Vlada za EU fondove sprema dvije dionice autoputa

Vlada je u Reformskoj agendi kandidovala tri velika projekta iz oblasti saobraćaja za sufinansiranje iz fondova Evropske unije kroz projekat Plan rasta za Zapadni Balkan, a to su izgradnja dvije dionice autoputa od Meteševa do Andrijevice i od Smokovca do Farmaka, kao i rekonstrukcija željezničke pruge od Podgorice do granice sa Albanijom.

Reformskoj agendi je navedeno da bi izgradnja dionice autopta od Mateševa do Andrijevice koštala 527 miliona eura, od Smokovca do Farmaka 317,2 miliona eura, dok je rekonstrukcija ove dionice željezničke pruge procijenjena na 73,5 miliona eura. Prema ocjeni pripremljenosti projekata, dokumentacije za dionicu autoputa Mateševo - Andrijevica bi mogla biti završena do kraja 2025. godine, a za dionicu do Farmaka do kraja 2026. godine.

Premijer Milojko Spajić je u decembru 2023. godine kazao da bi oba autoputa kroz Crnu Goru Bar - Boljare i Jadransko-jonski trebalo da budu završeni do kraja 2030. godine, kao i četiri brze ceste. Zatim je u avgustu ove godine, kada je nabrajao 18 dionica autoputa i brzih cesti, kazao da će “do kraja 2030. gro ovih projekata biti završen”. Prema onome što piše u Reformskoj agendi, u najboljem slučaju do kraja 2030. godine bi mogle biti završene ove dvije dionice do Andrijevice i Farmaka. Za ostale dionice, koje su sa nižim nivoima pripreme dokumentacije, nije navedeno kada će se i kako finansirati.

Reformsku agendu, u okviru koje se nalazi i projekti iz drugih oblasti prosvjeta, zdravstvo, pravosuđe,... Vlada je usvojila u septembru, a u petak prošle sedmice odobrila je Evropska komisija. Ministarka evropskih integracija Maida Gorčević saopštila je tada da će Crna Gora kroz ovu agendu imati pristup sredstvima u iznosu od preko 380 miliona eura.

Evropska komisija je, u okviru Ekonomsko-investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan, već u julu usvojila odluku o finansiranju granta od 100 miliona eura za podršku izgradnji dionice autoputa Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice, što bi predstavljalo prvu tranšu podrške EU, koja će biti dopunjena sa do 100 miliona eura u drugoj tranši EU sredstava.

Prema procjeni zrelosti projekta (pripremljenosti za realizaciju), dionica Mateševo - Andrijevica bila bi spremna za izgradnju do kraja 2025. godine. Na ovom projektu suinvestitor će biti Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kod koje je još u proceduri tender za izradu glavnog projekta i izvođača radova. Potpisivanje ugovora o projektovanju i izgradnji druge dionice autoputa u planu je za početak 2025. godine, dok je procijenjeno vrijeme za izradu glavnog projekta 12 mjeseci od potpisivanja ugovora a za samu izgradnju četiri godine od završetka projekta.

Kao ciljevi projekta ove dionice autoputa navedeni su bolja povezanost unutar države i Crne Gore sa regionom, razvoj koridora za Luku Bar, ali i smanjenje broja saobraćajnih nesreća.

“Osnovni cilj je stvaranje pretpostavki koje omogućavaju realizaciju cjelokupnog autoputa Bar-Boljare, kao jednog od ključnih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja u Crnoj Gori, čiji je sastavni dio ova dionica, a koji zajedno sa dionicom Podgorička obilaznica, predstavlja drugu fazu realizacije projekta autoputa Bar-Boljare. Punom izgradnjom projekta autoputa Bar-Boljare biće omogućen razvoj koridora od luke Bar, a time i bolja povezanost ove luke sa njenom gravitacionom zonom i dalje sa mrežom transevropskih koridora. Očekuje se da će realizacija cijelog autoputa Bar-Boljare: skratiti vrijeme putovanja (~48%), smanjiti saobraćajne nezgode (~22%) i povećati novogenerisani obim saobraćaja (~20%)”, navedeno je u Reformskoj agendi.

