o čemu svjedoči činjenica da trenutno Advokatskoj komori nije podnijet nijedan zahtjev za upis u imenik advokatskih pripravnika. Ova situacija je zaista alarmantna, budući da je advokatura jedan od izvora kadrova za čitav pravosudni sistem Crne Gore. Ako se ovaj trend nastavi, formiranje i izbor sudija u budućnosti biće još teži, jer će pravosuđe ostati bez adekvatne kadrovske baze”.

Mićović je konstatovao da su hitno potrebne temeljne reforme kako bi se poboljšalo stanje u crnogorskom pravosuđu.

“Ubrzanje procesa izbora sudija, uvođenje jasnih i transparentnih kriterijuma za napredovanje, kao i poboljšanje uslova rada postaju ključni za obnovu efikasnosti sistema. Istovremeno, neophodno je obezbijediti uslove u advokaturi koji će omogućiti prijem i edukaciju novih pripravnika, jer bez stabilne baze kadrova u advokaturi, pravosudni sistem Crne Gore neće biti u mogućnosti da funkcioniše na zadovoljavajućem nivou. Samo kroz ove reformske korake može se osigurati nezavisnost, kredibilitet i funkcionalnost pravosudnog sistema”, kazao je on.

Prvostepeni sudovi, u vijeću sastavljenom od troje sudija, odlučuju o žalbama protiv rješenja sudije za istragu i drugih rješenja kad je to određeno ovim zakonikom, donose odluke u prvom stepenu van glavnog pretresa, sprovode postupak i donose presudu po zahtjevu kojim se traži izvršenje krivične presude stranog suda", piše u ZKP-u

Fali li sudija ili ih ima i preko broja?

Iz Sudskog savjeta ranije su “Vijestima” objasnili da na osnovu izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, izabranim kandidatima za osnovne sudove obuka sada traje 12 mjeseci, šest mjeseci manje nego ranije.

“Nakon inicijalne obuke i utvrđivanja ocjene s iste, Sudski savjet donosi odluku o njihovom izboru za sudije i raspoređivanju po osnovnim sudovima shodno poziciji na rang listama”, kazali su ranije “Vijestima”.

Tada su istakli da problem nedostatka sudija nije samo izražen u Osnovnom sudu na Žabljaku.

“U ovom momentu nedostaje 39 sudija za osnovne sudove. Kako je inicijalna obuka skraćena na 12 mjeseci, očekujemo da će se i ove nedostajuće sudijske pozicije popuniti”, kazali su iz Sudskog savjeta u avgustu.

S druge strane, u Planu racionalizacije sudske mreže koju je nedavno uradilo Ministarstvo pravde konstatuje se da u crnogorskim sudovima ima 50 odsto više sudija od evropskog prosjeka.

Tim dokumentom predviđa se ukidanje Osnovnog suda na Žabljaku i u Danilovgradu.

Predsjednici opština Žabljak i Danilovgrad Radoš Žugić i Aleksandar Grgurović apelovali su da se to ne čini.

( Jelena Jovanović )