Fon der Lajen: Isplata novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan počeće prije kraja godine
EU odobrava reformske agende kako bi države u regionu dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz Plana rasta
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da bi države Zapadnog Balkana prvi novac iz Plana rasta trebalo da dobiju do kraja godine.
"Pet od šest reformskih agendi biće usvojeno ove nedjelje i to znači da isplata šest milijardi eura Plana rasta može da počne prije kraja godine", rekla je ona novinarima u Berlinu.
EU odobrava reformske agende kako bi države u regionu dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz Plana rasta.
Bosna i Hercegovina (BiH) nije dobila zeleno svjetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu.
Fon der Lajen je istakla da je Plan rasta most između Zajedničkog regionalnog tržišta i Jedinstvenog tržišta EU.
"Plan rasta je najvažniji i poručujemo njime da ne možete blokirati druge. Možete samo da blokirate sami sebe. Ako želite napredak, sarađujte sa drugima. To je proces zasnovan na zaslugama. Što se više zemlje kandidati približavaju cilju, to je bolje po njih, a to će uraditi isključivo u skladu sa sopstvenim zaslugama", naglasila je ona.
U Berlinu je danas održan samit Berlinskog procesa i usvojen novi Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište.
"Ovo je bila prilika da pogledamo deset godina unazad o tome šta je urađeno. Berlinski proces je uvijek bio zagovarač, arhitekta i sidro čvrste veze između nas. Mnogo toga se promijenilo za deset godina, konflikti su donijeli novu svijest unutar EU, da je veća Unija - snažnija Unija", rekla je ona na konferenciji sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.
Stvari su se, navela je, promijenile i proširenje je ponovo na vrhu agende, pa kada se pogleda u budućnost, gleda se u budućnost sa svih šest partnera sa Zapadnog Balkana u EU.
"Smatram da sve zemlje Zapadnog Balkana moraju biti dio EU. Tu je važna vladavina prava i ekonomska integracija. Zato je Berlinski proces promoter zajedničkog tržišta za Zapadni Balkan i veoma je važno da on glatko funkcioniše. To zbližava region i sve njih sa EU. Zato podržavam sporazum o Cefti i posebno pozdravljam ukidanje zabrane uvoza za srpsku robu na Kosovu i čestitam Njemačkoj na posredovanju. To je veoma važan korak ka normalizaciji odnosa", rekla je ona.
Kancelar Šolc je rekao da se ne smije čekati još 10 godina da države iz regiona postanu dio EU.
"Berlinski proces, mi, zemlje Zapadnog Balkana i njihovi evropski partneri, zajedno smo dali novi zamah u regionu. Rukovodimo se principima solidarnosti, jednakosti i saradnje. Ovi principi su karakterisali i naš današnji jubilarni sastanak, sastanak na kome smo uspjeli da napravimo značajan napredak", rekao je.
U okviru Akcionog plana, naveo je, dogovorena je i bliža saradnja u borbi protiv iregularnih migracija.
Potpisan je i Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu.
To je novi sporazum o mobilnosti čiji je cilj da se poveća mobilnost studenata i obezbijedi im se pravo studiranja na akreditovanim visokoškolskim ustanovama u regionu. Zajedno sa sporazumima o mobilnosti, potpisanim na samitima Berlinskog procesa 2022. i 2023. godine, ovim Sporazumom će se dodatno povećati mogućnosti slobodnog kretanja na Zapadnom Balkanu.
"Sporazumom je predviđeno da studenti mogu da studiraju na univerzitetima i visokoškolskim ustanovama bilo gdje u regionu. Tako se generacija zbližava, žive zajedno, zajedno uče", rekao je Šolc.
( Beta )