Dionica od Smokovca do Farmaka predstavlja zapadnu obilaznicu oko Podgorice, ali i vezu autoputa Bar - Boljare sa Jadransko-jonskim autoputem, koji će iz Bosne i Hercegovine doći do Farmaka, a zatim drugom dionicom ići od Smokovca ka Albaniji.

U ocjeni zrelosti projekta navedeno je da bi dokumentacija za početak radova mogla biti završena do kraja 2026. godine. Početkom sptembra, kada je Monteput objavio tender za izradu idejnog projekta dijela ove dionice od Smokovca do Nikšićkog puta kod Komanskog mosta, premijer Milojko Spajić i direktor Monteputa Milan Ljiljanić su kazali da je ova dionica dugačka oko deset kilometara i da bi koštala 180 do 200 miliona eura.

Za drugi dio ove dionicu, od petlje kod Nikšićkog puta do Farmaka, saopšteno je tada da će tender za izradu idejnog projekta biti raspisan kada se odredi tačka spajanja sa Jadransko-jonskim autoputem za koju se očekuje da bude iznad Farmaka, uz postojeću magistralu Podgorica - Cetinje.

Oni su tada saopštili da očekuju da će i ova dionica djelimično biti finansirana iz fondova EU, da će radovi početi u 2026. i završeni do kraja 2029. godine.

“Cilj projekta je stvaranje pretpostavki koje omogućavaju implementaciju čitavog autoputa Bar-Boljare, a čiji sastavni dio jeste predmetna dionica koja zaobilazi Podgoricu, i koja zajedno sa dionicom Mateševo-Andrijevica, predstavlja drugu etapu implementacije projekta autoputa Bar-Boljare. Do kraja septembra 2024. godine se očekuje priprema idejnog rješenja, nakon čega slijedi raspisivanje tendera za pripremu idejnog projekta (što se i desilo). Preostale aktivnosti koje obuhvataju period 2026-2030. godine su pregovori oko zaključivanja ugovora o finansiranju, priprema tenderske dokumentacije, ugovaranje pripreme glavnog projekta i izvođenje radova”, navedeno je Reformskoj agendi za ciljeve projekta ove dionice autoputa.

EU finansira modernizaciju pruge od Podgorice do Tirane

Rekonstrukcija željezničke pruga Podgorica - Skadar sa crnogorske strane obuhvata 25 kilometara, a projekat obuhvata elektrifikaciju pruge, rekonstrukciju pružnih prelaza i izgradnju zajedničke kontrolne tačke putnika i tereta kod sadašnje željezničke stanice Tuzi. Na ovoj pruzi se sada povremeno odvija samo teretni saobraćaj, a nakon završetka rekonstrukcije biće moguć i putnički saobraćaj od Podgorice sve do Tirane.

“Cilj projekta je dovođenje ove dionice pruge u suštinsku usklađenost sa TEN-T standardom, promovišući na taj način regionalnu integraciju, koheziju i modalnu promjenu sa putnog na željeznički. Elektrifikacijom željezničke pruge značajno bi se unaprijedila zaštita životne sredine i stvorili uslovi za otvaranje putničkog željezničkog saobraćaja Podgorica - Skadar (Albanija). Ova linija ima uglavnom regionalni značaj i jedina je željeznička veza između Albanije i ostatka Evrope”, navedeno je u Reformskoj agendi.

U ocjeni zdrelosti projekta navedeno je da bi dokumentacija potrebna za rekonstukciju ove pruge mogla biti završena do kraja 2027. godine, dok nije naveden period same rekonstrukcije.

Albanije je ranije dobila podršku od 380 miliona eura iz EU fondova za rekonstrukciju željezničke pruge od crnogorske granice do Tirane i Drača.

( Goran Kapor )