INTERVJU Joksimović: HPV vakcina štiti od raka, ali je mnogi ne žele

Vakcina protiv humanog papilloma virusa (HPV), ukoliko se primi na vrijeme, može spriječiti devet od deset slučajeva raka grlića materice, raka anusa i genitalnih bradavica. Iako je bezbjednost vakcine dokazana u brojnim studijama i već je dato oko 500 miliona doza u 140 zemalja svijeta, u Crnoj Gori nema prevelikog interesovanja za zaštitu djevojčica i dječaka od HPV virusa.

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje, dr Milko Joksimović u razgovoru za “Vijesti” kaže da je sami početak HPV vakcinacije i period dok je fokus bio samo na imunizaciji djevojčica uzrasta devet godina dao solidne rezultate, ali je nakon toga sve zavisilo od kampanje te ustanove i agilnosti još tri do četiri doma zdravlja. Ostali, tvrdi, za sada nisu pokazali dovoljano preduzimljivosti, počev od menadžmenta zdravstvenih ustanova, preko lokalnih zajednica, pa i dijela zdravstvenih radnika.

Koje su preporuke za HPV vakcinaciju u Crnoj Gori? Ko može da se vakciniše i kome se najviše preporučuje vakcinacija?

Preporuke za HPV vakcinaciju u Crnoj Gori, od februara 2024. godine uključuju djevojčice/djevojke i dječake/mladiće nekoliko uzrasnih grupa i to: od devet do 14 godina, što je primarna ciljna grupa za vakcinaciju prema preporukama SZO, od 15 do 18 godina, što je sekundarna ciljna grupa prema preporukama SZO i podrazumijeva vakcinaciju onih koji nisu vakcinisani na vrijeme (prije 15. rođendana), od 19 do 26 godina, pri čemu se u ovoj grupi vakcinacija prije svega preporučuje onima koji nisu stupili u seksualne odnose.

Pored navedenih, omogućena je i vakcinacija osoba u posebnom riziku u uzrastu od 27 do 45 godina, pri čemu je vakcinacija striktno ograničena na: HIV pozitivne osobe, MSM osobe, transrodne osobe i žene kod kojih se planira intervencija na grliću materice ili je ista učinjena u prethodnih mjesec dana. Vakcinacija ovih grupa sprovodiće se do daljeg samo u Institutu za javno zdravlje.

Od kada je vakcina dostupna za dječake/muškarce? Kojim kategorijama dječaka/muškaraca se preporučuje?

U Crnoj Gori za osobe muškog pola HPV vakcina je dostupna od februara 2024. godine, a uzrasne grupe su iste kao i za osobe ženskog pola, s tim da je uzrasna grupa od 9 do 14 godina ključna za oba pola. Nažalost, još uvijek se nije mnogo uradilo na adekvatnoj informisanosti o koristi vakcinacije dječaka.

Zbog čega je važno da se i muškarci vakcinišu protiv HPV-a?

Važno je zato što se HPV vakcinacijom kod muškaraca preveniraju određene vrste raka. Pravovremenom vakcinacijom dječaka/mladića smanjuje se rizik od raka usne duplje i ždrijela, raka anusa i raka penisa. Druga velika korist je ta što ova vakcina veoma uspješno smanjuje učestalost genitalnih bradavica (kondiloma) i kod osoba muškog pola. Treći važan razlog je zaštita njihovih budućih partnera smanjenjem rizika od prenošenja virusa.

Koju vakcinu protiv HPV-a koristimo i koliko je djelotvorna i bezbjedna?

U Crnoj Gori se od početka vakcinacije koristi isključivo najbolja dostupna HPV vakcina, a to je devetovalentna vakcina naziva Gardasil9®. Štiti od sedam visoko rizičnih tipova HPV-a: 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58, kao i dva HPV tipa koji uzrokuju genitalne bradavice (tipovi 6 i 11). Ovom vakcinom, ako je data na vrijeme, može se spriječiti 9 od 10 slučajeva raka grlića materice, raka anusa i genitalnih bradavica, te u nešto nižem procentu, ali i dalje značajno, smanjuje rizik od raka usne duplje i ždrijela, vagine, vulve i penisa.

Bezbjednost je dokazana brojnim studijama i iskustvom primjene dugih 18 godina u 140 zemalja svijeta, pri čemu je distribuirano oko 500.000.000 doza HPV vakcina do sada.

Najkompetentnije tijelo za procjenu bezbjednosti vakcina, Globalni savjetodavni komitet SZO, je nakon nekoliko razmatranja ubjedljivih naučnih dokaza ovu vakcinu okarakterisao kao izuzetno bezbjednu.

Da li je i u kojem slučaju djelotvorna i kod osoba koje su već zaražene nekim od visokorizičnih tipova HPV virusa?

Ova vakcina je profilaktička vakcina, pa je samim tim njena visoka djelotvornost dokazana ako se primijeni prije izlaganja virusu, odnosno prije infekcije. Osobe koje su već izložene infekciji neće imati koristi od vakcine u odnosu na HPV tipove s kojima su već došli u kontakt. Zato se i insistira na što ranijoj primjeni. Osoba će imati korist u pogledu zaštite u odnosu na HPV tipove s kojima nije došla u kontakt.

Crna Gora primjenjuje jednodozni raspored vakcinacije. Šta to znači i koliko zemalja u Evropi/svijetu je usvojilo ovu preporuku i možete li navesti primjere?

Nakon zvaničnog stava SZO pretočenog u dokument naziva “position paper” a čija je posljednja verzija objavljena u decembru 2022. godine, naša zemlja je odlučila da primijeni jednu od preporuka o prelasku na jednu dozu vakcine u uzrastu od devet do 20 godina, te o primjeni dvije doze za uzrast od 21 do 26 godina. S obzirom da to znači da se u primarnoj ciljnoj grupi (uzrast od 9 do 14 godina) primjenjuje samo jedna doza, ovo se naziva jednodozni režim.

Ovakav način primjene omogućava lakšu i jednostavniju vakcinaciju, manje posjeta ljekaru, manje uboda, te mogućnost proširenja preporuka na više uzrasnih grupa što je naša država i uradila. Do sada je ovakav režim doziranja uvelo 58 država svijeta, a među njima su: Kanada, Meksiko, Brazil, Argentina, Engleska, Škotska, Republika Irska, Španija, Albanija, Letonija, Australija, Nigerija, Južna Afrika i još nekoliko desetina država. Sve je veći broj zemalja koje su prešle na ovu preporuku jer su dokazi sve ubjedljiviji da se radi o jednoj od najdjelotvornijih vakcina.

Kako Institut ocjenjuje dosadašnju kampanju HPV vakcinacije? Kakav je bio odziv i koje su glavne prepreke u uspješnom sprovođenju imunizacije?

HPV vakcinu smo uveli u okolnostima gdje imamo najniže obuhvate rutinskim vakcinama od kada vršimo imunizaciju i praćenje. Kao što je poznato obuhvat MMR vakcinom je na istorijskom minimumu, a obuhvat svim drugim vakcinama je doživio pad u manjoj ili većoj mjeri. Početak vakcinacije i period dok je fokus bio samo na jednom godištu (uzrast devet godina), pokazao je solidne rezultate, došlo se do 31-32 odsto vakcinisanih djevojčica.

Međutim, nakon toga je skoro sve zavisilo od kampanje Instituta i agilnosti još tri do četiri doma zdravlja. Svi ostali za sada nisu pokazali potrebni nivo agilnosti, počev od menadžmenta pojedinih zdravstvenih ustanova, preko lokalnih zajednica, pa i dijela zdravstvenih radnika.

Dobre rezultate dale su kampanje vakcinacije vikendima, povremeno intenziviranje medijske kampanje i pozivi putem SMS poruka. Ipak, to nije održivo rješenje i ne može da zamijeni sistematske preglede, aktivnu komunikaciju na relaciji ljekar-roditelj, volju i upornost menadžmenta domova zdravlja.

Kao izuzetno pozitivne primjere bismo istakli Dom zdravlja Cetinje, Dom zdravlja Berane (uključujući Gusinje) i organizaciju vakcinacije vikendima i sistematske preglede u Domu zdravlja Podgorica, dijelom u DZ Kotor, Herceg Novi i Tivat. Svi ostali moraju napraviti mnogo bolju organizaciju sistematskih pregleda tokom kojih se aktivno mora preporučivati HPV vakcina. A prilika bi trebalo da bude mnogo: sistematski pregledi u IV, VI i IX razredu osnovne škole, kao i IV razredu srednje škole.

S druge strane, odgovorno tvrdimo da je sa centralnog nivoa urađeno jako puno: država, odnosno Ministarstvo zdravlja u potpunosti pokriva troškove vakcinacije; preporuke Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju (NITAG) su od Ministarstva zdravlja u potpunosti ispoštovane, preporuke o HPV vakcinaciji su na nivou najrazvijenijih država svijeta, dostupnost informacija na sajtu IJZCG, instagram, facebook i nalogu na X mreži Instituta su lako dostupne, kao i informacije putem imejla: imunizacije@ijzcg.me i telefona: 067-086-815. Moramo se u kontinuitetu boriti protiv neznanja, dezinformacija i protiv nepovjerenja.

Nivo prihvatanja HPV vakcine je dijelom i znak emancipacije društva, pa borba za sve navedeno ne smije stati. U tom smo do sada imali svesrdnu podršku medija, bez čije pomoći bi implementacija ove vakcine bila skoro neizvodljiva, čekamo dio zdravstvenih ustanova, NVO sektor i sektor obrazovanja da pomognu.

( Ana Komatina )